Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT) podnijela je tužbu Okružnom sudu u Banjoj Luci protiv rješenja Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kojim je 1. lipnja 2026. godine izvršena obnova i revizija ekološke dozvole za hidroelektranu Ulog na rijeci Neretvi.
U skladu s poukom o pravnom lijeku, ACT je zatražio poništenje rješenja u cijelosti, navodeći niz propusta u postupku njegove pripreme i donošenja. Prema navodima Fondacije, postupak obnove dozvole nije u dovoljnoj mjeri uzeo u obzir stvarno stanje ekosustava rijeke Neretve, nove podatke o mogućim utjecajima rada hidroelektrane, kao ni posljedice koje bi projekt mogao imati na područja nizvodno od same elektrane.
Hidroelektrana Ulog predstavlja jedan od najvećih energetskih zahvata na gornjem toku Neretve u posljednjim desetljećima. Riječ je o protočnoj hidroelektrani instalirane snage 35 megavata, čiji je investitor kompanija EFT Group, a izgrađena je na području općine Kalinovik u Republici Srpskoj. Projekt je smješten na jednom od najočuvanijih dijelova gornjeg toka Neretve, području poznatom po iznimnoj biološkoj raznolikosti i vrijednim riječnim staništima.
Iako se hidroenergija često predstavlja kao obnovljivi izvor energije, ekološke organizacije upozoravaju na to da izgradnja velikih hidroenergetskih objekata može značajno promijeniti prirodni režim rijeke, njezin protok, temperaturu vode, količinu kisika, migraciju riba i općenito funkcioniranje riječnog ekosustava. Gornja Neretva posebno je osjetljivo područje jer se radi o rijeci koja je u velikom dijelu zadržala prirodni karakter, s brojnim endemskim vrstama i staništima od velikog prirodnog značaja.
Jedan od ključnih prigovora ACT-a odnosi se na Studiju utjecaja na okoliš na kojoj se temelji ekološka dozvola. Fondacija smatra da je studija izrađena na temelju zastarjelih podataka te da nakon više od petnaest godina više ne može predstavljati dovoljnu osnovu za procjenu stvarnih posljedica rada hidroelektrane. Posebno se ističe da međuentitetski utjecaj rada HE Ulog nije adekvatno analiziran, iako Neretva svoj tok nastavlja prema Federaciji Bosne i Hercegovine, sve do Jadranskog mora.
U postojećoj studiji navedeno je da će zbog protočnog načina rada utjecaj hidroelektrane na nizvodni dio rijeke biti zanemariv. Međutim, ACT tvrdi da su takve procjene dovedene u pitanje nakon događaja zabilježenih na Neretvi tijekom 2025. godine, kada je na dijelu rijeke nizvodno od strojarnice HE Ulog do ušća rijeke Ljute zabilježeno masovno uginuće ribe i drugih vodenih organizama.
Prema navodima Fondacije, nezavisne stručne analize ukazale su na povezanost rada hidroelektrane s ovim događajem, pri čemu se kao mogući uzrok navodi ispuštanje velike količine vode siromašne kisikom (hipoksične vode) iz akumulacije. ACT ističe da ti nalazi nisu uzeti u razmatranje tijekom postupka obnove ekološke dozvole niti su u obrazloženju osporenog rješenja navedeni razlozi zbog kojih su zanemareni.
Posebna zabrinutost odnosi se na činjenicu da HE Ulog nije izolirani zahvat, nego dio šireg plana hidroenergetskog korištenja gornjeg toka Neretve. Prema dostupnim podacima, uz ovaj projekt planirani su i dodatni hidroenergetski zahvati na gornjem toku rijeke, što bi moglo dovesti do daljnje fragmentacije riječnog sustava i promjena prirodnog režima vode.
Za rijeku Neretvu, čiji se ekološki značaj proteže od planinskih izvora do delte u Hrvatskoj, pitanje upravljanja vodnim resursima nije samo lokalno pitanje. Promjene u gornjem toku mogu imati posljedice na cijeli riječni sustav, uključujući kvalitetu vode, biološku raznolikost i održivost aktivnosti koje ovise o zdravoj rijeci, poput ribarstva, turizma i raftinga.
ACT u tužbi također navodi da je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava jer, prema njihovu mišljenju, doneseno rješenje nije u potpunosti usklađeno s temeljnim načelima zaštite okoliša. Posebno se ističe izostanak učinkovitih mehanizama kojima bi se mogla kontrolirati provedba propisanih ekoloških uvjeta i spriječiti negativni utjecaji koji prelaze administrativne granice.
Podnošenjem tužbe ponovno je otvoreno pitanje odnosa između energetskog razvoja i zaštite prirodnih vrijednosti rijeke Neretve. Ishod sudskog postupka mogao bi imati značaj ne samo za HE Ulog, nego i za buduće upravljanje jednim od najvrjednijih riječnih ekosustava u regiji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....