Stefan Papić, rođen u Sarajevu 1996. godine, odrastao je u Bredi u Nizozemskoj, gdje je stekao nizozemsko državljanstvo i izgradio karijeru na razmeđu dva svijeta – balkanskog naslijeđa i zapadnoeuropske svakodnevice. Njegov život poprimio je kriminalne obrise kada je postao jedno od ključnih imena u međunarodnim aferama oko narkokartela i pranja novca.
Početak i širenje mreže
Papić je, prema navodima regionalnih medija, bio blizak suradnik Flora Bressersa, poznatog belgijskog narkobosa, u sklopu afere „Kriva Rochem“. Ta organizacija koristila je firmu za pročišćavanje vode u Antwerpenu za krijumčarenje kokaina, sakrivajući drogu u uvozu manganove rude iz Južne Amerike. Belgijska policija Papića smatra ključnim u financiranju, logistici i pranju novca stečenog trgovinom kokainom, uključujući i galeriju umjetnina „Puro Arte“ u Bredi, koja se povezivala s njegovom obitelji. Pretres galerije 2020. godine doveo je do otkrića veza s Edinom Gačaninom, vođom narkokartela Tito i Dino.
Uhićenje i diplomatski pravni labirint
Papić je uhićen 2022. godine u Dubaiju na zahtjev belgijskog tužiteljstva, jer se istraga proširila na Belgiju, Nizozemsku i BiH. Savezno tužiteljstvo proglasilo je međunarodnu potragu kombiniranu s optužbama za vezu s likvidacijama i pranjem novca. Njegova supruga Marokanka bliska je rodbina Ridouana Taghija, vođe nizozemske bande specijalizirane za likvidacije. Papić je doveden u vezu s najopasnijim slojem europskog podzemlja.
Usprkos uhićenju u Dubaiju i belgijskom zahtjevu za izručenjem, u studenome 2025. UAE odbija izručiti Stefana Papića, izazivajući diplomatske prijepore i ostavljajući ga u pravnoj „sivoj zoni“.
Trag u Sarajevu i balkanska veza
Prema medijima Papić je u Sarajevu, na adresi Tešanjska 24A, osnovao firmu ES Tech, s formalnom misijom u inženjeringu i tehnologijama. Istraga pretpostavlja da je tvrtka korištena za „paralelne financijske operacije“ kojima je prljavi novac iz Europe legaliziran na Balkanu.
Priča o Papiću ilustrira kontradikcije moderne kriminalne scene: s jedne strane, tada običan mladić iz emigrantske obitelji, a s druge spojnica Balkana, Latinske Amerike, Bliskog istoka i sofisticirane narko-mreže. Njegova profesionalna i obiteljska mreža uključuje aktere najvažnijih kriminalnih epicentara Europe.
Što dalje?
Iako mu je izručenje Belgiji odbijeno, Papić ostaje predmet interesa europskih policija, tužiteljstava i mafije. Pravna nesigurnost ne znači kraj progona – prijete novi optužni akti, potencijalni procesi u Nizozemskoj te daljnje diplomatske igre oko ekstradicije. Stefan Papić i dalje je na „crvenoj listi“ zapadnoeuropskih pravosudnih vlasti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....