StoryEditor
RegijaPODJELE U SUSJEDSTVU

U BiH i dalje prepucavanja zbog Lavrova i Daytona: jesu li Rusi namjerno zavrnuli dovod plina i zašto Komšić i ekipa ignoriraju Plenkovićevu poruku

18. prosinca 2020. - 13:29
Susret Lavrova s predsjedavajućim Predsjedništva BiH, Miloradom Dodikom, uz scenografiju bez zastave BiH izazvao je žučnu reakciju dvojca Komšić-DžaferovićElvis Barukčić/AFP

Pala muha na medvjeda.

Baš je tim riječima Enver Kazaz, politički analitičar i profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, prokomentirao odluku članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića da ipak ne ugoste ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova nakon njegova sarajevskog susreta s trećim članom predsjedništva, odnosno, s predsjedavajućim Miloradom Dodikom.

Profesor Kazaz je pritom istaknuo i kako bi Komšić i Džaferović, unatoč svemu, "morali znati da se i u ratu pregovara" te da i nakon odlaska Lavrova "ostaju naši problemi":

- Bojim se da BiH nema dugoročnu političku strategiju, niti je može donijeti. Bojim se da se na ovakav način ne mogu riješiti politički problemi u BiH. Nikavi skandali i nikava politika sukobljavanja, niti politika insistiranja na nacionalnom ponosu bez stvarnih poteza na političkom polju neće riješiti naše probleme – zaključio je profesor Kazaz.

Naravno, to nije bio kraj reakcijama na revolt Džaferovića i Komšića koji je kao svoje glavne razloge za bojkot Lavrova istaknuo nedostatak državne zastave na sastanku ruskog šefa diplomacije s Dodikom, kao i njegovu izjavu kojom pozdravlja rezoluciju o vojnoj neutralnosti Narodne skupštine Republike Srpske. U tome su vidjeli nepoštivanje institucija BiH, te su se Džaferović i Komšić zato i odlučili za svoj nediplomatski čin.

Bivši predsjedavajući Skupštine RBiH te član SPD-a, Miro Lazović, izjavio je kako je potez Džaferovića i Komšića bio "odlučan i državnički", jer je zajednički nastup Lavrova i Dodika bio "klasični politički obračun s najavama Washingtona i Bruxellesa o neophodnosti dogradnje Daytonskog mirovnog sporazuma": "Poruke koje su poslali su ujedno i obračun sa budućnošću BiH. Zagovarajući etničke kolektivitete, a ne građanska prava oni bi da BiH i dalje ostane zaglavljena između Daytona i Bruxellesa kao podijeljeno društvo i nedovršena država", kazao je Lazović.

image
Kolege ministri - Sergej Lavrov i Gordan Grlić Radman, koji se potrudio pronaći i rane poetske radove ruskog ministra. Dobro da nije zapjevao, kako je to kao ministar vanjskih poslova Srbije znao raditi Ivica Dačić
Handout

"Neka vrsta navijačke atmosfere vlada u našim medijima, gdje se kaže kako je 'BiH rekla Rusiji njet'. Ne bih se složila. BiH je demonstrirala jednu neorganiziranost, nekoordiniranost i nestrateško razmišljanje. Dva člana Predsjedništva, čiju smo odluku da se ne sastanu sa Lavrovom mi kao stranka podržali, a s druge strane šefica diplomacije Bisera Turković se susreće s istom tom osobom", komentirala je čitav događaj Sabina Čudić, šefica Kluba zastupnika Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

Odbijanje dvojca iz Predsjedništva da se sastane s visokim gostom iz jedne od vodećih svjetskih sila, komentirao je i predsjednik Federacije BiH, Marinko Čavar:

