StoryEditorOCM
Svijetpoduzimaju mjere

Amerikanci bijesni, saveznici im špijunirali Trumpove prijatelje. Otkriveno i zašto

Piše Jadran Kapor
7. lipnja 2026. - 14:14

Američko Ministarstvo rata podiglo je razinu protuobavještajnih mjera na najvišu moguću razinu, čvrsto vjerujući da je izraelski Institut za obavještajne i specijalne zadaće HaMossad leModi‘in uleTafkidim Meyuhadim (Mossad) prisluškivao njihove pregovore s Iranom.

Prisluškivanje najbližih saveznika u obavještajnom svijetu nije osobita novost - američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) prisluškivala je telefon njemačke kancelarke Angele Merkel (2013.), dokumenti WikiLeaksa "Espionnage Élysée" pokazali su široki opseg u kojem su Amerikanci prisluškivali visoke dužnosnike Francuske Republike, u Madridu su također prisluškivali premijera, a Danska kojoj SAD namjerava preoteti Grenland stavila je svoju infrastrukturu na raspolaganje NSA-i kako bi lakše špijunirali njemačke, francuske, švedske i norveške političare. Ukratko, u svijetu špijunaže vrijedi sustav "svak sa svakim".

Tako se i Izrael i SAD međusobno špijuniraju desetljećima. Izraelski vojni obavještajci navodno su još 2021. zatečeni pri postavljanju uređaja za prisluškivanje u sjedištu DIA-e, dok su prošle godine pripadnici izraelske unutarnje sigurnosne službe Sherut haBitaẖon haKlali (skraćeno Shabak ili Shin Bet) pokušali postaviti prislušni uređaj u vozilo CIA-e, no američka je strana iz nekog razloga sada odlučila progovoriti o tim stvarima.

Izrael se naročito zanimao za pregovaračke pozicije Trumpova prijatelja iz nekretninske branše, diplomatskog pacera (Putinov plan za mir u Ukrajini predstavio je kao svoj, a za prevoditeljicu je koristio rusku agenticu) Stevea Witkoffa, Pentagonova eksperta za obrambenu politiku Elbridgea Colbyja i njegova zamjenika Michaela DiMinoa. U dokumentu Obrambene obavještajne agencije (DIA), koja je razinu izraelske protuobavještajne prijetnje s "visoke" podigla na "kritičnu", najvišu moguću razinu, navodi se niz pokušaja izraelskih službi da prikupe informacije od američkih vojnih i državnih dužnosnika, javlja New York Times.

Gdje je puklo?

Sjedinjene Države i Izrael zajedno su napale Iran u nastojanju da smijene zločinački teokratski režim, preuzmu obogaćeni uran i unište iranske nuklearne kapacitete. Njihova koordinacija u vojnom je smislu podignuta na najvišu razinu pa američki i izraelski časnici zajedno sjede u Zapovjedništvu američkih snaga za Bliski istok (CENTCOM), što znači da obje strane imaju jednak uvid u operativne i taktičke podatke na terenu.

Puklo je, međutim, na političkoj razini jer se američki predsjednik Donald Trump više ne može politički nositi sa zatvaranjem Hormuškog prolaza i stalnim iranskim napadima na njihove saveznike poput Bahreina, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Emirata. Iz nekog razloga Trump takvu reakciju nije očekivao pa sada pritišće Izrael na poštivanje primirja. Izraelska zajednica u SAD-u time je više nego ogorčena – smatraju da je Trump ponižen od iranskog režima te da istodobno ponižava premijera Benjamina Netanyahua, da su proglašavanjem primirja izgubili vojni zamah u ostvarenju proklamiranih ciljeva i da Iran, kakav god bio, pobjeđuje u ovom sukobu.

Takve stavove u više navrata nam je iznio dr. Josef Olmert, brat bivšeg izraelskog premijera, danas oporbenog političara Ehuda Olmerta. Uostalom, Trump je u nedavnom razgovoru urlao na izraelskog premijera kazavši da je "j*beno lud", što dovoljno govori o statusu njihove ljubavi.

Dok Trumpova administracija zbog međuizbora nastoji postići politički sporazum i prisiliti Teheran na ustupke kroz pregovore, izraelski premijer Benjamin Netanyahu zagovara nastavak pritiska radi daljnjeg slabljenja ili čak rušenja iranskog režima. DIA je izvješće sastavila nakon više slučajeva u kojima su američki vojni djelatnici u Izraelu otkrili da je na njihove telefone potajno instaliran softver za prisluškivanje. Prema njihovim riječima, Izrael danas predstavlja veću protuobavještajnu prijetnju od bilo kojeg drugog američkog saveznika. Izrael, dakako, sve ovo demantira.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. lipanj 2026 14:15