Osam zahtjeva koje je Hrvatska postavila pred Crnu Goru, u sklopu pristupnih pregovora koje Podgorica vodi za ulazak u Europsku uniju, izazvalo je buru u crnogorskom parlamentu. Pobunio se tamošnji zastupnik Milan Knežević, predsjednik prosrpske Demokratske narodne stranke, koji je pozvao na ustanak protiv crnogorske vlade ako se ti hrvatski zahtjevi ispune.
"Trebamo se spremati na ustanak ako bude potrebno, da državu ne damo Hrvatima. Ali ne da se branimo od Hrvata, nego od Vlade, jer Vlada želi predati suverenitet drugoj zemlji. Izgleda da ćemo se morati samoorganizirati", rekao je Knežević prošlog tjedna u crnogorskom parlamentu, poručivši da njegova stranka "neće prihvatiti nikakve dogovore s Hrvatskom".
Kneževićev bijesni istup uslijedio je nakon što je Hrvatska svim državama članicama Europske unije te uredima predsjednice Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća dostavila dokument s tih osam zahtjeva koje bi Crna Gora trebala ispuniti u sklopu pristupnih pregovora. Šest zahtjeva odnosi se na pravosuđe i temeljna prava (poglavlje 23), a dva na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku (poglavlje 31).
U prvom zahtjevu traži se naknada štete za hrvatske državljane zatočene u bivšem logoru Morinj, u kojem je više od 300 hrvatskih državljana, civila i ratnih zarobljenika bilo zatvoreno od listopada 1991. do kolovoza 1992. godine.
I drugi zahtjev odnosi se na logor Morinj: Hrvatska traži da se spomen-ploča u logoru – postavljena u znak sjećanja na hrvatske civile i ratne zarobljenike koji su tamo bili zatočeni i zlostavljani – očuva i ostane trajno vidljiva.
Povratak broda ‘Jadran‘
I treći zahtjev povezan je s logorom Morinj: Hrvatska traži preimenovanje općinskog bazena u Kotoru, koji nosi ime po Zoranu Gopčeviću, bivšem međunarodno poznatom crnogorskom vaterpolistu koji je bio stražar u logoru Morinj, te ga se povezuje sa zlostavljanjem hrvatskih zarobljenika. Zbog tog imena hrvatski klubovi odbijaju igrati u tom bazenu, a hrvatska reprezentacija je lani zaprijetila bojkotom Superfinala Svjetskog kupa u vaterpolu, što je izbjegnuto premještanjem hrvatskih utakmica u Budvu.
U četvrtom zahtjevu Hrvatska traži punu suradnju crnogorskih tijela u nastojanjima da se utvrdi sudbina 14 hrvatskih državljana nestalih tijekom agresije na Hrvatsku početkom 1990-ih, koja je uključivala okupaciju dijelova hrvatskog teritorija.
U petom zahtjevu Hrvatska očekuje od Crne Gore da procesuira odgovorne za ratne zločine počinjene tijekom Domovinskog rata, uključujući i one koji mogu snositi kaznenu odgovornost po zapovjednoj odgovornosti, te da osigura da svi počinitelji odgovaraju. To uključuje i zločine počinjene nad civilima zatočenima u logoru Morinj.
Šesti zahtjev odnosi se na dugotrajne imovinske sporove koji datiraju s početka 1990-ih, u kojima hrvatske obitelji nezakonito lišene svoje imovine traže njezin povrat, uključujući 51 obitelj iz Tivta i drugdje iz Boke kotorske. Hrvatska očekuje od Crne Gore da se ti sudski postupci napokon privedu kraju.
Sedmi i osmi zahtjev spadaju pod poglavlje 31 ("Vanjska, sigurnosna i obrambena politika"). U sedmom zahtjevu Hrvatska traži povratak školskog broda "Jadran" – koji je prije raspada Jugoslavije bio stacioniran u Splitu, a u trenutku izbijanja rata nalazio se u Crnoj Gori radi remonta – kao i drugih hrvatskih vojnih plovila i vojne imovine koja je nezakonito zadržana u Crnoj Gori, u ukupnoj vrijednosti od 2,7 milijardi dolara.
I konačno, u osmom zahtjevu Hrvatska poziva na nastavak i intenziviranje dijaloga o razgraničenju kopnene granice između dviju zemalja.
