Velika priča o bosanskim Srbima kojima je Amerika uvela sankcije. Kukaju, plaču, tvrde da su im ukinuti računi

Mjesec i pol nakon što je usvojen, Zakon o sprječavanju pranja novca daje rezultate. Na temelju njega banke u BiH zatvaraju račune osoba koje su pod sankcijama Ministarstva financija SAD-a, potvrdio je to za Radio Slobodna Europa (RSE) Muhamed Hasanović, zamjenik ministra financija Bosne i Hercegovine.

"Povezano je, da su u principu sve ove osobe koje su na crnoj listi osobe koje su na neki način od strane američke administracije okarakterizirane kao opasne i tu banke mogu naći neko opravdanje za sebe", naveo je Hasanović.

Prema Zakonu, koji je jedan od prioriteta na europskom putu BiH, banke su dužne provoditi mjere za otkrivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

Također, imaju obvezu procijeniti koliko su klijenti rizični te pratiti njihove poslovne odnose i transakcije. Ako to nisu u mogućnosti, moraju raskinuti već sklopljeni ugovor.

Siniša Adžić, predsjednik Uprave "Nove banke" Banja Luka, u izjavi za RSE kazao je da su postupili prema svojim "obvezama prema korespondentnim bankama".

Korespondentni odnos između banaka nastaje kada domaća banka otvori račun kod strane banke i obrnuto.

Prema Adžićevim saznanjima, sve banke u BiH imale su identičan pristup prema osobama koje se nalaze na listi Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva financija.

Bosna i Hercegovina je Zakon usvojila 16. veljače, ali su banke nedugo nakon posjete v.d. pomoćnice američkog ministra financija, Anne Morris, počele raskidati ugovore s osobama s "crne liste". Ona je 7. ožujka u Sarajevu upozorila da bankama u BiH prijete sankcije ako nastave poslovati s njima.

Ljudi s liste sankcioniranih s kojima je RSE razgovarao kažu da su ih uglavnom zvali iz banaka, nakon čega su sami odlučili zatvoriti svoje račune.

Mogu li sankcionirani primati plaću?

Iz Ministarstva financija BiH kažu da je ovo pitanje isključivo između klijenta i banke.

“Procedura je takva, kada su izabrani (na dužnost) dali su Ministarstvu financija određeni broj računa na koje će primati plaću. Mi smo dužni izvršiti uplatu na račun na koji je nam je dostavljen, u slučaju da realizacija nije moguća, banka je dužna vratiti novac u trezor“, pojašnjava Hasanović.

Dodaje da bi ljudi s crnih lista to trebali riješiti sa svojom bankom ili im poslati "još jedan račun kako bi im se isplatila plaća".

Kaže da će se više znati za nekoliko dana, kada bi trebale biti isplaćene plaće državnim službenicima, ali da Ministarstvo "nema načina da im pomogne".

Hasanović kaže i da banke ne mogu blokirati sredstva koja korisnici imaju na računima, ali mogu blokirati dotok novih sredstava.

Što se tiče prekida ugovora, kaže da sve ovisi o ugovoru koji je sklopljen između klijenta i banke.

"Obično se u ugovorima navode uvjeti pod kojima banka može otkazati suradnju”, pojasnio je Hasanović.

Ekonomist i izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH Dženan Đonlagić kazao je za RSE da u ovakvim slučajevima banke vode računa o svom ugledu. 

“Riječ je o direktno poslovnim odlukama komercijalnih banaka, kako bi zaštitile svoj ugled i rizik”, rekao je Đonlagić.

Ističe da nikome ne može biti isplaćena plaća u gotovini jer je zakonom definirano da ona ide preko banaka, te da se prethodno moraju promijeniti entitetski zakoni o financijskom poslovanju.

Kako funkcionira gašenje računa?

Srebrenka Golić, predsjedavajuća Vijeća naroda Republike Srpske, pod sankcijama je od 13. ožujka zbog sudjelovanja u organizaciji obilježavanja neustavnog Dana RS-a. Ona je za RSE rekla da je svoj bankovni račun zatvorila prošlog mjeseca.

