StoryEditorOCM
Regijaradikalni islamisti

Tko su vehabije? Ima ih diljem Balkana, jedni se smatraju najopasnijima. Zagovaraju ‘čišćenje‘, žene se moraju pokrivati

Piše Vijesti SD
2. srpnja 2024. - 10:04

Radikalni islamski pokret - vehabije djeluje u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i nekoliko europskih gradova. Najopasnijima se smatraju vehabije iz Gornje Maoče kod Brčkog. U Srbiji najčešće izazivaju manje incidente u džamijama. Napad Miloša Žujovića, navodnog konvertita iz Mladenovca povezanog s vehabijskim pokretom, na vojnika ispred Ambasade Izraela ponovno je otvorio pitanje djelovanja radikalnih islamista na Balkanu, piše Vreme

Prema prvim informacijama, napadač je prije dvije godine otišao živjeti u Novi Pazar. Ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić je naveo da je Žujović konvertit iz Mladenovca, koji je iz pravoslavne vjere prešao na islam. Njegovo vjersko ime je, kako se navodi, Salahudin.

Tko su vehabije?

Vehabizam je vjerski pokret odnosno fundamentalistički pravac islama koji je utemeljen u 18. stoljeću. Njegov duhovni izvor je Muhamed Abdul Vahab, muslimanski teolog s područja današnje Saudijske Arabije koji je zagovarao „čišćenje“ islamskog učenja od svih „nečistoća“ ili inovacija.

Vehabizam nastoji zadržati muslimane na izvornoj interpretaciji islama bez daljnjih znanstvenih, teorijskih i sličnih posredovanja u interpretaciji. Samim time vehabizam je interpretativni tok koji nema svoju literaturu, koji nema svoje mišljenje i duhovni tok, i koji zagovara krajnje reduciranje čovjeka kao pojedinca i muslimana kao zajednice.

U modernom vremenu vehabizam je najrasprostranjeniji u nemoderniziranim dijelovima Azije i u manjoj mjeri u Europi. Smatra se da su pojedini poklonici vehabizma sa svojim vehabijskim ideološkim uvjerenjima podržali terorističke napade u SAD-u i Europi, uključujući i Balkan. Pripadnici tog pokreta također su specifični po lošem odnosu prema ženama, koje moraju biti skroz pokrivene i ne smiju napustiti domaćinstvo bez supružnika ili muškog člana obitelji.

Ima ih u Srbiji: ‘Dobrovoljno su odlazili u rat u Siriji‘

Novinar Momir Turudić kaže za Vreme da pripadnici tog pokreta u Srbiji najčešće žive na području Sandžaka, odnosno u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici. Vehabijskih zajednica ima, kako tvrdi, i na krajnjem jugu Srbije.

„Saudijska Arabija je financirala izgradnju džamije u Preševu, što može, ali i ne mora ukazivati na postojanje vehabijske zajednice u tom gradu. Utjecaj Saudijske Arabije na Balkance bio je presudan za širenje tog pokreta na našim teritorijima 90-ih godina”, objašnjava Turudić. Tada su Srbi iz Sandžaka i Kosovske Mitrovice počeli dobrovoljno odlaziti u rat u Siriji. Velik dio njih je poginuo u tom ratu, a preživjeli su se vratili u svoja rodna mjesta i nastavili širiti ovo radikalno učenje.

Prije napada na Ambasadu Izraela, ta zajednica je na našim prostorima bila zaboravljena i nitko ih nije doživljavao kao ozbiljniju prijetnju. Pripadnici pokreta do sada nisu izazivali veće incidente, i bilo je svega nekoliko slučajeva u kojima su upadali u džamije i pokušavali nametnuti svoj način molitve.

image

Marokanka pripadnika vehabija odjevena u tipičnu odjeću

 

Karen Assayag/Hans Lucas Via Afp

‘Nisu toliko brojni...‘

Turudić kaže da, unatoč tome što je u Srbiji trenutno na snazi crveni nivo sigurnosnih prijetnji od terorizma – nema razloga za brigu.On tvrdi da je niska vjerojatnost da će se sličan napad ponoviti ili da će se dogoditi napad većih razmjera.

