Vatikan nije priznao međugorska ukazanja, ne znamo ni kada će. Je li razlog hercegovački slučaj i neposluh fratara?

Iako je Dikasterij za nauk vjere, izdao Notu "Kraljica mira - o duhovnom iskustvu vezanim za Međugorje" koju je odobrio sam papa Franjo, Međugorje nije postalo svetište niti je promijenilo status u hijerarhiji katoličke crkve. To je i dalje župa u sklopu Mostarsko-duvanjske biskupije pod jurisdikcijom mjesnog biskupa. Tako je trenutačni status Međugorja protumačio mostarski biskup Petar Palić komentirajući odluku „nihil obstat“ koja je ovih dana poput bombe odjeknula u Hercegovini. Ponovio je da je riječ o pastoralnom naglasku, a ne o nadnaravnosti te da „ništa ne priječi“, kako se i prevodi vatikanska formulacija „nihil obstat“, molitvu i hodočašća u Međugorju.

Apostolski upravitelj

Podsjetio je da je papa Franjo osobno poduzeo mjere za vjernike postavivši apostolskog vizitatora za župu Međugorje kao i to da se Dikasterij za nauk vjere bavio „različitim duhovnim plodovima koji su nastali kao posljedica međugorskog fenomena i koji imaju veliku duhovnu vrijednost stavljajući u središte pouzdanje u Boga i Mariju kako bi svi bili oruđe mira."

Biskup Palić je ponovno naglasio da vjernici nisu dužni vjerovati u nadnaravnost ukazanja u Međugorju, ali da se dopušta javno štovanje. Međutim kako upozorava i Dikasterij u svojoj Noti kada se spominju Gospine poruke to se mora razumjeti kao navodne poruke, odnosno navodni fenomen - protumačio je biskup Palić novosti oko Međugorja koje su na veliko zadovoljstvo većine naroda u Hercegovini, stigle iz Vatikana.

Više je puta istaknuo da se vjernici moraju ponašati razborito, a da svećenici mogu slobodnom voljom pristati ili ne pristati na ovakvu odluku.

Biskup Palić se spomenuo i svojih prethodnika na katedri mostarskih biskupa pokojnog mons. Pavla Žanića i mons. Ratka Perića, koji su imali pravi i obvezu kao pastiri crkve iznositi svoje mišljenje i tako doprinositi da se sačuva zdrav duh i zdrava pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji u Međugorju, čuvajući tako i samu župu Međugorje od raznih negativnih utjecaja.

Duhovni fenomen

- Prošao je trenutak kojim je za sada zaključena duga i složena povijest oko duhovnih fenomena Međugorja. Na svećenicima redovničkim i dijecezanskim ostaje da se izgrađujemo u pravoj vjeri i nadahnjujemo na Marijinoj poniznosti i odanosti Bogu, kazao je mons Palić.

Kada će i hoće li ikada Sveta stolica zauzeti stav o nadnaravnosti međugorskih ukazanja. Na to pitanje teško je dati odgovor. Zna se da je komisija kardinala Ruinija koja je istraživala navodna međugorska ukazanja već odavno završila svoj rad pa ni vrhunski teolozi ne mogu biti sigurno hoće li doći taj trenutak priznanja nadnaravnosti.

- Jasno je da o autentičnosti ukazanja odluku donosi sam Sveti otac. Kao što sam i rekao Dikasterij je za sada vrednovao samo plodove duhovnog iskustva. Razlikuje se pastoralno od nadnaravnog. Mi u ovom trenutku možemo samo licitirati o tome, rezolutan je biskup Palić, koji je kazao da bi volio da papa Franjo posjeti Bosnu i Hercegovinu pa i Međugorje, ali to ovisi o organizaciji putovanja i zdravlju samog Svetog oca. 

Crkva u Hercegovini i Vatikan

Poznato je naime, da je odnose crkve u Hercegovini i Vatikana godinama remetio takozvani „hercegovački slučaj“, odnosno neposluh franjevaca mjesnom biskupu oko podjele župa. Niz je župa u Hercegovini na području mostarsko-duvanjske biskupije koje su faktički ilegalne, najveće od njih su Grude i Čapljina gdje godinama djeluju franjevci koji su izbačeni iz franjevačkog reda. Oni ne iskazuju posluh mjesnom biskupu, djeluju samostalno mimo svih kanonskih pravila. I tako je od 1975. godine kada je Papa Pavao VI. donio dekret Romanis Pontificibus, kojim župe u Čapljini, Grudama, Mostaru, Crnču i Pločama-Tepčićima oci franjevci trebaju prepustiti na slobodno raspolaganje biskupu i biskupijskim svećenicima. To je jedan od neriješenih sukoba unutar katoličke crkve u Hercegovini na što se kasnije nastavio međugorski fenomen, koji je još više poremetio odnose fratara i biskupa, od pokojnih biskupa Petra Čule i Pavla Žanića, preko Ratka Perića pa do sadašnjeg ordinarija, Petra Palića. Stoga je za očekivati da će vatikanska Nota kojom se službeno u Međugorju dopuštaju hodočašća, molitva i javno štovanje doprinijeti otopljavanju odnosa franjevaca Hercegovačke franjevačke provincije i mostarskog biskupa.

Neposluh fratara

- Problem podjele župa u Hercegovini stariji je od međugorskog fenomena. Koliko je bilo onih neposlušnih koji su na jedan drugi način bili uključeni negdje oko Međugorja odnosno oko tamošnjeg pastoralnog djelovanja, teško je za reći. Samo ću citirati kardinala Fernandeza koji je upotrijebio dvije riječi za ovu našu situaciju: „mračna i tužna“. To je nažalost naša stvarnost i stvarnost župnih zajednica koje ne žive u punom zajedništvu s katoličkom crkvom. Hoće li i na koji način ova Nota imati implikacije na hercegovački slučaj, teško je za reći. Ja bih žarko želio da Marija koju zazivamo kao Kraljicu Mira da unese mir u sve naše obitelji i u te župe - zaključio je biskup Palić.