Više od 450.000 ljudi moglo bi u idućih šest mjeseci umrijeti od dodatnih vrućina koje će donijeti super El Niño, procjenjuju klimatski znanstvenici.
Riječ je o smrtnim slučajevima koji će se dogoditi povrh prijevremenih smrti već uzrokovanih temperaturama koje su porasle zbog klimatske krize. Posljedice će se osjetiti diljem svijeta, od Indonezije do Indije te od Nigerije do SAD-a. Očekuju se i brojne dodatne smrti zbog suša, šumskih požara i poplava koje sa sobom donose pojave El Niña, piše Guardian, prenosi Jutarnji list.
Procjene broja smrtnih slučajeva od vrućine izrađene su na regionalnoj razini, a istraživači ističu da one mogu pokazati gdje treba uvesti mjere zaštite kako bi se spasili životi. Te mjere uključuju preciznije prognoze toplinskih valova, centre za rashlađivanje u kojima se ljudi mogu skloniti od vrućine, povećanje broja zdravstvenih djelatnika u najtoplijim razdobljima te bolju zaštitu radnika koji rade na otvorenom.
El Niño koji trenutačno zagrijava planet u ponedjeljak je dosegnuo najvišu temperaturu ikad zabilježenu tijekom tog fenomena, i to nekoliko mjeseci prije njegova očekivanog vrhunca. Vrućine su toliko intenzivne u odnosu na prethodne El Niñe da su ih znanstvenici opisali kao "zapanjujuće" i "na razini Godzille". El Niño je prirodni klimatski fenomen, no globalno zagrijavanje moglo bi ga dodatno pojačati.
"Procjena od 451.000 ljudi toliko je velika da čovjek može ostati bez osjećaja za njezinu stvarnu težinu. No iza tog broja stoje roditelji i djeca, bake i djedovi i susjedi, ljudi koji idu na posao, brinu se za svoje obitelji i žive svoje živote", rekao je profesor Michael Greenstone, suosnivač Climate Impact Laba i profesor na Sveučilištu u Chicagu, koji je jedan od autora izvješća.
najteže će biti pogođene tropske države
Procjena se odnosi na razdoblje od rujna do veljače 2027., za koje trenutačno postoje prognoze temperatura. No očekuje se da će povećana smrtnost povezana s vrućinama potrajati sve do lipnja ili srpnja 2027. godine.
Zemlje koje će u idućih šest mjeseci biti najteže pogođene su tropske države Nigerija, Indonezija, Sudan, Indija i Brazil. SAD se nalazi među 20 najteže pogođenih zemalja, s procijenjenih 3500 dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Teško će biti pogođeni i afrički Sahel te jugoistočna Azija.
Istraživači El Niño nazivaju i "razglednicom iz naše budućnosti" jer temperature podiže na razine za koje se predviđa da bi zbog klimatske krize mogle postati uobičajene za 20 godina.
"Povećanjem kapaciteta za hitne intervencije i boljim usmjeravanjem naših napora ove godine možemo spasiti mnoge živote", rekla je suautorica izvješća dr. Tamma Carleton sa Sveučilišta California u Berkeleyju. "No za 20 godina, kada današnje ekstremne temperature postanu nova normala, ne želimo biti u stalnom izvanrednom stanju. Moramo djelovati već sada kako bismo osmislili, primijenili i procijenili alate koji će spašavati živote u godinama koje dolaze".
Projekcije su izrađene na temelju znanstveno recenziranih metoda kojima se prati mjesečna povezanost između temperature i dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u 24.378 regija diljem svijeta. Ti su podaci potom kombinirani s prognozama viših temperatura koje se očekuju zbog El Niña u nadolazećim mjesecima. Kao referentna vrijednost uzet je prosječan broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u pojedinom mjesecu u razdoblju od 1996. do 2025. godine.
"Već smo mogli prognozirati kada će doći do šokova koji će pogoditi usjeve i unaprijed na njih upozoriti", rekao je Greenstone. "Ovo novo izvješće otvara mogućnost da to učinimo i za još važniji ishod, rekao bih, najvažniji ishod – a to je smrt."
Bit će pogođena i opskrba hranom
Izvješće će biti poslano u znanstveni časopis na recenziju, no Greenstone je rekao da bi, s obzirom na hitnost situacije, "bilo neodgovorno čekati s njegovom objavom".
El Niño će pogoditi i opskrbu hranom. Svjetski program za hranu (WFP) upozorio je u kolovozu da bi njegove posljedice mogle gurnuti oko 50 milijuna ljudi u akutnu glad i dovesti do rasta cijena hrane.
Veliki El Niño 1877. i 1878. godine povezuje se s više od 50 milijuna smrti uzrokovanih sušama i glađu, pri čemu su posebno teško pogođeni Indija, Brazil i Kina.
Profesorica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu u ponedjeljak je za Guardian rekla: "Trenutačni El Niño predstavlja golemu preraspodjelu energije unutar klimatskog sustava i opasan je jer se razvija u klimatskom sustavu koji je zbog ljudskog utjecaja već mnogo topliji.
Stoga ćemo na mnogim mjestima diljem svijeta svjedočiti dosad nezabilježenim ekstremnim vrućinama, sa svim posljedicama koje one imaju na zdravlje, sigurnost opskrbe hranom i dostupnost vode.
El Niño dolazi i prolazi, ali sve dok nastavljamo sagorijevati fosilna goriva, javlja se na sve toplijoj početnoj razini. Zbog toga se zajednice sve teže mogu nositi s njegovim posljedicama", upozorava profesorica, , piše Guardian, prenosi Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....