Imala sam račun kod jedne poslovne banke koji sam odmah po uvođenju tih akcija stavljanja na crnu lista ugasila. Račun više nemam i sada čekam institucije da nađu mogućnost kako da primim zarađenu plaću", rekla je Golić. 

Navodi da je kao “savjesna građanka RS” zatvorila račun kako ne bi ugrozila poslovanje banke.

U priopćenju OFAC-a, kada je Golićeva stavljena na listu sankcioniranih, navedeno je da su ona i ostale sankcionirane osobe "postupile suprotno zaključcima Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika i pokazale otvoreni prijezir prema Daytonskom mirovnom sporazumu". 

Dan RS je obilježen 9. siječnja uz osude SAD i EU.

Milovan Bjelica, načelnik općine Sokolac kod Sarajeva, pod američkim je sankcijama već oko 20 godina, a račun je ugasio, kako je rekao za RSE, "prije desetak dana".

"Dobio sam obavijest iz banke da dođem na razgovor i rekli su mi da bi banka mogla doći u tešku situaciju”, kaže Bjelica.

Prethodno je, objašnjava, bio pod sankcijama Europske unije i Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Te su mu sankcije bile izrečene zbog pomaganja Radovanu Karadžiću, kasnije uhićenom i osuđenom za ratne zločine u Haagu, a ukinute su mu 2011. godine.

"Sada je došlo do situacije da se te liste ponovno aktiviraju", kaže Bjelica.

Planira se žaliti.

"Obratit ćemo se nadležnim institucijama, OHR-u, američkom veleposlanstvu, da vidimo što moramo dalje učiniti jer su nakon 2008. godine (uhićenja Karadžića) sve te mjere besmislene", rekao je Bjelica. 

Dodaje kako trenutno nema pravo na plaću, doprinose, mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Bjelica se nikada nije distancirao od Karadžića, a u autorskom tekstu objavljenom na web-stranici općine Sokolac u prosincu je rekao da je on za njega i dalje predsjednik Republike Srpske.

Marinko Čavara, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, je pod sankcijama SAD-a od lipnja 2022. godine, a za RSE je o zatvaranju računa kratko kazao: "Nemam što reći, sve je jasno”.

Kako je za RSE potvrđeno u Vijeću ministara BiH, Čavara im se službeno obratio i požalio što više ne može primati plaće jer mu je račun ugašen te je tražio od bh. institucija da mu to omoguće.

Na "crnu listu" dospio je dok je bio predsjednik entiteta Federacija BiH jer je od 2019. godine odbijao predložiti suce za entitetski Ustavni sud s liste kandidata koju je Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće dostavilo za popunu upražnjenih mjesta.

On je, kako stoji u obrazloženju sankcija, time blokirao rad tog tijela unutar suda.

Sankcije zbog veza s Rusijom

Računi su zatvoreni ne samo onima za koje se sumnjalo da narušavaju stabilnost Bosne i Hercegovine, već i onima koji su sankcionirani zbog bliskosti s Rusijom.

Savo Cvijetinović, poduzetnik iz Bijeljine na sjeveroistoku BiH, član Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata (stranke Milorada Dodika) i predsjednik Srpsko-ruske zajednice "Zavet", pod sankcijama je od studenog prošle godine. Pod sankcijama su on i njegova kompanija "BN Inženjering".

On je za RSE rekao da su ga pozvali u banku, te da mu je račun ukinut nakon što je tamo stigao.

"Da se razumijemo, nikad nisam dobio nikakav papir od američkog veleposlanstva ili od američke vlade. Što znače te sankcije, što se vidi na web stranici, ne mogu ući u Ameriku, blokirana mi je imovina u Americi, itd. Ovo je već prevršilo sve te mjere koje se ukidaju... što smo mi sad američka kolonija", rekao je Cvijetinović i dodao da će biti prisiljen zatvoriti svoju tvrtku. 

"Kako će firma poslovati, nema račun. Prvo su ugasili devizni, a sad su ugasili ovaj. Postoji zakon, tvrtka ne može poslovati u gotovini", rekao je Cvijetinović.

