StoryEditorOCM
Svijetapel južne amerike

‘Ameriko, tvoj rat protiv droge je propao! Vrijeme je da počneš rješavati svoje probleme izgradnjom boljeg društva, a nas ostavi na miru!‘, grmilo je na Općoj skupštini UN-a

Piše Marin Prvan
22. rujna 2022. - 08:46

U svom prvom obraćanju Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u utorak, nedavno izabrani kolumbijski predsjednik Gustavo Petro održao je vatreni govor u kojem je podsjetio na neke od tema svoje kampanje, kritizirajući rat protiv droga kao neuspjeh i optužujući globalni sjever da zatvara oči na uništenje Amazone.

Napuštajući pažljive formulacije koje karakteriziraju diplomaciju u UN-u, Petro je suprotstavio opasnosti ovisnosti o drogama onome što je opisao kao još štetniju "ovisnost o iracionalnoj moći, profitu i novcu" za čovječanstvo.

"Što je otrovnije za čovječanstvo, kokain, ugljen ili nafta?" upitao je.

"Mišljenje onih na poziciji moći naložilo je da je kokain otrov i da se mora progoniti, iako uzrokuje samo minimalne smrti od predoziranja... ali umjesto toga, ugljen i nafta moraju biti zaštićeni, čak i kada mogu uništiti cijelo čovječanstvo", rekao je.

Nakon upozorenja glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa da "naš planet gori", Petro je također globalni diskurs o spašavanju okoliša nazvao "licemjernim", rekavši da se preporuke i upozorenja znanstvenika o uništavanju amazonske prašume dugo ignoriraju.

"Klimatsku katastrofu koja će ubiti stotine milijuna ljudi ne uzrokuje planet, već kapital. Logikom da se sve više troši, proizvodi sve više, a neki zarađuju sve više", poručio je.

image

Kolumbija

Joaquin Sarmiento/Afp

Kolumbija je najveći svjetski proizvođač kokaina, a tijekom proteklih 50 godina vlasti su gurale prohibicionističku agendu, zabranjujući trgovinu i konzumaciju droga kako bi po džepu udarili kriminalce koji profitiraju od te prodaje. Do sada, međutim, bujica trgovine nije prestala.

U svom je govoru Petro, koji je inauguriran prošli mjesec, pozvao cijelu Latinsku Ameriku da zaustavi rat protiv droge.

"Smanjenje upotrebe droga ne zahtijeva ratove", rekao je. "Potrebni smo svi mi da izgradimo bolje društvo."

Petro je znao govoriti kako želi da Kolumbija izvozi hranu umjesto kokaina i potakne druge vrste proizvodnje putem poljoprivrednih subvencija umjesto oružja. Njegova administracija također je nedavno predstavila prijedlog zakona za legalizaciju rekreativne marihuane u zemlji, a kolumbijski senator Gustavo Bolivar - blizak Petrov saveznik - rekao je CNN-u u kolovozu kako vjeruje da bi se regulacija jednog dana mogla proširiti i na kokain.

Njegovi apeli u utorak na regionalni pristup drogama nisu naišli na gluhe uši. Tijekom brifinga za novinare nakon dnevnih govora, bolivijski predsjednik Luis Arce rekao je u utorak da je njegova administracija razgovarala s Petrom o temama njegovog govora.

"Podijelio je s nama ideje o kojima je danas govorio. Željeli bismo čuti vrlo konkretan prijedlog o tome", rekao je Arce.

Iako je primijetio da se Bolivija i Kolumbija suočavaju s vrlo različitim situacijama u pogledu trgovine drogom, Arce je dodao kako misli da bi Kolumbija, Peru i Bolivija - tri najveća proizvođača kokaina u svijetu - trebali uskladiti svoje "kriterije" u borbi protiv problema.

Otkako je Petro preuzeo dužnost, sve tri zemlje vode lijevo orijentirani čelnici.

Bolivija već ima uspješno legalno tržište nusproizvoda koke, uglavnom suhog lišća koje žvače domorodačko stanovništvo, a vlade Bolivije i Kolumbije prethodno su na multilateralnim sastancima potaknule ponovno regionalno promišljanje politike o drogama.

Onda je na pozornicu stupio i sami bolivijski predsjednik i okrivio kapitalistički sustav za izgradnju svijeta punog nejednakosti i "ugrožavanje života čovječanstva i planeta".

Arce je predstavio 14 prijedloga skupštini UN-a za kretanje prema "svijetu s više socijalne pravde", uključujući potrebu za borbom protiv trgovine drogom i izbjegavanje krize s hranom. Rekao je da je rat protiv droga "propao" i za to okrivio SAD.

“Rat protiv droga, uglavnom onaj koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države, propao je i stoga postoji hitna potreba da ta zemlja izvrši dubinsku analizu promjene svoje politike s obzirom na činjenicu da je postala jedna od glavnih potrošača narkotika u svijetu”, rekao je.

Dodao je i kako Bolivija neće prihvatiti miješanje MMF-a u svoje gospodarstvo koje je bazirano na aktivnoj ulozi države tj. nacionalizaciji strateških resursa, jačanju javnih ulaganja i snažnoj unutarnjoj organizaciji. 

"Način na koji mi postižemo ekonomski rast je kroz socijalnu pravdu, ukorijenjenu u naše domorodačke običaje. Politike koje su odgovorne i suverene su nas vratile na put stabilnosti i redistribucije dohotka. U prvom kvartalu 2022. je naše gospodarstvo naraslo 4 posto, zahvaljujući domaćoj potražnji, a inflacija je u kolovozu bila 1,6 posto", objasnio je Arce. 

Arce je također izrazio svoje protivljenje jednostranim sankcijama poput onih koje su SAD nametnule Venezueli i Kubi, prenosi Anadolu.

“Nezamislivo je u svijetu pogođenom krizama i pandemijom da se još uvijek primjenjuju jednostrane prisilne mjere kako bi se pokorila volja vlada na račun gladi i patnje njihovih naroda”, rekao je na Općoj skupštini.

image

Radnici u Kolumbiji

Joaquin Sarmiento/Afp
 

Arce je također kritizirao kapitalističke zemlje zbog novca uloženog u rat.

"Žao nam je što se, dok zemlje središnjeg kapitalizma klade velike svote novca na rat, daju beznačajni doprinosi za cjeloviti i održivi razvoj, za dekolonizaciju i depatrijarhalizaciju, iskorjenjivanje siromaštva te ekonomske i socijalne nejednakosti", rekao je.

Bolivijski čelnik rekao je da je 20 puta više financijskih sredstava posvećeno sukobu između Rusije i Ukrajine nego što je u deset godina posvećeno Zelenom klimatskom fondu, dodajući da se "mir ne postiže kupnjom i prodajom oružja, već zajedničkim radom na izgradnji gospodarskih i proizvodnih kapaciteta svih zemalja.”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. prosinac 2022 18:33