- To je kućni neodgoj, nekultura. Kada vam netko dolazi u goste, tada ga primite, razgovarate s njim. S druge strane, Džaferović i Komšić pokazali su totalno amaterski, neozbiljan pristup u odnosu na jednu od najvećih svjetskih sila. I, s treće strane, najgore je što se na takav način pokušavaju dodvoriti nekome tko treba provoditi svoje interese. Mi, dužnosnici u BiH, trebamo uvijek voditi računa o interesima države i naroda kojeg prestavljamo. Džaferović i Komšić su sve prekršili, izazvali diplomatski skandal i napravili ogromnu štetu Bosni – kazat će Čavar, dodajući kako su sada sve oči bošnjačkih političara uprte u administraciju novog američkog predsjednika Joea Bidena, od kojeg se očekuje da će uz pomoć "redizajniranog" Daytona, pomoći pretvaranju BiH u građansku, tamošnji Hrvati bi rekli, ustvari bošnjačku, antidaytonsku državu, onako kako se to, doduše bez rezultata, očekivalo i od njegovih prethodnika...

Dakle, posjet Lavrova Sarajevu, nakon čega je produžio za Zagreb (gdje je posljednji put bio prije 16 godina!), pretvorio se u pravi političko-špijunski triler s elementima farse, za što se posebno pobrinuo Dodik, poklanjajući važnom gostu pozlaćenu ikonu koja je izazvala promptnu reakciju ukrajinskog veleposlanstva.

Dobro, bilo je tu i poezije na ruskom, u zagrebačkom dijelu mini turneje Lavrova; znate da je ministar Gordan Grlić Radman čitao pjesme svog ruskog kolege iz mlađih dana (svaka asocijacija na Ivicu Dačića koji je na diplomatskim susretima znao i zapjevati plod je vaše prljave mašte), ali vratimo se Ukrajincima.

Naime, oni su od BiH diplomatskom notom zatražili sve informacije o ikoni koja potječe iz, tako tvrde, ukrajinskog Luganjska, stara je 300 godina, a prepoznali su je na snimkama iz istočnog Sarajeva. A to će reći da je ratni plijen ruskih "pasa rata" nekako dospio u ruke predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, koji je po svemu sudeći ukradenu ikonu, pred kamerama, odlučio u znak dobre volje pokloniti ruskom ministru!

Za nekoga očito tek prigodni poklon, za nekog drugog neprocjenjiva nacionalna kulturna baština. U svakom slučaju, gesta o kojoj će se tek govoriti. Vjerojatno i na kolegijima Interpola... Dodik i suradnici zasad šute, vjerojatno si tek mrmljaju u bradu: "Zar nismo mogli onu bombonijeru lijepo čovjeku dati, a ne ovo, samo smo se u probleme uvalili...".

Svi znamo i što je Lavrov govorio na temu Daytona, 25 godina kasnije, ali i sudbine BiH. Izrazio je suprotstavljanje reviziji Daytonskog sporazuma, jer u njemu vidi temelj funkcioniranja BiH te dodao kako "treba poštivati ravnopravnost tri konstitutivna naroda i dva entiteta".

U Zagrebu je istaknuo i kako podržava izmjene izbornog zakona, što je zahtjev bosanskih Hrvata nezadovoljnih činjenicom da i Bošnjaci mogu birati njihovog predstavnika.

"Mi smo dugo godina izražavali protivljenje intervencionizmu koje dolazi u liku visokog predstavnika međunarodne zajednice, zato tražimo da njegov ured bude ukinut", kazao je među ostalim Lavrov. I time dodatno razljutio Komšića i Džaferovića.

