Gotovo tri desetljeća nakon kosovskog rata za neovisnost (1998.-1999.), četvorica ratnih zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) zbog ratnih je zločina u srijedu osuđeno na ukupno 81 godinu zatvora. Specijalni sud za Kosovo sa sjedištem u Haagu bivšeg je kosovskog predsjednika Hashima Thacija osudio na 25 godina zatvora, koliko je dobio i Jakup Krasniqi, dok je Kadri Veseli osuđen na 18, a Rexhep Selimi na 13 godina zatvora.
Sva četvorica proglašena su krivima za ratne zločine proizvoljnog ili nezakonitog lišavanja slobode, okrutnog postupanja, mučenja i protupravnog ubojstva, dok su oslobođeni optužbi za zločin protiv čovječnosti. Specijalni sud je utvrdio da je počinjen ratni zločin zbog nezakonitog uhićenja i pritvaranja 385 osoba, pri čemu su zločini bili teški i široko rasprostranjeni te su obuhvatili 14 općina na Kosovu i dva područja na sjeveru Albanije.
„Sudsko vijeće utvrdilo je da je Specijalizirano tužiteljstvo uspjelo dokazati počinjenje ratnih zločina okrutnog postupanja protiv 49 osoba, zlostavljanja 303 osobe na Kosovu i u Albaniji te ubojstvo 96 osoba”, rekao je sudac Charles Smith na izricanju presude, napominjući da se ne sudi Oslobodilačkoj vojsci Kosova ni legitimnosti njezine borbe za neovisnost.
„Ovaj predmet nije o legitimnosti Oslobodilačke vojske Kosova”, rekao je Smith, naglasivši da sud ne uspoređuje odgovornost sukobljenih strana niti odlučuje o zločinima koje su srpske snage i paravojne postrojbe počinile nad kosovskim Albancima, nego isključivo o optužbama protiv četvorice optuženika.
Tužiteljstvo je za svakog optuženika tražilo po 45 godina zatvora, dok su obrane tražile oslobađajuće presude. Donesena presuda je prvostupanjska i na nju se može uložiti žalba.
Mete i Srbi i Albanci
Prema sudu, vodstvo OVK-a imalo je dva glavna cilja - neovisnost Kosova te uspostavljanje političke i institucionalne kontrole nad budućim Kosovom. Predsjedavajući sudac naglasio je da ti ciljevi sami po sebi nisu kažnjivi, ali su kažnjiva sredstva kojima su ih optuženici nastojali ostvariti, odnosno sustavna uhićenja, zatvaranja, zlostavljanja i ubojstva ljudi koje su optuženici smatrali ili proglasili „kolaboracionistima”, „špijunima” ili „izdajnicima”.
Među metama su bile osobe koje su smatrane suradnicima srpskih vlasti te pripadnici manjina, uključujući Srbe i Rome, ali i politički i vojni rivali optuženika iz redova albanskog naroda, posebno osobe povezane s Demokratskim savezom Kosova (strankom koju je vodio kasniji prvi predsjednik Kosova Ibrahim Rugova i koja je predstavljala mekšu struju kosovske politike) i Oružanim snagama Republike Kosovo.
Što se tiče pojedinačnih krivnji optuženika, Vijeće je utvrdilo da je Hashim Thaçi, kao član Glavnog stožera i Političke uprave OVK-a, zajedno s ostalim optuženicima postavljao lojalne ljude na ključne položaje kako bi osigurao kontrolu nad OVK-om, te je svojim izjavama i priopćenjima tolerirao i poticao zločine protiv osoba koje su smatrane protivnicima.
Sud je utvrdio i da je Thaçi ne samo znao za zločine, nego da je i osobno u njima sudjelovao, uključujući uhićenje, zatočenje i ispitivanje 13 osoba u Qirezu i Bajici te uhićenje, zatočenje i protupravno ubojstvo Behajdina Hallaqija.
„Unatoč tim saznanjima, Hashim Thaçi nije poduzeo nikakve mjere kako bi spriječio ta kaznena djela, proveo istragu o njima ili kaznio njihove počinitelje. Naprotiv, Thaçi je aktivno sudjelovao u kaznenim djelima i poticao ih”, rekao je sudac Smith.
Osobno sudjelovao u zločinima
Za Jakupa Krasniqija sud je utvrdio da je objavljivanjem priopćenja, političkim izjavama i naredbama poticao zločine protiv osoba koje su smatrane protivnicima. Vijeće je zaključilo i da je znao za znatan broj nezakonitih zatočenja, zlostavljanja i ubojstava, ali nije poduzeo mjere da ih spriječi ili kazni.
Za Kadrija Veselija vijeće je utvrdilo da je, kao čelnik obavještajne strukture OVK-a, sudjelovao u identificiranju i ciljanju osoba koje su smatrane protivnicima. Sud je zaključio da je Veseli osobno sudjelovao u pojedinim zločinima, uključujući slučaj Behajdina Hallaqija, te da je znao za zločine protiv protivnika, ali nije poduzeo korake da ih spriječi, istraži ili kazni.
Za Rexhepa Selimija vijeće je utvrdilo da je, kao član Glavnog stožera OVK-a, dobivao izvještaje o osobama koje su smatrane protivnicima i znao da ih pojedine jedinice OVK-a ciljaju, te da je poticao i na različite načine sudjelovao u počinjenju zločina. Među ostalim, sud je naveo da je osobno sudjelovao u uhićenju 13 osoba u Qirezu.
Predsjedavajući sudac Smith rekao je i da se sudski postupak odvijao u atmosferi zastrašivanja svjedoka, od kojih su neki zbog straha mijenjali iskaze ili lagali sudu. Stoga se Thaciju odvojeno sudi zbog optužbi povezanih s ometanjem pravosuđa i nedopuštenim utjecajem na svjedoke.
Uoči izricanja presude u Haagu i Prištini okupili su se brojni pristaše optuženika, koji na Kosovu imaju status ratnih heroja i simbola borbe za neovisnost, baš kao što je to slučaj i s optuženicima i osuđenicima za ratne zločine u drugim državama bivše Jugoslavije. Nakon izricanja presude u Haagu su izbili neredi ispred sjedišta Specijaliziranih vijeća Kosova, gdje su se prosvjednici sukobili s policijom, pa su nizozemske snage sigurnosti upotrijebile vodene topove kako bi rastjerale masu.
Više kosovskih političara – kao i albanski premijer Edi Rama – presudu je ocijenilo „neprihvatljivom”, nepravednom” i „sramotnom”, dok analitičari upozoravaju na moguće pogoršanje sigurnosne situacije na Kosovu, gdje bi posebno mogla biti ugrožena srpska manjina. Sve se to događa uoči krajnje neizvjesnih izbora u Srbiji, pa bi eventualna eskalacija nasilja na Kosovu mogla politički koristiti Aleksandru Vučiću, koji bi je iskoristio za homogenizaciju svog biračkog tijela.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....