„Kod nas vehabisti nisu toliko brojni. Oni za koje se zna da su pripadnici te grupe su uglavnom pod nekom vrstom nadzora. Ono što se dogodilo u subotu bio je incident koji je planirao pojedinac ili je planiran unutar veoma male grupe”, kaže Turudić.

Ipak, problema je bilo i ranije. Velika akcija uhićenja vehabija u Sandžaku izvedena je 2007. godine na planini Ninaji u blizini Novog Pazara, kada je otkriven teroristički kamp i kada je uhićena grupa od 14 pripadnika tog pokreta, a jedan pripadnik pokreta je poginuo u okršaju s policijom. Svi uhićeni su osuđeni na višegodišnje kazne zatvora zbog podrivanja ustavnog poretka Srbije.

Stanovnici Gornje Maoče se već desetljećima nadziru

Na samo dva sata od Beograda, na udaljenosti od oko 200 kilometara, u sjeveroistočnoj Bosni nalazi se naselje Gornja Maoča koje se već više od deset godina povezuje s ekstremizmom. Kako su ranije pisali mediji, većina vođa zajednice u Gornjoj Maoči doselila se iz Prizrena, Skoplja, Tutina, Novog Sada i Novog Pazara. Mediji su ranije pisali da su vehabije u Gornjoj Maoči povezane s vehabijama u Novom Pazaru, a stanovnici Gornje Maoče su desetljećima pod istragom policijskih i obavještajnih agencija zbog sumnje da su povezani s terorizmom.

U veljači 2010. godine oko 600 policajaca i pripadnika obavještajnih službi opkolilo je selo Gornja Maoča.

Tako je počela najveća poslijeratna policijska akcija nazvana „Svjetlost”, provedena po nalogu suda i tužiteljstva BiH. Njezin cilj je bio uhićenje i procesuiranje osoba osumnjičenih „za ugrožavanje teritorijalnog integriteta BiH, napad na ustavni poredak i izazivanje rasne i vjerske mržnje“.

Tom prilikom uhićeno je sedam državljana BiH i jedan državljanin Hrvatske. Uhićeni su: vođa vehabijske zajednice u Gornjoj Maoči Nusret Imamović, Safet Barčić, Edis Bosnić, Dževad Hodžić, Hajrudin Ribić, Senad Midžić, Mersed Čekić, i Adnan Rustemi, državljanin Hrvatske.

Prilikom spomenute akcije u selu Gornja Maoča pronađena je određena količina naoružanja i oduzeti su određeni dokumenti, propagandni materijal, od kojeg veći broj na arapskom jeziku, kao i računala, CD i DVD materijali.

image

Kuća jednog vehabije u BiH

Robert Fajt/cropix/Cropix

Pucnjevi na Ambasadu SAD u Sarajevu 2011. godine

Vehabija iz Novog Pazara Mevlid Jašarević je u listopadu 2011. godine pucao na Ambasadu SAD u Sarajevu i ranio tri osobe.

Tada 23-godišnji Jašarević je u maskirnoj uniformi, naoružan ručnim bombama i kalašnjikovom, počeo pucati po Ambasadi SAD, a zatim je pogođen snajperom u desnu potkoljenicu i hospitaliziran.

Napadač je, pucajući, uzvikivao: „Alahu akbar“, a u napadu su ranjena dvojica pripadnika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH i jedan pripadnik osiguranja Ambasade SAD.

Jedan od ranjenih imao je rane obje noge, dok je drugi zadobio teže ozljede. Nitko od ozlijeđenih, uključujući i napadača, nije bio životno ugrožen.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. studeni 2024 09:07