Zapovjednik ukrajinskih specijalnih snaga odigrao je ključnu ulogu u sabotaži plinovoda Sjeverni tok u rujnu prošle godine, prema istrazi dva međunarodna lista.
Već preko godinu dana je misterij tko stoji iza eksplozija koje su oštetile cjevovode – koji vode od Rusije do Njemačke ispod Baltičkog mora – čime je presječena glavna ruta za izvoz ruskog plina u Europu i pojačana ionako visoka napetost zbog invazije Moskve na Ukrajinu. Pojavljivale su se različite teorije, koje su redom upirale prstom u Ukrajinu, Rusiju i Sjedinjene Države. Svi su zanijekali umiješanost.
Zajednička istraga novina The Washington Post i njemačkog lista Der Spiegel, objavljena u subotu, kao jednog od vodećih krivaca je izdvojila Romana Červinskog, 48-godišnjaka koji je služio u ukrajinskim snagama za specijalne operacije.
Navodna uloga časnika, prema ovim novinama, pruža dosad najizravniji dokaz povezivanja ukrajinskog vojnog i sigurnosnog vodstva sa sabotažom koja je dovela do brojnih kaznenih istraga.
Červinski je bio "koordinator", tvrdi se u izvješćima, citirajući dužnosnike u Ukrajini i drugdje u Europi, kao i druge ljude koji su bili upoznati s operacijom, a koji su govorili anonimno. Nadgledao je logistiku i podršku šesteročlanom timu koji je unajmio jedrilicu, koristeći lažni identitet i ronilačku opremu za postavljanje eksplozivnih punjenja na cjevovode, piše Post.
Prema izvješću, Červinski nije djelovao sam niti je planirao operaciju. Umjesto toga, primao je naredbe od viših ukrajinskih dužnosnika, koji su na kraju odgovarali generalu Valeriju Zalužnom, najvišem ukrajinskom vojnom časniku, navodi se.
Červiski je preko odvjetnika zanijekao bilo kakvu ulogu u sabotaži. “Sve spekulacije o mojoj umiješanosti u napad na Sjeverni tok širi ruska propaganda bez ikakve osnove”, rekao je u izjavi za Post i Der Spiegel.
Optuženi Ukrajinac je trenutačno u zatvoru u Kijevu pod optužbom za navodnu zlouporabu ovlasti tijekom pokušaja nagovaranja ruskog pilota da prebjegne u srpnju 2022. Kaže da je njegovo kazneno gonjenje politička odmazda za kritiziranje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Eksplozije su raznijele tri od četiri cjevovoda koji čine Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2, pritom izbacujući plin u Baltičko more, u blizini Bornholma u Danskoj.
Ruski energetski div Gazprom je mjesec dana prije sabotaže zaustavio protok kroz Sjeverni tok 1, glavni cjevovod ruskog prirodnog plina za Njemačku, zbog sporova oko rata u Ukrajini. Novodovršeni dvostruki plinovod Sjeverni tok 2 nikada nije otvoren pošto se Berlin povukao s projekta nekoliko dana prije nego što su ruske trupe ušle u Ukrajinu 24. veljače 2022.
Napad Sjevernog toka uništio je civilnu infrastrukturu izgrađenu za opskrbu energijom milijunima ljudi u Europi. Ukrajina se prije toga dugo žalila da će Sjeverni tok omogućiti Rusiji da zaobiđe ukrajinske cijevi, uskraćujući tako Kijev prihoda od tranzita.
Zelenski je više puta opovrgnuo da njegova zemlja stoji iza sabotaže. "Nikada to ne bih učinio", rekao je njemačkim novinama Bild u lipnju, dodajući da bi "volio vidjeti dokaz". Ali operacija Nord Stream osmišljena je da Zelenskog drži u neznanju, izvijestio je Post. Ipak, još prije same ruske invazije, Zelenski je plinovod Sjeverni tok nazvao "opasnim oružjem, ne samo za Ukrajinu, već i za čitavu Europu".
Oba medija rekla su da ukrajinska vlada nije odgovorila na zahtjeve za komentarom njihove istrage.
Ipak, u međuvremenu je Zelenski ipak prozborio o ovim optužbama. Ustvrdio je da je "jako opasno" što neki mediji emitiraju ovakve informacije, jer "to ide na ruku Rusiji". Dodao je da su zasigurno ovakvom raspletu kumovali neki "poslovni interesi". "Borimo se s neprijateljem, a samo je jedan neprijatelj, Rusija. Također se borimo s ljudima koji žele samo novac ... Ukrajinci ovo definitivno nisu napravili ... Iskreno, čak je sve to malo smiješno", kazao je ukrajinski predsjednik.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je također komentirao ova otkrića: "Navodi se da predsjednik Zelenski možda nije bio upoznat s takvim djelovanjem svojih podređenih iz sigurnosnih agencija. Ovo je vrlo alarmantan signal ne samo za nas već i za zemlje kolektivnog zapada. Ako režim u Kijevu više ne kontrolira situaciju u vlastitoj zemlji, onda je to alarmantno i to isto treba uzeti u obzir."
Rusija je uvijek tvrdila da Washington stoji iza napada, a predsjednik Vladimir Putin odbacio je argument da Ukrajina stoji iza eksplozija, nazvavši takve navode "idiotskima".
Zapadni dužnosnici su, odmah po udaru, nazvali sabotažu opasnim napadom na europsku energetsku infrastrukturu. Ursula von der Leyen je odmah poručila da je "svaki namjerni poremećaj europske energetske infrastrukture nedopustiv", kao i da će "voditi najjačem mogućem odgovoru".
Svakako, čije god da jesu zasluge za ovu terorističku akciju, Amerikanci nimalo nisu krili oduševljenje ovakvim ishodom.
Tako je američka državna podtajnica za politička pitanja Victoria Nuland izrazila radost uništenjem Sjevernog toka, rekavši da je “vrlo zadovoljna što zna da je Sjeverni tok…komad metala na dnu mora", dok se državni tajnik Anthony Blinken referirao na dokidanje ključne europske energetske infrastrukture kao na "sjajnu priliku".
Jedna od Blinkenovih prethodnica, Condoleezza Rice, je također objasnila 2014. godine: "Dugoročno, jednostavno želimo promijeniti europsku strukturu energetske ovisnosti. Želimo da više ovise o energetskoj platformi Sjeverne Amerike."
Konačno, i sami predsjednik Joe Biden je 7. veljače obećao da će spriječiti da Sjeverni tok 2 postane operativan ako Rusija napadne Ukrajinu. "Ako Rusija izvrši invaziju", rekao je tada Biden, "onda više neće biti Sjevernog toka 2. Mi ćemo tome stati na kraj."
Novinar ga je na to, prilično zbunjen, priupitao: "Ali kako ćete to točno učiniti, budući da je... projekt pod kontrolom Njemačke?"
"Obećavam vam, moći ćemo to učiniti", sa smiješkom je odgovorio Biden.
I, bez sumnje, učinjeno je.