Burno je ovih dana u redakciji čitanog i oporbeno nastrojenog portala Nova.rs, čije tekstove Slobodna Dalmacija rado i redovito prenosi kada prati dnevna zbivanja u Srbiji.
Usred kampanje uoči izbora, na kojima bi se čak mogla odlučivati sudbina vladavine neprikosnovenog lidera i donedavnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji kani postati premijer, režim, čini se, ulazi u posljednju fazu discipliniranja, odnosno neutraliziranja preostalih snažnih neovisnih medija.
Na glavnom udaru sada se našla upravo redakcija portala Nova.rs, uz koju izlaze i novine Nova te funkcionira TV Nova, koja je uz N1 jedina snažna nerežimska televizija u Srbiji.
Mediji pod imenima Nova i N1 dio su medijske mreže koja je donedavno bila u sastavu United Grupe, a koju je nedavno preuzela portugalska investicijska grupa Alpac Capital preko tvrtke European Future Media Investments S.C.S., registrirane u Luksemburgu. Novinari tih redakcija i medijski analitičari strahuju da novi vlasnik kani disciplinirati, umiriti ili možda čak i ugasiti te medije.
Kao najnoviji korak, novi vlasnici poslali su u redakciju portala Nova.rs novog glavnog urednika – Marka Stjepanovića, dugogodišnjeg urednika dnevnika Blic (u vlasništvu švicarskog Ringiera), i njegovu zamjenicu Ivanu Jasnić Mastilović, koja je također bila jedna od glavnih političkih novinarki Blica.
„Poslali su nam oktroiranog urednika. Jest pravo vlasnika da postavi tog čovjeka, ali taj potpis i taj ugovor ne znače da će ga redakcija prihvatiti”, izjavljuje tim povodom za Slobodnu Dalmaciju zamjenik glavnog i odgovornog urednika portala Nova.rs, Ratko Femić, koji je nakon nedavnog smjenjivanja glavnog urednika portala nastavio voditi redakciju prema ustaljenoj praksi.
„Mi smo, prije nego što je on došao, proveli demokratski proces tajnog glasanja. Ja sam inzistirao na tome da bude tajno, iako su ljudi željeli da se vidi kako je tko glasao… Pedeset i nešto ljudi reklo je da ne želi raditi s njim, a 10 do 13 ljudi, ne znam sad točno, bilo je suzdržano”, tvrdi Femić, naglašavajući da je svjestan kako to po zakonu nikoga pravno ne obvezuje, ali da je riječ o „pokazivanju snage redakcije”, odnosno o tome da novopostavljeni urednik „nema legitimitet”.
U vrijeme pisanja ovog teksta stiglo je priopćenje redakcije portala Nova.rs, u kojemu oni još jednom potvrđuju da odbijaju surađivati s Markom Stjepanovićem i da kao alternativno rješenje predlažu Ranka Pivljanina, urednika novina Nova.
„Stjepanović, kojega je na tu funkciju postavio direktor Pedro Vargas, poručio je da zaposleni koji se ne slažu s urednikom i rukovodstvom ‘moraju napustiti firmu’. I dok novi urednik tvrdi da je došao unaprijediti novinarstvo, a ne urušiti redakciju, ostaje pitanje kako se gradi neovisna redakcija kada se njezinim članovima unaprijed poručuje da moraju otići ako ne prihvate odluku rukovodstva”, objavila je Nova.rs.
Slobodna Dalmacija zatražila je komentar od Marka Stjepanovića i Ivane Jasnić Mastilović, ali oni su u tom trenutku odbili davati izjave. U razgovoru za N1 Stjepanović je, pak, odbacio tvrdnje da je došao urušiti portal i naveo da je u njegovu osnivanju sudjelovao od samog početka.
Nije li kasno za Vučića? Mogući odgovor je mračan.
Femić za "Slobodnu" iznosi dalje svoje stavove:
„To je čovjek koji dolazi s portala, odnosno iz lista Blic, od kojeg su napravili, od onog nekadašnjeg Blica, propagandno glasilo Srpske napredne stranke, malo blaže od Informera. I on, i Ivana Jasnić Mastilović! I onda dovode i njega i Ivanu u jedan neovisni medij, manje od dva tjedna prije izbora i izborne šutnje, ne bi li oni, ne znam što, uspjeli napraviti.”
Dva tjedna prije izbora? Brojni analitičari političkih zbivanja smatraju da to nije dovoljno da bi zaživjela nova uređivačka politika i da bi se osjetio njezin učinak na biračkim mjestima. Jer, tvrde također, golem postotak birača već se opredijelio za to što će učiniti na biračkom mjestu.
Pa što onda režim cilja?