Slučajno ili ne, tijekom srijede privremeno je, eto, nestalo plina u cijevima koje BH Gas dobiva od ruskog Gazproma. Nakon što su iz BiH kontaktirali rusku centralu, utvrđeno je kako se radilo o tehničkoj grešci uslijed koje je isporuka plina bila smanjena za 50 posto...

image
Sergej Lavrov kod premijera Andreja Plenkovića

Očekivano, riječi Lavrova se komentiralo i seciralo. Dosta žestokih reakcija izazvale su i poprilično nezgrapno, u svakom slučaju nediplomatski, formulirane opservacije hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića na račun situacije u BiH. Naime, Milanović je zbog rečenice kako je je "građanska država daleki, daleki san, i to je lijepa stvar", ali i da BiH, u trenutku kad su Hrvati nezadovoljni svojim statusom, što se ne da riješiti kozmetičkim promjenama, zapravo treba "prvo sapun, onda parfem", od Komšića proglašen fašistom.

Džaferović je istim povodom konstatirao kako Milanovićeve izjave "zaudaraju na šovinizam i i ksenofobiju, a tu ni sapun ni parfem ne pomažu". Nije manjkalo niti kritika zbog kultur-rasizma, nastavljanja vođenja nacionalističkih politika...

No, indikativno je da se nitko nije obrecnuo na poduži govor predsjednika hrvatske Vlade, Andreja Plenkovića, koji je u utorak sudjelovao na Međunarodnoj videokonferenciji u povodu 25. godišnjice potpisivanja Daytonsko-pariškog sporazuma u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Plenković je, među ostalim, tom prigodom konstatirao i kako Hrvatska "snažno promiče nastavak procesa proširenja EU-a na sve zemlje jugoistočne Europe", kao i to da je "ono što povezuje Hrvatsku i BiH puno više od 1000 km granice".

Podsjetio je i da "Aneks 4 Daytonsko-pariškog sporazuma utvrđuje legitimnu zastupljenost tri konstitutivna naroda u Predsjedništvu BiH, kao i u Domu naroda Parlamentarne skupštine".

Hrvatski je premijer naglasio i sljedeće: "Ovih dana neki podastiru lažnu dilemu: Bosna i Hercegovina utemeljena na Daytonu ili Bosna i Hercegovina svih svojih građana, koja nadilazi nacionalne granice? Načelo jednakosti triju konstitutivnih naroda te načelo jednakosti svih građana međusobno se ne isključuju.

Ne smiju se natjecati, već nadopunjavati. Inzistiranje na jednakosti konstitutivnih naroda u BiH nije nazadnjački nacionalizam, već zdrava ustavnost.

Neki smatraju da je odavno prošao rok za reviziju Daytonsko-pariškog sporazuma te da je navedeno nužno kako bi se BiH učinilo uspješnijom, stabilnijom i prosperitetnijom državom. O tome se svakako može raspravljati.

Međutim, bilo koja izmjena Ustava BiH mora biti potaknuta iznutra i biti vlasništvo svih političkih dionika. Mora biti potaknuta od strane građana BiH, političkih stranaka i institucija – kroz političku i metodičnu pravnu raspravu - te proizlaziti iz temeljnog načela jednakosti njezinih konstitutivnih naroda i svih drugih građana... Europska budućnost BiH moguća je samo kroz puno poštivanje jednakosti triju konstitutivnih naroda", podcrtao je Plenković, naglašavajući kako je u tom smislu važno provesti izmjene izbornog zakona, "bez odlaganja, najkasnije do lipnja 2021. godine te dovoljno prije sljedećih općih izbora"...

Iako su se izborne promjene dosad pokazale tradicionalno zapaljivom materijom, na kojoj su se znale razbuktati žestoke svađe, čini se da je Plenković rečenicom "Načelo jednakosti triju konstitutivnih naroda te načelo jednakosti svih građana međusobno se ne isključuju" razoružao sve koji se (u BiH i izvan nje) hrane rovovskom dijalektikom i logikom isključivosti. Pa su zato izostale prvoloptaške reakcije.

A i to je nekakav napredak.

image
Lavrov je bio i na Pantovčaku kod predsjednika Milanovića, koji je nediplomatskom opaskom o sapunu i parfemu koji dan ranije uzbunio duhove u BiH
Srdjan Vrančić/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

01. ožujak 2021 21:56