Srbija je, prema izvještajima indijskih medija, bila jedina europska država čiji je predstavnik sudjelovao na prijamu u afganistanskom veleposlanstvu u New Delhiju, održanom u povodu pete godišnjice povratka talibana na vlast. Informacija je izazvala oštre reakcije dijela srpske oporbe, dok zasad nije stigla službena potvrda iz Beograda.
U afganistanskom veleposlanstvu u indijskoj prijestolnici održan je prijam nazvan „Dan pobjede“, kojim su talibanske vlasti obilježile pet godina od preuzimanja vlasti u Kabulu 15. kolovoza 2021. Događaj je, prema indijskim medijima, predvodio otpravnik poslova Mufti Noor Ahmad Noor, a prisustvovali su predstavnici indijske vlade i diplomatski predstavnici više država.
Indijski list The Indian Express izvijestio je da je među uzvanicima bio i predstavnik Srbije te da je Srbija bila jedina europska zemlja zastupljena na događaju. Drugi indijski mediji navode da je Srbija bila među državama koje su poslale veleposlanike ili diplomatske predstavnike, uz Kinu, Rusiju, Iran, Katar, Oman, Eritreju, Niger, Palestinu, Butan, Uzbekistan i Kazahstan.
Na prijamu je službeno sudjelovala i Indija, iako New Delhi formalno ne priznaje talibansku vladu. Indijsku je vladu predstavljao Anand Prakash, zajednički tajnik u ministarstvu vanjskih poslova zadužen za Pakistan, Afganistan i Iran. Indijski predstavnici taj su potez tumačili nastavkom angažmana s Afganistanom, dok talibani događaj obilježavaju kao godišnjicu završetka, kako ga nazivaju, strane okupacije i povratka na vlast.
Talibani su ponovno preuzeli vlast u Afganistanu u kolovozu 2021., nakon povlačenja američkih i savezničkih snaga. Većina država i dalje formalno ne priznaje njihovu vlast.
Naime, radikalni talibanski režim u Afganistanu je vlast koja se temelji na vrlo strogoj, vlastitoj interpretaciji sunitskog islamskog prava, uglavnom hanafijske škole. Talibani upravljaju Afganistanom centralizirano, bez demokratskih izbora, parlamentarne oporbe ili neovisnih institucija koje bi učinkovito nadzirale vlast. Najveću političku i vjersku moć ima vrhovni vođa Hibatullah Akhundzada, dok vlada u Kabulu provodi odluke talibanskog vodstva.
Sustav se oslanja na vjersku policiju, sigurnosne službe i sudove koji primjenjuju njihovo tumačenje šerijata. Najdrastičnije posljedice režima osjećaju žene i djevojke. Talibani su donijeli više od 100 uredbi koje im ograničavaju obrazovanje, rad, kretanje, pristup javnim prostorima, zdravstvenoj skrbi i pravosuđu.
Djevojkama je zabranjeno srednjoškolsko i visoko obrazovanje, pa je Afganistan jedina država na svijetu u kojoj je ženama i djevojkama formalno uskraćeno školovanje nakon osnovne škole. Ne mogu se kretati izvan kuće bez muškog pratitelja. Uhićuje ih se i bičuje.
Televizije i radija
Glazba, radio i televizija u Afganistanu pod talibanima postoje, ali pod snažnom su cenzurom i strogim vjersko-političkim pravilima. Najveće su promjene gotovo potpuno uklanjanje glazbe iz javnog prostora, ograničavanje ženskih glasova i slika te gušenje neovisnog novinarstva. Talibani glazbu uglavnom smatraju neprihvatljivom prema svojem tumačenju šerijata. Zato je glazba zabranjena ili strogo ograničena na radiju i televiziji, na javnim okupljanjima, vjenčanjima i proslavama.
Pravila se ne provode svugdje jednako, ali smjer je jasan: instrumenti i glazbeni nastupi mogu biti zabranjeni, a lokalne vlasti mogu zaplijeniti ili uništiti instrumente. U travnju 2026. talibanske vlasti u pokrajini Baghlan privele su 21 osobu pod optužbom da su puštale glazbu i posjedovale alkohol. Ženski glasovi u dijelu zemlje ne smiju se emitirati. UN navodi da je u približno desetak od 34 afganistanske pokrajine zabranjen čak i glas žena u medijima. Novinarke koje još rade pritom imaju posebna ograničenja: mogu razgovarati samo sa ženama i ne smiju biti same s muškim kolegom u studiju.
Televizijske postaje nisu ukinute, ali je njihov program znatno sužen. Još od 2021. medijima je zabranjeno emitirati glazbu, filmove ili programe koji prikazuju žene ako vlast zaključi da su protivni šerijatu, afganistanskoj kulturi ili „nacionalnim interesima“. Mnogi sadržaji zahtijevaju prethodno odobrenje, što potiče autocenzuru.
Dodatno su ograničeni prijenosi uživo, osobito politički. Prema Reporters Without Borders, televizije i radija ne smiju emitirati političke programe uživo, moraju birati goste s popisa koji odobrava vlast, a kritika talibanskih zakona i politika u eteru je zabranjena.
U velikom dijelu zemlje provode se i ograničenja prikazivanja „slika živih bića“. Zbog toga se neke televizijske postaje praktički pretvaraju u radijske kanale: emitiraju zvuk uz statične slike, kadrove krajolika ili zgrada, bez prikaza ljudi. Do kraja 2025. takvi su propisi, prema izvještajima, bili provedeni u 23 od 34 pokrajine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....