Od modrozelene smaragdne rijeke kako se nekada tepalo Neretvi nije ostalo ništa.
Nema ni zelenila ni smaragda već samo tone otpada koje plutaju prema moru u smeđoj kaljuži, kakva je Neretva postala nakon prirodne nepogode koja je u sjevernoj Hercegovini sravnila sa zemljom čitava naselja i odnijela ljudske živote.
Uz tragedije koje su pogodile brojne obitelji, koje su ostale bez svojih najmilijih i krova nad glavom na pomolu je i ekološka katastrofa, čiji će razmjeri biti poznati tek za nekoliko mjeseci kada se voda izbistri.
Neretva je nizvodno od Jablanice kod Komadinova vrela puna smeća. Pretpostavlja se da je sloj plutajućeg smeća deblji od metra. Jugo kovitla plastične boce koje lupajući jedna od drugu i ostali kruti otpad stvaraju zaglušujuću buku.
Tu su i kućanski aparati, hladnjaci, perilice rublja i posuđa u kojima su do prije neki dan stanovnici Donje Jablanice prali robu i posuđe. U hrpi smeća pluta i plinska boca koja je očito eksplodirala prije negoli se našla u rijeci.
HGSS-ovci se probijaju kroz smeće
U toj hrpi svakovrsnog otpada vidimo pripadnike Gorske službe spašavanja. U gumenjaku se pokušavaju probiti kroz smeće. Iz Zenice su. Obilaze rijeku tražeći nestale. Cilj im je, kako kažu, probiti se do brane u Grabovici.
Tih nekoliko stotina metara za njih je prava vječnost. Dvojica veslima guraju debla i velike predmete koji bi im mogli oštetiti brodicu. Dozivamo ih s obale, pokazujemo kuda će lakše proći. Umorni su, ali ne odustaju. Nakon polusatne borbe s rijekom i naplavinama koje su doslovno prekrile korito od brda do brda uspijevaju.
I odoše dalje na svom putu prema brani Grabovica gdje je sada manje otpada. Južina ga je odgurala uzvodno u kanjon prema Komadinovom vrelu.
– Ma ne brinite, sve će to doći na Grabovicu – rekoše nam vozači kamiona koji čiste i nasipaju cestu.
Prevoze i otpad koji je izvadila “Elektroprivreda” iz hidrocentrale “Grabovica”. Odlažu ga na obližnjoj privatnoj parceli, kopaju rupe i zatrpavaju ga.
Krećemo dalje, želimo doći u Jablanicu koja broji šesti dan od stravične tragedije u kojoj su poginule 23 osobe.
– Evo, maloprije su našli jedno tijelo. Ne zna se tko je. Navodno nije iz Jablanice.
Nesretni čovjek je slučajno tuda prolazio automobilom. Beogradske su mu tablice – ističu u naselju Djevorska na drugoj obali Neretve nasuprot Donje Jablanice, gdje bageri i mehanizacija raščišćavaju teren.
Pluta prema moru
Riječno korito je puno građevinskog materijala, plastike, gume, kućanskih aparata, koji plutaju prema Mostaru. Ako ih brana na Grabovici ne zaustavi i ako ih ne pokupe radnici “Elektroprivrede”, naplavine će nastaviti plutati dalje prema Jadranu.
A onda će se dio zaustaviti na obalama Neretve u trstiku i šašu, tako je bilo i za visokih vodostaja, ali ovo je izvanredna situacija i nitko ne zna kako će se dalje odvijati.
Ekološke udruge i institucije su nemoćne pred ovim problemom, jer fizički nije moguće zapriječiti dolazak komunalnog otpada iz Hercegovine. Jedino im preostaje skupljati otpad koji dopluta.
Osim što se zagađuje korito i obale rijeke Neretve, indirektno je ugroženo i zdravlje ljudi, budući da se otpad mjesecima zadržava u šašu uz obalu. Drugi problem je negativan utjecaj plastike na riblji fond, zbog toga što riba jede mikroplastiku kao da je plankton.
Osim što zagađuje okoliš, otpad koji pluta Neretvom predstavlja i potencijalnu opasnost za brodove. Naime, debla iz Neretve doplutala su i u Neretvanski kanal gdje je dolazilo do havarije brodova. Trenutačno radnici pločanske ispostave državne tvrtke “Plovput” pregledavaju korito Neretve u donjem toku i uklanjaju debla koja bi mogla smetati plovidbi.
Voda u Jablanici nije za piće i tko zna kada će se moći piti. Uz obale Neretve na pojedinim lokacijama širi se nesnosan smrad kanalizacije. Na ulazu u naselje Djevorska groblje je automobila. Od nekih nije ostalo ništa, stučeni su do neprepoznatljivosti. Sada stoje na gomili sa strane čekajući da ih netko odveze u staro željezo.
