‘Američki paket je ogroman, ali neće preokrenuti rat. Udar na Krim? Nezgodno, bio je to pokolj S-400...‘

Najznačajniji događaj vezan za rat u Ukrajini u proteklih tjedan dana, zapravo cijele ove godine, dogodio se gotovo 8000 kilometara dalje od Kijeva. Radi se o tome da je Zastupnički dom američkog Kongresa nakon 6 mjeseci odugovlačenja konačno izglasao 60,8 milijardi dolara težak paket pomoći Ukrajini, apsolutno nužan u trenutku kada ruske snage polako gaze ukrajinsku obranu diljem fronte.

O detaljima američkog paketa pomoći, stanju na bojištima diljem Ukrajine, kao i o tri uspješne akcije ukrajinskih snaga u pozadini ruskih linija Jutarnji je razgovarao s vojnim analitičarem s portala Obris.org, Igorom Tabakom.

Prekretnica rata? Ne baš

Veliki broj vojnih dužnosnika i analitičara proteklih je dana govorio da će američki paket pomoći ukrajinskim snagama da održe obrambene linije, ali malotko se usudio prognozirati da će preokrenuti tijek rata ili omogućiti Ukrajincima veće ofenzivne operacije.

Tabak se s tim apsolutno slaže.

- Nema tu čarobnog štapića. Evo na primjer borbeni avioni F-16, o kojem se pričaju svakakve bajke. To je koristan komad tehnologije, ali bit će ga teško staviti u operativnu uporabu i onda će se vidjeti da to nisu novi avioni - a pitanje je i kakvo će naoružanje s njim doći. Ukratko, ne mislim da neće doći do velikog preokreta jer bi neka opća ofenziva tražila gomilanje opreme koje trenutno nije na vidiku.

To traži novu proizvodnju, a ti su kapaciteti i dalje ograničeni, kaže naš sugovornik pa ipak dodaje da bi američka pomoć, u kombinaciji s onom ranijom europskom, trebala riješiti najbolnije probleme ukrajinske obrane, piše Jutarnji.

- Velika je stvar ako se samo punom vatrenom moći zaustavi rusko napredovanje, dodatno objašnjava.

Tabak ističe i kako bi sad bilo idealno kad bi ova američka pomoć "odčepila" dodatno i eventualne zalihe europskih država, ali smatra kako je vjerojatnije da će države Starog kontinenta opet otezati s onim što bi trebale raditi.

- Europa ima jaku retoriku, ali slabu realizaciju. Da su dobre želje nešto bitno na bojištu, Europa bi bila svjetska supersila, a ne ovo što je sad.

Stanje na bojištu

Kad je u pitanju stanje na bojištu, vojni analitičar ističe dva problematična sektora za ukrajinske snage.

- Već neko vrijeme su borbe koncentrirane oko dva grada - Bahmuta s kojeg su Rusi krenuli na zapad prema Časiv Jaru i drugi kod Donjecka. Časiv Jar je manji grad, prije rata je imao oko 13.000 ljudi, a ima dodatnu obrambenu okolnost jer kroz njega prelazi vodoopskrbni kanal Siverski Donjec koji djeluje kao prirodna prepreka koja donekle štiti dio grada. Problem je da je njegov dio ukopan ispod zemlje u obliku cjevovoda. I upravo na ta dva dijela cjevovodnih trasa su usmjereni sjeverni i južni klin ruskih napredovanja.

Zasad Rusi još nisu ušli u sam grad. Drugo problematično mjesto je zapadno od Donjecka, i to ne samo kod Avdiivke. Tamo je obrambena linija dosta ugrožena, a čini se da je loše izvedena ukrajinska rotacija snaga omogućila Rusima da bezbolno napreduju nekih 3 ili 4 kilometra.

I Južno od Donjecka također je teško stanje za Ukrajince i tamo se donekle otvaraju Rusima smjerovi prema zapadu, možda i prema gradu Vuhledaru koji se dosad dobro branio.

Treba napomenuti da su ti ruski pomaci ipak skupo plaćeni i omogućeni višestrukom premoći u streljivu što bi se s ovom američkom pomoći trebalo promijeniti, govori Tabak.

U slučaju da padne Časiv Jar, to bi za ukrajinske snage bilo nezgodno, kaže dalje naš sugovornik.

- On je na uzbrdicama i otvara dalje prostore na zapad. No, to se mjesto već neko vrijeme utvrđivalo i trebalo bi biti obranjivo. Tu se više rado o stvaranju perspektiva za daljnji napredak prema Kramatorsku i Kostjantinivki. Zapravo se padom Časiv Jara otvaraju neugodni pravci koji bi Rusima omogućili pristup tim gradovima.

Ali nisam siguran da bi do njega moglo baš tako brzo doći.

Ukrajinski udari

Proteklog tjedna dosta se pisalo i o nekoliko, kako se čini, uspješnih udara na rusku tehniku daleko iza linija obrane. Prvi od njih je napad na zračnu bazu Džankoj u kojoj je, prema Ukrajincima, uništeno više lansera i radar sustava S-400 te lanseri sustava S-300.

- Izgleda da je pogođena, a možda i uništena gotovo cijela baterija modernog i velikog PZO sustava. S-400 i S-300 morali bi biti držati u stanju perimetar protuzračne obrane te raditi proturaketnu obranu.

Je li pogođen ATACMS raketama ili Storm Shadow projektilima, sasvim je nebitno. Šteta u Džankoju prilično je jasna, naročito ovaj pokolj S-400 koji je i vizualno dokumentiran. U svakom slučaju nezgodna stvar za Ruse koja je otvorila prostor za daljnje napade.

A taj je, govori Tabak, brzo stigao koji dan kasnije u obliku pogotka na ruski brod Kommuna.

- Raketama R-360 Neptun ukrajinske proizvodnje gađalo se Sevastopolj te je navodno došlo do manjih oštećenja na brodu Kommuna. To je jako specifičan i vojno povijesno zanimljiv brod. U službi je od 1914., nadograđivan je više puta, a služi kao specijalizirano plovilo za spašavanje brodova i podmornica.

Taj brod, kad je porinut, bio je eksperimentalno čudo tehnologije, preživio je dva svjetska rata, više puta je moderniziran, a zadnja velika akcija bila mu je spašavanje opreme s krstarice Moskva koju su Ukrajinci potopili.

Konačno, protekli tjedan se oko 300 km iza prve linije, ili nešto bliže, srušio ruski strateški bombarder Tu-22M3. Rusi tvrde zbog tehničkog kvara, a Ukrajinci kažu da je pogođen raketom sustava S-200.

- Što god da se dogodilo, ne mijenja puno na stvari. Broj tih bombardera u ruskoj službi je ograničen (oko 60 njih, op.a.), više se ne proizvode, niti je to izvedivo.

Ukratko, to je novi neugodni udarac za Ruse, zaključuje Tabak.