Argentinska vlada u srijedu je proglasila egipatski, libanonski i jordanski ogranak Muslimanskog bratstva terorističkim organizacijama.
Odluka predsjednika Javiera Mileija slijedi primjer njegova američkog kolege Donalda Trumpa, čija je administracija nedavno poduzela istu mjeru protiv panislamskog pokreta osnovanog u Egiptu 1928. godine, koji je danas prisutan diljem arapskog svijeta.
Vlada Javiera Mileija svoju je odluku utemeljila na „službenim izvješćima koja upućuju na nezakonite aktivnosti preko državnih granica, uključujući terorističke činove, javne pozive na nasilni ekstremizam i povezanost s drugim terorističkim organizacijama, kao i njihov potencijalni utjecaj na Argentinsku Republiku”, piše Buenos Aires Times.
„Ovom su mjerom ojačani preventivni mehanizmi za rano otkrivanje i kažnjavanje terorizma te onih koji ga financiraju, kako bi se spriječilo da članovi Muslimanskog bratstva i njihovi saveznici djeluju slobodno”, navodi se u priopćenju Ureda predsjednika.
Organizacija Muslimansko bratstvo već je proglašena terorističkom u nekim državama, poput Egipta i Saudijske Arabije. Jordan je zabranio njezino djelovanje u travnju ove godine.
Ured predsjednika Mileija izvijestio je da je ova odluka donesena „u okviru međunarodnih obveza koje je Argentinska Republika preuzela u borbi protiv terorizma i njegova financiranja te u skladu s važećim nacionalnim propisima”.
„Odluka, koju je potaknuo predsjednik Javier G. Milei i koja je donesena u koordinaciji s ministarstvima vanjskih poslova, nacionalne sigurnosti i pravosuđa te obavještajnom službom SIDE, temelji se na službenim izvješćima koja ukazuju na nezakonite aktivnosti preko državnih granica”, priopćila je Argentina.
Prema Mileijevim riječima, ova mjera jača međunarodnu suradnju s drugim državama, uključujući „Sjedinjene Američke Države, Izrael, Paragvaj, Ujedinjene Arapske Emirate i sam Egipat, zemlju u kojoj je ova skupina nastala, među ostalima”, zaključuje se u priopćenju.
Muslimansko bratstvo: od egipatske propovjedničke udruge do globalne mreže
Muslimansko bratstvo osnovao je Hasan al-Bana 1928. u egipatskom gradu Ismailiji, kao odgovor na britanski kolonijalni utjecaj, društvenu nejednakost i slabljenje islamskih institucija. Pokret je zagovarao društvo u kojem bi islam oblikovao obrazovanje, moral, obitelj, gospodarstvo i politiku. Brzo se proširio kroz džamije, škole, dobrotvorne ustanove i profesionalne udruge, pa je od vjersko-socijalne inicijative prerastao u snažnu političku mrežu.
Odnosi s egipatskim vlastima uglavnom su bili sukobljeni. Nakon revolucije 1952. predsjednik Gamal Abdel Naser zabranio je Bratstvo i brutalno progonio njegove članove. Pokret se desetljećima održao u ilegali, a zatvorske represije pridonijele su razvoju radikalnijih ideja. Ipak, većina Bratstva nastavila je zagovarati političko djelovanje, izbore i društveni rad, a ne oružanu borbu.
Najveći politički uspjeh ostvarilo je nakon Arapskog proljeća 2011. U Egiptu je stranka povezana s Bratstvom pobijedila na izborima, a Mohamed Morsi postao je predsjednik 2012. Njegova vlast srušena je vojnim udarom 2013., nakon čega je Bratstvo proglašeno terorističkom organizacijom i ponovno masovno progonjeno. Mnogi su članovi zatvoreni ili su pobjegli u inozemstvo.
Do 2026. Bratstvo je zabranjeno i snažno represirano u Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu, Rusiji i Jordanu. Sjedinjene Države 2026. uvele su terorističke oznake pojedinim ograncima, dok zapadnoeuropske države nemaju jedinstven stav: neke zabranjuju povezane udruge ili nadziru njihovo financiranje, a druge razlikuju politički islamizam od terorizma. Ujedinjeno Kraljevstvo ga nije proglasilo terorističkom organizacijom.
Arapske vlade uglavnom ga smatraju prijetnjom jer izvan državne kontrole povezuje vjeru, društvenu pomoć i političku mobilizaciju. Katar i Turska dugo su pružali prostor prognanim članovima, ali je Ankara posljednjih godina ublažila potporu kako bi popravila odnose s Egiptom. U Tunisu, Maroku, Jordanu, Libiji, Siriji i Palestini djeluju ili su djelovali pokreti sličnog nadahnuća, ali nisu svi formalni ogranci Bratstva.
Danas ono više nije jedinstvena organizacija s jasnim zapovjednim lancem, nego rascjepkana transnacionalna mreža. Preživljava kroz političke stranke, udruge, humanitarni rad, vjersko obrazovanje, medije i zajednice u egzilu, osobito u Turskoj, Kataru, Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi. Iako je u Egiptu politički gotovo slomljeno, njegove ideje i organizacijski modeli i dalje imaju utjecaj u islamskom svijetu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....