Kosovo je prije desetak dana dobilo novu predsjednicu. Sveučilišna profesorica i predsjednica kosovske Akademije znanosti i umjetnosti, Justina Shiroka Pula (73) izabrana je na tu funkciju dvotrećinskom većinom glasova u kosovskom parlamentu, kao treća žena na toj funkciji u povijesti neovisnog Kosova, nakon Atifete Jahjaga (2011.-2016.) i Vjose Osmani (2021.-2026.).
Pojedini strani mediji ističu da je Shiroka Pula prva katolkinja na toj dužnosti u zemlji s većinski muslimanskim stanovništvom. Na prvi pogled, to je doista vijest: prema popisu stanovništva iz 2024. godine, čak 93,49 posto građana Kosova izjasnilo se da pripada islamskoj vjeroispovijesti, dok se 2,31 posto građana izjasnilo kao pravoslavci (mahom Srbi i dio Roma), a njih tek 1,75 posto kao katolici (manji dio Albanaca i Hrvati Janjevci).
No, tko iole poznaje albansku povijest i društvene običaje Albanaca – kako na Kosovu, tako i u Albaniji - znade da izbor katolkinje za predsjednicu Kosova i nije neka vijest. Jer ne samo da je Kosovo ustavno definirano kao sekularna država, bez službene državne religije, nego je tegobna povijest albanskog naroda iznjedrila aksiom da je albanski nacionalni identitet mnogo važniji od vjerskog.
Ukratko: njihova religija je albanstvo. Zbog te činjenice u albanskom narodu nema unutarnjih trvenja po vjerskoj osnovi između muslimana i kršćana, a u mnogim albanskim gradovima – kako na Kosovu, tako i u Albaniji – džamije i crkve stoje jedne kraj drugih u mirnom religijskom suživotu.
Prva žena na čelu Akademije
Nova predsjednica Kosova rođena je 1953. u Prištini kao kći Simona Shiroke, jednog od najpoznatijih kosovskih majstora obrta i filigranskih zlatara iz Prizrena. U Prištini je 1976. diplomirala ekonomiju, a postdiplomske studije teorije i politike ekonomskog razvoja završila je 1984. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dok je doktorirala na Ekonomskom fakultetu u Prištini, obranivši disertaciju na temu “Demografska ulaganja i gospodarski razvoj Kosova”. Završila je i postdoktorski studij na Sveučilištu u Linzu u Austriji te na Sveučilištu u Arizoni u SAD-u.
Po završetku studija kratko je radila u Središnjoj banci Kosova, a od 1978. predaje na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Prištini, gdje je vodila Katedru za menadžment i informatiku. Bila je angažirana i u civilnom sektoru, posebno na osnaživanju žena, rodnoj ravnopravnosti i razvoju biznisa i poduzetništva, te je vodila i razne nevladine organizacije na Kosovu. Među ostalim, od 2002. do 2008. bila je predsjednica Upravnog odbora Kosovske zaklade za civilno društvo.
U politiku ulazi odmah nakon proglašenja neovisnosti Kosova 2008. godine, te u prvoj vladi premijera Hashima Thacija postaje ministrica energetike i rudarstva, a od 2011. do 2014. bila je zastupnica Thacijeve Demokratske partije Kosova (PDK) u Skupštini Kosova.
Godine 2016. izabrana je za dopisnu članicu Akademije znanosti i umjetnosti Kosova. Redovita članica Akademije postaje 2020. godine, da bi u prosincu 2025. bila izabrana za predsjednicu Akademije, kao prva žena na toj dužnosti.
Kako vidimo, Shiroka Pula na predsjedničku dužnost dolazi s karijerom koja povezuje akademski rad, javne institucije i politiku.
Ceremonijalna funkcija, ali...
Iako je svojedobno bila zastupnica Demokratske partije Kosova (PDK), Shiroka Pula na funkciju predsjednice države dolazi kao nestranačka akademkinja, oko čijeg izbora su se složili i vladajuća partija Samoopredjeljenje i PDK kao najjača opozicijska stranka. Izabrana je neposredno prije isteka ustavnog roka, čime su izbjegnuti novi prijevremeni izbori na Kosovu.
„Ona ima značajno političko i institucionalno iskustvo. Bila je ministrica i zastupnica PDK-a, ali ima i dugu akademsku karijeru te iskustvo suradnje s civilnim društvom, koje je godinama imalo važnu ulogu u izgradnji države na Kosovu”, kaže za Al Jazeeru analitičarka Donika Emini iz Centra za studije jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu, ističući da ta kombinacija „daje dobro razumijevanje institucionalnog i političkog ambijenta te mogućnost da djeluje kao korektiv među institucijama”.
Predsjednička funkcija na Kosovu je uglavnom ceremonijalna i ima ograničene izvršne ovlasti, ali može imati znatnu političku i diplomatsku težinu. Predsjednica predstavlja državu u zemlji i inozemstvu, sudjeluje u očuvanju institucionalnog kontinuiteta i može posredovati kad su odnosi među strankama blokirani. Spomenuta analitičarka Emini ukazuje da su, povijesno gledano, predsjednici Kosova ponekad imali znatno aktivniju ulogu u vanjskoj politici nego što to sugerira ustavna podjela nadležnosti, ovisno o samoj osobi i odnosu s premijerom.
„Izbor Justine Shiroka Pula zatvorio je neposrednu političku krizu, ali nije uklonio podjele koje opterećuju Kosovo. Njen mandat će pokazati može li profesorica, bivša ministrica i zastupnica, izabrana političkim kompromisom, izgraditi samostalni autoritet i postati figura institucionalne ravnoteže u polariziranoj zemlji”, zaključuje Al Jazeera.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....