StoryEditor
Regijapočasni krug krvnika

Ratni zločinac Veselin Šljivančanin danas bi trebao promovirati knjigu na dječjem odjelu knjižnice u Negotinu, Inicijativa mladih traži zabranu

Piše PSD
8. rujna 2021. - 11:55
Ne smijemo kao društvo pristati na zamjenu teza u kojoj su ratni zločinci tragične ličnosti, a žrtve kolateralna šteta, kaže o Šljivančaninu Inicijativa mladih Vlado Kos/Cropix

Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji zahtijeva od Narodne biblioteke "Dositej Novaković" u Negotinu, gradu u istočnoj Srbiji, da ne ustupi javni prostor za promociju knjige Veselina Šljivančanina, osuđenog ratnog zločinca, planiranu za danas u okviru dječjeg odjela te biblioteke.

U priopćenju se navodi da Inicijativa posebno zahtijeva od Europske narodne partije da se izjasni podržava li to što vladajuća Srpska napredna stranka u Srbiji u svom članstvu i dalje ima osuđenog ratnog zločinca.

Do objavljivanja ovog teksta, Radio Slobodna Evropa nije dobio odgovor od negotinske biblioteke hoće li ustupiti prostor Šljivančaninu za promociju njegove knjige.

Kako navodi Inicijativa mladih, u Srbiji još uvijek nema zakonskih prepreka da osuđeni ratni zločinci koriste javne ustanove tako što negiraju svoje zločine kroz predstavljanje knjiga, nastupe na izborima ili televizijskim emisijama, kao i državnim svečanostima, jer je vladajuća većina 2016. godine izuzela poštovanje presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde iz člana 387. kaznenog zakonika, koji, pored ostalog, sankcionira negiranje i relativizaciju ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.

image
Šljivančanin je u Haagu osuđen na 10 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja mučenja hrvatskih zarobljenika na farmi Ovčara kod Vukovara 1991. godine
Emica Elvedji/Cropix

Šljivančanin, kao i svaki drugi građanin, podsjeća YIHR, ima građansko pravo promovirati svoje knjige u privatnim prostorima i o svome trošku, ali ukoliko to radi u javnoj ustanovi i sa državnom podrškom - onda je jasno da je riječ o glorifikaciji osuđenog ratnog zločinca, koji je i dalje član vladajuće, Srpske napredne stranke.

Iako je promocija osuđenih ratnih zločinaca, kao i skrivanje optuženih za ratne zločine, normalizirano od izvršne, zakonodavne i sudske vlasti u Srbiji, ne smijemo kao društvo pristati na zamjenu teza u kojoj su ratni zločinci tragične ličnosti, a žrtve zločina kolateralna šteta burnih povijesnih razdoblja, navodi u priopćenju Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji.

Veselin Šljivančanin, koji je kao oficir nekadašnje Jugoslovenske narodne armije osuđen pred Haaškim tribunalom na deset godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja mučenja hrvatskih zarobljenika na farmi Ovčara kod Vukovara 1991. godine, po povratku u Srbiju govorio je na više javnih tribina, a neke od njih organizirala je vladajuća SNS.

Haaški osuđenik počasni građanin niške općine

Jedna od tribina održana je siječnja 2017. godine u mjestu Beška, u Vojvodini. Aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava te su večeri nakratko prekinuli događaj, uz transparent s porukom "Ratni zločinci da zašute da bi se progovorilo o žrtvama".

U incidentu je fizički napadnuto nekoliko nevladinih aktivistkinja i aktivista, a sud je listopada 2018. osudio osam članova Inicijative mladih na novčanu kaznu od 50.000 dinara (oko 400 eura) zbog remećenja javnog reda i mira.

SNS je za prekid tribine optužio "grupu huligana" koja je "brutalno uznemirila sudionike tribine", piše Radio Slobodna Evropa.

Šljivančanin je ožujka 2020. govorio i na tribini "Vukovar nije jedna priča" u Novom Sadu.

Događaju su bili nazočni malobrojni građani i pripadnici ultradesničarske stranke Srpska desnica, koju vodi Miša Vacić, nekadašnji lider desničarskog pokreta Naši 1389.

image
Zastupnik SNS-a Vladimir Đukanović u lipnju je kazao da će 'vječno ognjište velikog generala biti u srcima njegovog naroda'  
Cropix

Veličanje u Haagu osuđenih ratnih zločinaca u Srbiji ne završava se Šljivančaninom.

Osuđenik za ratne zločine Vladimir Lazarević proglašen je za počasnog građanina jedne od općina u Nišu, gradu na jugu Srbije.

Njemu je prije mjesec dana uručeno to najveće priznanje niške općine Pantelej.

Proglašen je počasnim građaninom jer je "cijeli život posvetio obrani boja zastave Srbije", kako je tada izjavila predsjednica te općine Nataša Stanković.

Nekadašnji komandant Prištinskog korpusa Vojske Jugoslavije, Vladimir Lazarević, osuđen je pred Haaškim tribunalom na 14 godina zatvora zbog ratnih zločina nad albanskim civilima na Kosovu.

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik podsjetio je tim povodom 5. kolovoza da njegov posljednji izvještaj o napretku Srbije ka članstvu u Europskoj uniji, objavljen u ožujku, poziva na priznavanje i provođenje presuda za ratne zločine te prestanak veličanja ratnih zločinaca.

Ponosan na zločine koje bi i ponovio

Uoči i nakon izricanja pravomoćne presude Ratku Mladiću, bivšem generalu Vojske Republike Srpske, koji je osuđen na doživotni zatvor za genocid i ratne zločine u BiH, pojedini parlamentarci vladajuće stranke su mu pružili podršku.

Zastupnik SNS-a Vladimir Đukanović na društvenim mrežama u lipnju ocijenio je da je presuda "generalova pobjeda", te da će "vječno ognjište velikog generala biti u srcima njegovog naroda".

Đukanović je dvije godine ranije čestitao, kako se izrazio, "srpskom narodu dan oslobođenja Srebrenice".

image
Vojislav Šešelj, usprkos tome što je osuđeni ratni zločinac, ostao je poslanik u Skupštini Srbije
Vlado Kos/Cropix

Dužnosnici Srbije odbijaju priznati da su srpske snage u srpnju 1995. godine izvršile genocid na bošnjačkim stanovništvom u enklavi Srebrenica, i tom prilikom ubile više od 8.000 mahom muškaraca i mladića.

Za vlast u Srbiji riječ je o "užasnom zločinu", kako je to predsjednik Aleksandar Vučić formulirao na izlaganju u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda 8. lipnja.

I predsjednik desničarske Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, usprkos tome što je osuđeni ratni zločinac, ostao je poslanik u Skupštini Srbije sve dok njegova stranka na parlamentarnim izborima 2020. godine nije uspjela prijeći izborni prag.

To je značilo kršenje Zakona o izboru narodnih poslanika koji kaže da poslaniku prestaje mandat ukoliko je, između ostalog, osuđen na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci.

Šešelj je u Haagu 2018. godine osuđen na deset godina za poticanje progona, deportacije i prisilno raseljavanje te prisilno premještanje Hrvata u vojvođanskom mjestu Hrtkovci.

Nakon izricanja presude izjavio je da je "ponosan na sve zločine" koji su mu, kako se izrazio, "pripisani" te dodao da bi ih i ponovio, piše Radio Slobodna Evropa.

item - id = 1125674
related id = 0 -> 1138562
related id = 1 -> 1138406
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. listopad 2021 00:16