Lider pokreta „Kreni-promeni” Savo Manojlović ponudio je u poruci na društvenim mrežama mogući odgovor:
„Vučić nema većinu. Ali će pokušati izvesti medijsku operaciju "Mrak". Do izbora mora u potpunosti preuzeti N1 i Novu S kako bi kontrolirao narativ u izbornoj noći. Drugi dio te operacije bit će botovski napadi na društvene mreže s najvećim utjecajem. Imamo odgovor”, poručio je on.
Femić podsjeća da je Stjepanović otišao iz Blica ranije ove godine te da je u razgovoru s redakcijom sugerirao novinarima Nove kako je to učinio jer nije želio raditi po diktatu.
„To je smiješno. Čovjek je godinama bio sluga jednog nenarodnog režima, jednog antigrađanskog režima, jednog zlikovačkog režima, jednog korumpiranog režima! I sada hoće na ovaj način oprati biografiju! Može njega gazda dovesti, ali vidjet ćemo kako će surađivati s redakcijom”, kaže Femić, naglašavajući da on nije redakcija i da je čak otvoren za dogovore i diplomaciju:
„No postoje linije koje se ne prelaze, a moji kolege još su čvršće u tim stavovima. Postoje urednici rubrika i pojedini novinari, tako da me zaista zanima kako će to izgledati do izbora.”
Pitamo ga postoje li prostor i mogućnost da Nova ipak ostane pristojno političko glasilo i pod novim urednicima, odnosno da uređivačka politika ostane barem slično slobodna, ali možda manje žestoka, te je li možda to cilj novih vlasnika ili pak zapravo svjedočimo svojevrsnom „kuhanju žabe”.
„Sami ste odgovorili: da, kuhanje žabe. Njihova obećanja zaista jesu da se uređivačka politika neće mijenjati. Meni je to mjesto nuđeno, pozicija glavnog i odgovornog urednika, ali se nismo dogovorili. Bret Sadler pozivao me nekoliko puta – to je inače ubojica slobodnih medija u Srbiji, to je jedini Englez koji će ostati zapamćen po gušenju slobodnih medija u Srbiji!”
Bret Sadler, koji je danas na poziciji glavnog urednika Nove, nije odgovorio na telefonski poziv novinara "Slobodne".
Kako izgledaju pritisci
„Da budem iskren, nije mi tražio da skinem neki tekst, ali me jest pitao – i to mogu shvatiti kao raspravu – zašto ovaj tekst, zašto ovi sugovornici, zašto ovakav naslov... Imali smo tu i njegovu konzultanticu, koja mi je također sugerirala zašto takav i takav naslov. O tome mogu govoriti”, nastavlja Femić.
ŠTO SE TRENUTAČNO DOGAĐA NA NOVOJ POGLEDAJTE I U OVOM VIDEU:
Sam ocjenjuje da novinarstvo nije nešto unaprijed zacrtano i da se „uvijek može raspravljati o poboljšanjima, ali ne o kontroli”.
„Ako u okviru nekih standarda nešto predstavite tako da vas netko svako malo zove i pita: ‘A kako ovo, a zašto ovo?’, tako vam nameće neku vrstu autocenzure, pa počnete razmišljati kako izbjeći da vas sljedeći put ponovno nazove i tako nešto pita. Ja nisam takav čovjek da sam to smatrao nekakvim pritiskom, ali netko slabiji možda bi doživio neku vrstu pritiska ili neki njegov blaži oblik.”
Femić iznosi još jedan podatak koji ide u prilog tezi da je promjena uređivačke politike stvarna namjera novih vlasnika, iako njihovi menadžeri često ponavljaju da to nije slučaj:
„To je bio trenutak kada su bile prijeđene sve granice, kada sam se ja detonirao. Prije svega ovoga, Bret Sadler došao mi je na sastanak i rekao mi: ‘OK, dat ćemo vam pojačanje, uzmi olovku i napiši pet imena’”, kaže Femić i navodi imena medija s izrazito prorežimskim uređivačkim pristupom – Večernjih novosti, tabloida Alo, pa čak i ruskog propagandnog servisa Russia Today.
„Pa zamislite, Bret Sadler, taj novinar visoke reputacije, ta legenda CNN-ova novinarstva, dolazi mi i nudi da budem glavni urednik i vodim redakciju, a pritom mi donosi popis i nameće ljude iz tvrdokornih režimskih medija! Mi smo prepoznati kao kritički, neovisni i građanski portal, portal zapadne provenijencije, da se ne lažemo. I to ne krijemo. I onda vam nameću novinare iz režimskih medija, novinare s prokremaljskim narativom, pa da se mi tu nešto natežemo s njima i gubimo vrijeme! Sve je to bila strategija kako da nas oslabe, kako da se više bavimo sobom nego onima koji zloupotrebljavaju svoje pozicije moći. Mi im to nismo dopustili, nastavili smo raditi kao od početka, možda smanjenim kapacitetima, ali to je to”, zaključuje Femić razgovor za "Slobodnu".