Prodaja crnogorskih bubrega
Čini se da je Kneževića najviše pogodio sedmi zahtjev, koji se odnosi na povrat broda "Jadran" i druge vojne imovine u vrijednosti od rečenih 2,7 milijardi dolara. Nakon što mu je potpredsjednik crnogorskog parlamenta Mirsad Nurković pokušao objasniti da bi taj dug trebala platiti Srbija, koja je preuzela obveze sukcesora nakon razlaza Srbije i Crne Gore, Knežević ga je upitao zna li što bi Crna Gora mogla učiniti s 2,7 milijardi dolara.
"Možemo nabaviti francuske Mirage, uzeti podmornicu, napraviti flotu, poći na Mjesec, napraviti raketni sustav... A vi kažete da će Srbija dati taj novac Hrvatima. E, pa onda dajte Srbiji brod ‘Jadran‘, Prevlaku, Herceg Novi i sve što Hrvatska traži. Ovo je stvarno došlo do razine apsurda da Srbija treba platiti Hrvatima ono što traže od Crne Gore", rekao je Knežević.
U nastavku svoje tirade Knežević je ironično poručio da će svi građani Crne Gore morati prodati po jedan bubreg na crnom tržištu, što bi donijelo dvije milijarde i 400 milijuna eura, te dodatno posuditi po sto milijuna eura od dva kotorska narkoklana (škaljarskog i kavačkog, op. a.) kako bi "valjda otplatili Hrvate".
"Jesu li to bruxelleski, europski uvjeti? Hrvatska je poslala osam uvjeta i predstavila ih svim članicama EU-a. Još nam se i rugaju", rekao je Knežević.
Čelnik prosrpske stranke pritom je optužio crnogorsku vladu i proeuropskog premijera Milojka Spajića da su kapitulirali pred Hrvatskom i pristali na predaju državnog suvereniteta, među ostalim i zbog promjene imena kotorskog bazena.
"Idemo li mi u Bruxelles ili u Zagreb? Ja u Zagreb neću. Vi ste sinoć odlučili promijeniti naziv bazena u Kotoru kako se više ne bi zvao po Zoranu Gopčeviću. To je kapitulacija pred proustaškim snagama u hrvatskoj vlasti. Ne smijete usta otvoriti od Hrvata. Dao Bog da vas sve popnu na taj ‘Jadran‘ i pošalju u Loru ili vas dignu u zrak", rekao je Knežević, cinično dodavši da bi se bazen u Kotoru sada mogao nazvati po Maksu Luburiću ili Juri Francetiću, zloglasnim pripadnicima ustaškog pokreta.
Plenkovićev odgovor
Kneževiću je u subotu odgovorio hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je poručio kako ne vjeruje da bi crnogorski državni vrh podržao takve prijedloge.
"Ne vidim baš da bi predsjednik Vlade ili predsjednik države ili ministar vanjskih poslova slijedili ovakve briljantne ideje", rekao je Plenković, dodavši da takve izjave ne smatra konstruktivnima.
Hrvatski premijer je istaknuo da Hrvatska podržava ulazak Crne Gore u Europsku uniju, ali da očekuje rješavanje otvorenih pitanja između dviju država. Napomenuo je da Hrvatska ne želi blokirati Crnu Goru, ali očekuje konkretne pomake u rješavanju dugogodišnjih sporova.
"Vrlo jasno i transparentno smo rekli što Hrvatska očekuje", rekao je Plenković, dodajući da su ta otvorena pitanja povezana s temeljnim pravima, slobodama i dobrosusjedskim odnosima, te da ih Crna Gora mora riješiti kako bi nastavila napredovati prema članstvu u EU-u. Pritom je naglasio da su neka pitanja brzo rješiva, dok je za druga potrebno barem započeti ozbiljne razgovore. Upozorio je da bi, ako se ona ne riješe, crnogorski put prema Europskoj uniji mogao biti sporiji.
Hrvatska je ovog tjedna već demonstrirala da može utjecati na brzinu crnogorskog približavanja Europskoj uniji. Naime, na Plenkovićev zahtjev, iz zaključaka Europskog vijeća uklonjeni su rokovi koji su predviđali dogovor o zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine i što skoriji završetak izrade pristupnog ugovora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....