Evo čime se u Srbiji bave. Sad vjernim Vučićevim slugama i istomišljenicima smeta što su studenti kroz Beograd, tijekom predaje liste za izbore, nosili repliku Meštrovićeva spomenika "Pobjednik", koji se nalazi na Kalemegdanu. Nosili su ga, tumače analitičari, jer žele pokazati kako će pobijediti na izborima.
– Pa vidite li vi s čime su oni došli? Došli su sa spomenikom Ivana Meštrovića, onim Pobjednikom koji stoji na Kalemegdanu. Onaj gologuzan. Nije im palo na pamet da predaju listu s maketom Dušana Silnoga, s maketom cara Lazara, s maketom Miloša Obrenovića; dakle, nije im palo na pamet da dođu s nekim Srbinom, nego su došli sa spomenikom neimenovanog pobjednika kojega je napravio hrvatski kipar Ivan Meštrović – govori urednica jednog medija.
No, očito ne poznaje dovoljno ni studente ni srpsku povijest. Ivan Meštrović projektirao je i izradio spomenik "Pobjednik", a tema mu je bila oslobođenje Srbije od Turaka. Dakle, nije riječ o "neimenovanom pobjedniku". Druga je stvar to da je spomenik hrvatskoga kipara jedan od simbola Beograda, koji su sada iskoristili i studenti kako bi pokazali da će se osloboditi od Vučića, kao što su se nekada davno oslobodili od Turaka.
Inače, Ivan Meštrović bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća, kipar svjetskoga ugleda, ali i arhitekt, slikar i književnik. Rođen je 15. kolovoza 1883. u Vrpolju u Slavoniji, a djetinjstvo je proveo u Otavicama u dalmatinskom zaleđu, koje su trajno obilježile njegov umjetnički senzibilitet i tematiku. Umro je 16. siječnja 1962. u South Bendu u američkoj saveznoj državi Indiani.
Kiparski je zanat počeo učiti vrlo rano, najprije kao šegrt u klesarskoj radionici u Splitu, a zatim je školovanje nastavio na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču. Ondje se afirmirao početkom 20. stoljeća, u ozračju secesije i modernizma, te brzo privukao pozornost europske umjetničke javnosti. Njegova su djela prepoznatljiva po snažnim, monumentalnim ljudskim figurama, izraženoj emociji te temama nacionalne povijesti, religije, patnje, života i smrti.
Meštrović je izradio niz znamenitih skulptura i spomenika, među kojima su "Zdenac života" pred Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, kip Grgura Ninskog u Splitu, "Povijest Hrvata", "Pietà" te brojni radovi u javnim prostorima Europe i Sjedinjenih Država. Njegove konjaničke skulpture "Indijanac s kopljem" i "Indijanac s lukom" postavljene su u čikaškom Grant Parku, a njegov opus obuhvaća gotovo dvije tisuće poznatih skulptura, uz crteže, grafike i arhitektonske projekte.
Osim kiparstvom, bavio se i arhitekturom. Projektirao je vlastitu vilu i atelijer u Splitu, današnju Galeriju Meštrović, kao i Crikvine-Kaštilac u Splitu te crkvu Presvetog Otkupitelja u Otavicama, obiteljski mauzolej u kojem je i pokopan. Godine 1952. velik je dio svojih djela, nekretnina i umjetničke ostavštine darovao hrvatskom narodu.
Nakon Drugoga svjetskog rata preselio se u Sjedinjene Američke Države, gdje je predavao na Sveučilištu Syracuse i Sveučilištu Notre Dame. Iako je posljednje godine života proveo u SAD-u, ostao je snažno vezan uz Hrvatsku i Dalmaciju, a njegovi muzeji i danas djeluju u Splitu, Zagrebu i Otavicama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....