StoryEditor
Regijasporo.rs

Srbija kao da je znala da se Europska unija nećka oko prijema novih članica pa godinu i pol nije otvorila nijedno novo poglavlje

Piše PSD
4. listopada 2021. - 22:29

Reutersova vijest objavljena na osnovi navodnog internog dokumenta Europske unije u kojem se navodi da EU ne može garantirati sigurno članstvo za šest balkanskih država, uključujući Srbiju, izazvala je pravu pomutnju.

Naknadni demanti glasnogovornice EU Ane Pisonero Ernandes donio je navodno olakšanje. Premda nije jasno zbog čega, jer Srbija, stječe se dojam, ne radi gotovo ništa na ubrzanju svog europskog puta i na provođenju željenih reformi, što potvrđuje i gotovo godinu i pol dana bez ijednog otvorenog poglavlja. To bi značilo da nije do Europe, nego do nas samih, što potvrđuju i sugovornici portala Nova.rs, piše Jelena Jelovac.

Europska unija, u strahu od političke reakcije u državama članicama, ne može više garantirati sigurno članstvo u budućnosti za šest balkanskih država, kojima je svojevremeno to obećano, prenio je prije nekoliko dana Reuters riječi četiri diplomata i tekst internog dokumenta.

Kako je pisao Reuters slijepa ulica oko deklaracije za Summit EU i balkanskih lidera 6. listopada je "najniža točka" strategije EU-a da pridruži Srbiju, BiH, Crnu Goru, Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Kosovo Europskom bloku. Dodaju da se to podudarilo s aktualnim tenzijama između Beograda i Prištine. S tim u vezi navedeno je da se bogatije države, poput Danske, Francuske i Nizozemske, plaše da se ne ponovi greška "brzog ulaska u Uniju" kao što se to dogodilo s Bugarskom i Rumunjskom 2007., kao i neuspješna migracija radnika iz istočne Europe u Veliku Britaniju, koja je mnoge Britance okrenula protiv EU-a.

Bruxelles ignorira probleme na Balkanu

"Budućnost cijelog Zapadnog Balkana je u Europskoj uniji”, izjavila je glasnogovornica Europske komisije Ana Pisonero Ernandes u pisanom odgovoru Glasu Amerike, a povodom teksta agencije Reuters u kojem se navodi da u EU ne postoji suglasnost o članstvu zapadnobalkanske šestorke.

Pisonero navodi i da je "politika proširenja strateška investicija u stabilnost i sigurnost Europe", kao i da su lideri EU-a više puta ponovili, uključujući i na posljednjem summitu u Zagrebu, da su nedvosmisleno posvećeni europskoj perspektivi.

Ali je li Srbija posvećena toj istoj perspektivi?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je nedavno u Češkoj rekao da bi Srbija voljela postati članica Europske unije, ali da i ako ispuni sve potrebne uvjete, Unija je nikada neće prihvatiti kao punu članicu.

Zvuči baš ohrabrujuće za sve one građane Srbije koji bi voljeli da se konačno nađu tamo gdje pripadaju – u zajednici europskih naroda, piše Nova.rs.

image
U odnosima Srbije s EU-om ne cvjeta cvijeće, Aleksandar Vučić s Ursulom von der Leyen
AFP

Ohrabrujuće koliko i podatak da godinu i pol dana nismo otvorili nijedno novo poglavlje.

Istraživač u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku Vuk Vuksanović kaže da bi realno gledano na neki način bilo dobro da su otvoreno rekli kako ne mogu garantirati novo proširenje EU-a.

"Nego da se nastavi ova šarada gdje se države kandidati vuku za nos i gdje Bruxelles ignorira realne probleme na Balkanu. Ovo je jedan ozbiljan začarani krug, a za izlazak iz njega potrebno je rješavanje tri ključna problema. To su pod jedan da EU prvo dovede u red svoje dvorište, pod dva da zemlje Zapadnog Balkana urade isto, jer su mnoge pokazale da umjesto napretka zapravo nazaduju, pogotovu u pitanju vladavine prava. Na kraju da se riješe teritorijalni sporovi, tu prije svega mislim na kosovski spor”, kaže Vuksanović.

san o novome orbanu

Problem je u tome, smatra on, što je zapravo jedini poticaj za ove države da provedu neke reforme upravo mogućnost ulaska u EU.

"Bez toga, mislim da reformi i rješavanja sporova neće biti jer nemaju pozitivan poticaj da to urade. Dugoročno, mislim da se vladajućoj eliti sviđa ideja o ulasku u EU, prije svega kako bi se priključili na njihove fondove. Vučić bi sasvim sigurno volio biti novi Viktor Orban u Europi. Međutim, pristup EU je za njih dugoročni cilj, tako da su trenutno fokusirani samo na one kratkoročne i srednjoročne ciljeve, a to je konsolidacija njihove unutrašnje vlasti”, navodi Vuksanović.

Analitičar Instituta za javne politike Srđan Cvijić misli da ovdje postoje dva problema.

"Ali da se vratimo na tren na bit te Reutersove vijesti. Svaki summit između EU i Zapadnog Balkana prati neka vijest koja je obično trač ili spin, kao na primjer ova ili informacija da će Srbija biti skinuta s liste za viznu liberalizaciju. Ništa od tih vijesti nije se obistinilo. Ipak, ostaje činjenica da manji broj zemalja članica EU nije pretjerano entuzijastična u pitanju proširenja.

Prije svega je tu Francuska, a zatim i Nizozemska i Danska. Definitivno imamo zastoj s njihove strane, ali je mnogo problematičniji zastoj s naše strane. Pritom se ta atmosfera u EU koristi kao opravdanje srpskih vlastodržaca u smislu da to nije njihova odgovornost, već je to volja same unije”, kaže Cvijić.

Činjenica je, međutim, da mi gotovo godinu i pol dana nismo otvorili nijedno poglavlje.

"Zato što ne ispunjavamo najosnovnije kriterije koji se pred nas postavljaju. U tom smislu ne trebamo se uspoređivati sa Sjevernom Makedonijom koja na tom putu ima dodatnih teškoća što ne zavise od nje same, već se trebamo uspoređivati recimo sa Crnom Gorom koja je na istoj razini pristupnih pregovora. Ne ide ni njima to baš brzo, ali su svakako daleko ispred nas. Osnovni problem je zapravo nedostatak volje da guramo naprijed u pitanju članstva u EU”, zaključuje Cvijić, piše Nova.rs.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. svibanj 2022 00:47