Nevrijeme stiglo do Hrvatske, oluje tutnje Europom! Kaos u susjedstvu; tuča, orkanski vjetar, zatvoreni parkovi...

Val oluja u srijedu je zahvatio velik dio sjeverne Italije, donijevši pad temperatura i naglo okončavši ljeto obilježeno rekordnim vrućinama. Snažne grmljavinske oluje stigle su i do Slovenije, a nevrijeme je već zahvatilo i dio Hrvatske. U Zagrebu je zapuhao jak vjetar.

Tijekom prijepodneva nevrijeme je zahvatilo sjeverni Jadran, Gorski kotar, a širit će se i na središnju Hrvatsku. Na krajnjem istoku i na jugu zadržat će se uglavnom suho. Tek potkraj dana i u noći vjetar će okretati na sjeverni smjer, zbog čega će osvježiti, piše N1.

Jak vjetar u Sloveniji

Već ujutro oluje su zahvatile zapadni dio Slovenije i najavile promjenu vremenske situacije. Najjače je zapuhalo uz more, gdje su udari vjetra dosezali oko 50 km/h. U visokom gorju, na meteorološkoj postaji Kanin, izmjeren je udar od 103 km/h.

Prijepodne su nove oluje zahvatile zapad Slovenije, a potom su se premjestile i prema unutrašnjosti zemlje te su oko 12 sati zahvatile i glavni grad Ljubljanu, piše N1 Slovenija.

Glavnu opasnost predstavljat će upravo jaki udari vjetra, zbog čega je Agencija Republike Slovenije za okoliš izdala narančasto vremensko upozorenje. Pojedini pljuskovi i grmljavinske oluje nastajat će i drugdje u Sloveniji, prenosi N1.

U Milanu zatvarali parkove

U Milanu je gradska uprava kao mjere opreza naredila zatvaranje gradskih parkova kako bi se spriječile moguće ozljede zbog stabala i grana koje lome snažni vjetrovi i obilna kiša.

Oluje su izazvale velike poremećaje u željezničkom prometu. Promet na pruzi Brenner između Colle Isarca i Fleresa bio je obustavljen, dok su brojni vlakovi na linijama Cremona – Treviglio i Cremona – Brescia otkazani zbog grana na pruzi.

Stručnjaci procjenjuju da su natprosječne ljetne temperature mogle uzrokovati između 5000 i 7000 smrtnih slučajeva više nego što je uobičajeno.

Znanstvenici upozoravaju da klimatska kriza, uzrokovana emisijama stakleničkih plinova koje proizvodi čovjek, pridonosi tome da ekstremne vremenske pojave poput toplinskih valova, suša, snažnih oluja i poplava postaju sve češće i intenzivnije.