Nema dileme što se događa
Za komentar situacije s posljednjim neovisnim medijima pitali smo Ivanu Stevanović, izvršnu direktoricu Fondacije „Slavko Ćuruvija”, koja nosi ime poznatog beogradskog novinara, urednika i vlasnika lista Dnevni telegraf, koji je brutalno ubijen s više hitaca u leđa ispred ulaza u svoju zgradu tijekom NATO-ova bombardiranja Srbije 1999. godine, u prisutnosti svoje supruge, povjesničarke Branke Prpe.
„Ja nemam nikakvu dilemu da ulazimo u fotofiniš jedne političke operacije koja traje već više od godinu dana i koja je zapravo počela najavama predsjednika, tadašnjeg predsjednika Republike, da će ovakvoj priči i ovakvim medijima, kakvi su oni u United Grupi i kakve smo ih poznavali, doći kraj. I vidimo da se to obistinjuje, uz niz naznaka, odnosno dokaza iz prethodnog razdoblja, koji nedvosmisleno upućuju na obračun s posljednjim ostacima neovisnih medija u ovoj zemlji. Ovoga puta to se očigledno radi ekonomskim, odnosno poslovnim manipulacijama, koje bi zapravo trebale dovesti do tog cilja, a to je gašenje posljednjega što imamo”, kaže Ivana Stevanović za "Slobodnu".
Podsjeća da je nedavno s programa Nove S skinuta kultna satirična emisija Zorana Kesića, koja je bila jedna od najgledanijih emisija na toj televiziji, popularna i među hrvatskim gledateljima, što bi, prema poslovnoj logici, trebalo značiti da je i najprofitabilnija.
„Svjedočimo pravoj agoniji posljednjih mjesec i nešto dana, kroz događanja u te dvije kuće, na te dvije televizije, tako da nemam nikakvu dilemu da je ovo zapravo fotofiniš tog obračuna. I zaista moram reći da je čudan način na koji se sve događa, bez dovoljne transparentnosti, uz ignoriranje postupka koji se vodi pred luksemburškim regulatorom, a koji bi se, valjda, u nekom normalnom poretku stvari trebao okončati”, objašnjava Stevanović.
Nastavlja opisivati ozračje u kojem su radili, a i dalje rade, novinari tih redakcija.
„Općenito, u ovoj zemlji polarizacija je ogromna, na svim razinama. Vidljiva je posvuda – i u prosvjeti, i u zdravstvu, i u bilo kojem području života koje dotaknemo. Posvuda vidimo strašnu polarizaciju i zauzimanje rovovskih položaja. Naravno da su i mediji, kao i sve drugo, odraz društva u kojem djeluju. U Fondaciji Slavko Ćuruvija mjerimo broj verbalnih napada, targetiranja i zastrašivanja novinara koji dolaze iz javnih nastupa najviših državnih dužnosnika”, govori ona i iznosi precizne podatke:
„Taj je broj nenormalan. Od početka godine imali smo više od tisuću takvih vrlo opasnih slučajeva targetiranja konkretnih novinara i konkretnih redakcija, i to apsolutno svakog mjeseca, iz mjeseca u mjesec. Naši podaci pokazuju da su upravo mediji United Grupe, a posebno te dvije televizije, među pet medija koji su najčešće na udaru te da se ogroman broj tih slučajeva targetiranja i zastrašivanja odnosi upravo na njih. Mislim da to sasvim jasno pokazuje način na koji se ova vlast već dugo, dugo odnosi prema tim medijima: riječ je o otvorenom neprijateljstvu i, mogu reći, pokušaju kriminalizacije rada tih novinara i redakcija. Toliko smo puta svjedočili tome da na sasvim legitimno i normalno novinarsko pitanje, umjesto odgovora, dobijete salve uvreda i targetiranja iz usta najviših državnih dužnosnika, dakle predsjednika Republike i predsjednice parlamenta.”
Stevanović kaže da se ti napadi potom prelijevaju u stvarni život.
„Kada pogledate statistiku tužiteljstva o kaznenim djelima na štetu novinara, opet ćete vidjeti da su to iste redakcije koje u najvećoj mjeri trpe uvrede koje predstavljaju kaznena djela, kao i fizičke napade, otimanje opreme i njezino razbijanje. Dakle, riječ je o toliko napetom i opasnom ozračju da sam se tijekom svih ovih godina zaista ponekad pitala kako ti ljudi uspijevaju opstati, nastaviti raditi i pokušavati stvarati objektivan program.
„Vrlo smo blizu situacije u kojoj bismo, osobito ako se ti mediji sada ugase, zaista mogli ostati u potpunom mraku i u kojoj bi se cjelokupno informiranje preselilo na društvene mreže, a to sa sobom nosi gomilu novih, vrlo ozbiljnih opasnosti.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....