Treslo se Kosovo, rodio se miš. Predsjednik Srbije dovukao je teške haubice na jug Srbije, prijetio vojskom krenu li se snage reda obračunavati s prosvjednicima koji su podignuli barikade i zatvorili granični prijelaz Merdare, da bi sve, i po tko zna koji put, završilo “neriješeno”.
Bivši policajac Dejan Pantić, čije su oslobađanje tražili Srbi s Kosova, pušten je u kućni pritvor, a pregovarači SAD-a i EU-a obećali su, tvrdi Aleksandar Vučić, “milost” za prosvjednike, koje nitko neće kažnjavati zbog prometne blokade koja je u njihovoj režiji trajala tri tjedna. Inače, Pantić je optužen za terorizam i “napad na ustavni poredak” zbog navodnog napada na prostorije kosovske Centralne izborne komisije.
Općenito gledajući, svjedočimo pat-poziciji: niti je Kosovo kao država ovladalo u potpunosti sjeverom zemlje, točnije općinama u kojima žive Srbi, niti je Beograd uspio vratiti to područje u svoj ustavnopravni poredak jer mu to, poznato je, ne odobravaju SAD, EU i njihovi partneri. Dapače, nedaleko od Gnjilana najveća je američka vojna baza u ovom dijelu Europe, tako da je teško zamisliti scenarij po kojemu bi Aleksandar Vučić krenuo oružjem “oslobađati” Kosovo.
Ukopani u ‘rovovima’
Kriza na Kosovu osamdesetih bila je okidač za raspad Jugoslavije deset godina poslije, a ni do dana današnjeg nije završena jer su obje strane ukopane u svojim zahtjevima: Srbija na Kosovo gleda kao na neotuđivi dio svojega teritorija iako je nad njim u većoj mjeri izgubila kontrolu, a vlada u Prištini ne pristaje na ništa manje do potpunog suvereniteta i državnog legitimiteta na cijelom teritoriju. Zbog toga Kosovo stalno vrije.
– Opasna sintagma “srpski svet” je realnost u našem susjedstvu, a to u sigurnosnom smislu predstavlja problem za cijeli jugoistok Europe – kaže stručnjak za sigurnost dr. Tonći Prodan. Najveći je problem što se aktualna srpska politika, veli Prodan, ne miri s objektivnim okolnostima na terenu, odnosno činjenicom da su Kosovo priznale gotovo sve najmoćnije svjetske države.
I Putin se miješa
– Kosovo i područje oko njega, gledajući per capita, najveći su generator terorizma u Europi. Odatle je krenulo najviše boraca za Siriju i Irak. Znači, s jedne strane imate tu vrstu terorizma na djelu, a s druge državni terorizam koji Srbija pokušava provoditi pod egidom “srpski svet” gdje je im je god to moguće. Ovaj su put ponovno pokušali na sjeveru Kosova, gdje su tamošnji Srbi blokirali prometnice i podignuli barikade, drugi put to može biti negdje drugdje, tako da je jako dobro za Hrvatsku da smo ulaskom u schengenski granični režim potpuno integrirani u Europsku uniju. NATO i EU jamče nam sigurnost – ističe Prodan.
Postoji li mogućnost da se u krizu na Kosovu pokuša upetljati Putinova Rusija?
– Nažalost, da, jer to je jedan od rijetkih saveznika na koje Srbija u ovom trenutku, što se tiče njezinih političkih aspiracija na Kosovu, može računati, a Putinova Rusija gleda realizirati svoje geostrateške interese gdje god im se za to ukaže prilika. Da je to tako, svjedoči i nedavni primjer iz Njemačke. Otkriveno je da je ruski režim bio u kontaktu s ultradesnicom koja je pripremala puč. Očito je, dakle, da se ruska politika pokušava umiješati tamo gdje može nauditi sigurnosti i stabilnosti EU-a i SAD-a, zapravo cijele zapadne civilizacije, tako da ni Kosovo, kao trajni izvor nestabilnosti i konflikta između službenih Beograda i Prištine, u tom smislu nije i neće biti isključeno – veli Prodan.
Napetosti zbog tablica
Vidi li se rješenje kosovske krize ili će ona biti nešto poput zamrznutog konflikta kakav je onaj između ciparskih Grka i Turaka?
– Ne znam hoće li se raditi o zamrznutom konfliktu, ali da će on biti dugotrajan, što već i jest, to stoji. Jedina nada je da će Srbija, koja balansira između svojih političkih zahtjeva u vezi Kosova i integracija u EU, jednom ipak biti prisiljena odlučivati o tome priznati Kosovo kao neovisnu državu ili odustati od članstva u EU. No, kako je pred Srbijom dug pregovarački proces i niz poglavlja koje tek ima otvoriti, načekat ćemo se do tog trenutka. Ponavljam, sreća je za Hrvatsku što smo mi sada u potpunosti dio Europske unije pa, bez obzira što nam je vječno nemirno Kosovo relativno blizu, za nas u sigurnosnom smislu ono više ne predstavlja veći problem – zaključuje dr. Prodan.
Podsjetimo, najnovije napetosti između Srbije i Kosova počele su u studenome. Povod im je bio odluka kosovske vlade o zamjeni registracijskih tablica automobila izdanih u Srbiji, što je odbilo učiniti stanovništvo sjevernog dijela Mitrovice, u kojem većinom žive Srbi, odani politici Aleksandra Vučića.