SAD, Europska unija i većina zapadnih zemalja uvele su sankcije Rusiji kao odgovor na njihovu invaziju na Ukrajinu. Bosna i Hercegovina se na papiru složila s europskim sankcijama Rusiji, ali zbog protivljenja koalicije iz RS-a predvođene SNSD-om na državnoj razini one nisu u potpunosti provedene.

Tko je još ostao bez računa?

Građevinska tvrtka "Integral inženjering A.D." iz Laktaša kod Banje Luke, pod sankcijama je od listopada 2022. godine, zajedno s dugogodišnjim vlasnikom Slobodanom Stankovićem, koji je u međuvremenu preminuo.

Kako javlja Integral, neke banke su im zatvorile račune, dok su druge najavile tu mogućnost.

Još u veljači prošle godine zatražili su skidanje s liste OFAC-a. Navode da su “svjesni ozbiljnosti situacije izazvane stavljanjem Integrala pod američke sankcije i utjecaja na njegovo poslovanje i reputaciju”.

Integral i Stanković su stavljeni na listu jer su dobili neke od najvećih projekata u entitetu Republika Srpska, kako se navodi, zbog "bliskosti s rukovodstvom tog entiteta".

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je dva puta stavljen na listu OFAC-a, rekao je na sjednici Narodne skupštine RS-a 28. ožujka da je zatvorio bankovne račune, da nikada nije koristio karticu, te da "uvijek ima novca u džepu", a pred zastupnicima je pokazao svežanj novčanica.

Dodik je pod sankcijama, između ostalog, jer je pozivao na prijenos nadležnosti s države na entitet, pokretao poteze za stvaranje paralelnih institucija u RS-u, te jer svojim djelovanjem podriva Daytonski sporazum.

Zbog povezanosti s Dodikom, od siječnja 2022. godine pod sankcijama je i banjalučka Alternativna televizija i prijeti joj “zatvaranje računa, čak i u domaćim bankama”, objavljeno je 1. travnja na njihovoj web stranici.

Predsjednik entitetske Narodne skupštine Nenad Stevandić objavio je 16. ožujka na mreži X da je zatvorio svoje bankovne račune.

Između ostalog, rekao je da nitko od sankcioniranih "nije učinio kazneno djelo i nema presudu ni u jednoj zemlji na svijetu".

Stevandić je pod sankcijama, jer je kao predsjednik parlamenta direktno sudjelovao u donošenju zakona kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS, čime se "ugrožava provođenje Daytonskog mirovnog sporazuma".

Srpska demokratska stranka (SDS) je pod sankcijama od 2004. godine, a predsjednik stranke Milan Miličević je krajem ožujka za RSE potvrdio da im je račun blokiran, te da će se žaliti entitetskim agencijama za bankarstvo.

Tada je rekao da funkcioniraju preko donatorskih sredstava i pomoću članova.

SDS, koji je tada bio na vlasti, 2004. je stavljen na listu sankcija jer kako je tada navedeno, ne samo da nisu radili u skladu s međunarodnim obavezama BiH, nego su aktivno radili protiv njih.

Također, rečeno je da je "Vlada SAD potvrdila vezu između SDS-a, institucija RS i materijalne podrške ratnim zločincima".

Što je OFAC?

Listu sankcija održava OFAC, ured u sklopu američkog Ministarstva financija, a na njoj se nalazi preko 40 osoba i pravnih entiteta iz Bosne i Hercegovine.

Više od pola sankcioniranih se našlo na tom popisu nakon što je američki predsjednik Joe Biden u lipnju 2021. godine potpisao izvršnu naredbu, koja predviđa dodatne sankcije za pojedince i organizacije iz država zapadnog Balkana.

Originalna uredba je donesena još 2001. godine i od tada se redovno produžava.

Na listi OFAC-a za Bosnu i Hercegovinu se od ranije nalaze organizacije okarakterizirane kao terorističke, osobe osumnjičene za skrivanje optuženih (a kasnije osuđenih) za ratne zločine, pojedinci osumnjičeni za trgovinu narkoticima.

Lista nije u potpunosti ažurirana, pa se na njoj i dalje nalazi i Slobodan Stanković, bivši vlasnik "Integral inženjering A.D.", koji je preminuo 7. veljače prošle godine.