StoryEditorOCM
Regijanije ga štedio

Trifunović: Vojislav Šešelj je Hrvat koji je promijenio vjeru da bi postao pravoslavni Srbin i četnik. Evo odakle je

Piše VIJESTI SD
13. siječnja 2024. - 18:27

Ponovno se vrti itekako znakovita izjava srpskog glumca i aktivista Sergeja Trifunovića:

- Dosta toga je otišlo u k***c u Srbiji. Mi da se vratimo iz minusa na nulu trebat će nam par desetljeća. Jer prvo doleti ološ... Pazi ti, tko nama kroji sudbinu? Nama 33 godine sudbinu kroji Vojislav Šešelj, Hrvat iz Hercegovine koji je promijenio i vjeru da bi postao pravoslavni Srbin. Da bi postao četnik. Koji debilizam... Ja sam iz tog dijela Hercegovine i znam da tamo nema pravoslavnih Šešelja - rekao je Trifunović.

U komentarima su naveli da je Šešelj pravi ‘poturica‘. Što su poturice čitajte na kraju ovog teksta. 

Inače, Šešelj podrijetlo vuče iz mjesta hercegovačkog sela Orahov Do.

image

Godine 1629. posjetio je Donju Hercegovinu biskup fra Dominik Andrijašević. Tada je bila sva Donja Hercegovina katolička, gusto načičkana župama i crkvama. Prigodom posjeta Donjoj Hercegovini, zabilježio je župe u Popovu polju i među njima Orahovi Do u kojoj je crkva, 3 sela i 40 katoličkih obitelji.
Stanovništvo
1991.
ukupno: 42
Hrvati - 38
Srbi - 4

W i k i

Doktor onomastike Domagoj Vidović, u istočnoj Hercegovini istraživao je podrijetlo obitelji Šešelj, te je 2014. za ‘Slobodnu‘ rekao:

- Godine 1695. spominje se Mihajlo Šešelj kao mletački posjednik u Dolu u Popovu (Mihajlo je i danas obično hrvatsko ime u istočnoj Hercegovini). Tih su se godina Šešelji iz Popova uistinu preselili u okolicu Opuzena (Lađište i poslije Podgradinu). Iz Popova su se doselili kao katolici. Za to je više dokaza. Prvi je posredni dokaz to što su svi doseljenici iz Popova u Neretvanskoj krajini zadržavali iskonsku vjeru. Tako su, primjerice, Kadijevići koji su pristigli iz Zavale kao pravoslavci i danas u okolici Opuzena pravoslavci. Drugi je posredni dokaz činjenica da je u Popovu bilo pragmatičnije prelaziti na pravoslavlje jer se plaćao manji porez Turcima i dobivala su se zemljišta od manastira u Zavali te su stoga u Popovu i cijela sela (poput Dračeva) u 17. st. prelazila na pravoslavlje. Izravni su dokaz podaci iz matičnih knjiga. Šešelji su upisani u katoličke matice župe Slivno kod Opuzena od 1766.

Da je među Šešeljima čak i u Popovu donedavno bilo katolika, potvrđuje dokument s konca 19. st. u kojemu jedan od Šešelja traži oslobađanje od posta od administratora Trebinjsko-mrkanske biskupije. Ukratko, popovski su Šešelji do 18. st. nedvojbeno bili katolici te su se kao katolici doselili u Neretvansku krajinu. Na pravoslavlje su u Popovu uglavnom prešli vjerojatno koncem 18. st. kako bi dobili određena zemljišta manastira u Zavali, a da ih je ondje bilo katolika sve do konca 19. st., dakle do razdoblja kad se djed Vojislava Šešelja Vojin iz Muhareve Ljuti preselio u Orahov Do, potvrđuje molba jednoga Šešelja Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Paradoksalno jest da Vojislav Šešelj nedvojbeno ima katoličke krvi, što njemu vjerojatno i ne smeta jer Hrvate drži Srbima katolicima. Paradoksalna je i činjenica da su se na Haaškome sudu nakon gotovo trista godina razdvojenosti našla dva Šešelja - potomak iseljenika u Neretvansku krajinu hrvatski književnik Stjepan Šešelj i velikosrpski ideolog Vojislav Šešelj. Prezime Šešelj dovodi se u vezu s imenicom šeše \‘boginje, ospice\‘ - kaže Vidović.

Tko su bili poturice?

Poturica je kolokvijalan i uglavnom pogrdan izraz za preobraćenika u islam u doba vladavine Osmanskog Carstva u Europi.

- Prelazak kršćana u islam pod Osmanlijama često se naziva poturčivanje ili turkizacija, a moglo je biti nasilno i dragovoljno. Poturčivanje se ne odnosi samo na islamizaciju kršćanskog (nemuslimanskog) pučanstva, nego i na promjenu narodnog i nacionalnog identiteta. Poturčivanje se odnosi istodobno na islamizaciju i nacionalnu identifikaciju s Turcima i Turskom. Uglavnom su visoke funkcije u Osmanskom carstvu dobivali poturčeni Srbi, kao Mehmed-paša Sokolović (1505. ili 1506., Sokolovići kraj Višegrada - 11. listopada 1579., Istanbul) je jedan od velikih osmanskih vojskovođa kršćanskog podrijetla. Drugi najviši službenik je Omer Paša Latas, rođen kao Mihajlo „Mićo“ Latas, pravoslavni Srbin rođen 1806. u ličkom selu Janja Gora u porodici koja je davala i vojnike i popove. Iz tog vremena postoji izreka starosjedilaca: " Poturica gori i od Turčina", naglašavajući da su oni koji izdaju svoj narod najčešće pretjerivali u dokazivanju odanosti osvajačima. Tako je i u Bosni prelazak na islam imao velike razmjere pa je i danas većinsko stanovništvo u Bosni muslimansko. Razlozi su bili u prvom redu materijalna korist jer su plaćali manje poreze, mogli su napredovati u javnim službama. Recimo podatak iz tog razdoblja je da nemusliman nije mogao svjedočiti na sudu niti je mogao posjedovati zemlju. Jedan od ključnih političara krajem 20-tog stoljeća je Alija Izetbegović, čije je srpsko porijeklo iz Beograda iz kojeg su mu preci pobjegli 1868., u Bosnu, točnije u Bosanski Šamac - navodi Wiki. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. rujan 2024 23:00