Na dan izbora u Srbiji ispred biračkih mjesta vlada prava živost, nalik onoj na buvljaku.
Osim birača – koji su, čini se, svjesni da izgledaju pomalo svečano – ondje se mogu sresti i ljudi koji užurbano obilaze objekte u kojima se odvija glasanje, držeći u rukama papire za koje pojedine organizacije poslije tvrde da su izvodi iz biračkih popisa.
Ponekad se nalaze u automobilima, odakle promatraju, nadziru i bilježe podatke – barem se tako može vidjeti na snimkama koje su tijekom izbornog dana dijeljene na društvenim mrežama.
Budući da se glasanje često odvija u školama, prizor podsjeća na učitelje koji provjeravaju tko je od učenika prisutan i spreman za odlazak na izlet.
Nerijetko dolazi do buke, guranja i otimanja, a mogući su i fizički sukobi. Ponekad su ti incidenti povezani s prijevarom na Balkanu poznatom pod nazivom "bugarski vlak". Na engleskom se to naziva "carousel vote" (glasovanje na vrtuljku).
Taj slikoviti naziv, koji asocira na šareni vrtuljak s konjićima, zapravo krije mračan oblik kontrole glasovanja – izborni mehanizam u kojem jedan već ispunjen glasački listić pokreće cijeli niz drugih, također "kružnih" glasova, piše Jelena Subin za BBC.
Gotovo da nema izbora u Srbiji, bilo na nacionalnoj ili lokalnoj razini, na kojima njihovi promatrači nisu zabilježili "bugarski vlak", navodi organizacija Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) za BBC na srpskom jeziku.
"Iako je riječ o kaznenom djelu, sudionici i organizatori, nažalost, ostaju nekažnjeni", poručuju iz CRTA-e.
Izvješća Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o prethodnim izborima u Srbiji u više su navrata spominjala navode, zabrinutosti i pritužbe vezane uz "kružno glasovanje" – ponekad uz navode o kupnji glasova i pritiscima na birače – rekli su iz te organizacije za BBC na srpskom jeziku.
"Važno je napomenuti da ODIHR nije u mogućnosti istraživati pojedinačne navode niti utvrđivati kaznenu odgovornost u vezi s njima. ‘Istraživanje navoda o izbornim nepravilnostima i postupanje po njima u nadležnosti su državnih tijela, a naša procjena obuhvaća i ocjenu njihova rada‘, dodaju.
Nije pronađen nitko tko bi bio spreman govoriti o tome da se ‘vozio bugarskim vlakom‘."
Tko je ‘lokomotiva‘, a tko su ‘vagoni‘
U željezničkom prometu sve ovisi o lokomotivi. Isto je i u ovoj kružnoj "trgovini" glasovima. Prva osoba koja iznese prazan glasački listić s biračkog mjesta simbolizira lokomotivu.
"Riječ je o lancu prijevare u kojem prvi sudionik ne ubacuje glasački listić u glasačku kutiju, već ga iznosi s biračkog mjesta.
Organizator lanca popunjava taj listić i predaje ga sljedećem sudioniku u prijevari, koji taj listić ubacuje u kutiju, a iznosi novi, ’prazan’ listić. I tako to može trajati u nedogled", navode u organizaciji CRTA. Na taj se način provjerava ili osigurava da je birač glasao točno onako kako se od njega očekivalo, dodaju.
Riječ je o jednoj od tehnika u sklopu šireg fenomena kupovine ili kontrole glasača, no ona u praksi nije toliko raširena, kaže Emilija Orestijević, izvršna direktorica Centra za slobodne izbore i demokraciju (CeSID). "‘Bugarski vlak‘ je danas uvelike postao svojevrsni izborni mit.
To ne znači da takvih slučajeva nema – promatračke misije zabilježile su ih i u Srbiji – već da je riječ o vrlo zahtjevnom načinu kontrole glasovanja", izjavila je za BBC.
Kako bi taj mehanizam funkcionirao, potrebno je istovremeno nadzirati birača izvan biračkog mjesta, osigurati unaprijed ispunjen glasački listić, preuzeti onaj prazni te pratiti cijeli lanac birača, dodaje on. "Puno je jednostavnije i učinkovitije koristiti druge oblike utjecaja na birače – osobito pritisak, obećanja ili davanje raznih materijalnih pogodnosti – nego organizirati ‘bugarski vlak‘." Osim toga, to je teško dokazati.
"Nije protuzakonito da birač iznese glasački listić izvan biračkog mjesta, jer ako se u glasačkoj kutiji nalazi manje listića nego što bi trebalo, izbori se ne poništavaju." Problem nastaje jedino ako postoji višak glasačkih listića.
"Tajnost glasovanja je zajamčena – što u Srbiji zvuči smiješno – no netko bi ipak morao nadzirati što se događa iza paravana, jer bi netko mogao staviti glasački listić u torbu i otići", kaže za BBC na srpskom jeziku Dušan Vučićević, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Beogradu.
Bugari ne vole taj termin, radije koriste ‘indijsku nit‘
Kada izađe s listićem, dodaje profesor, ta osoba postaje "alfa listić" ili "lokomotiva" u takozvanom "bugarskom vlaku". "U Srbiji se čak ni ne očekuje da bi netko mogao biti optužen za to", navodi Vučićević.
Prema navodima Radija Slobodna Evropa, "bugarski vlak" povezuje se s nacionalnim izborima u Bugarskoj 2009. godine, koje su obilježile optužbe za kupovinu glasova.
Međutim, još godinu dana ranije, Bugari su zatražili od Sjeverne Makedonije da taj naziv ne koristi za određene izborne prijevare.
"Nemamo pouzdanih podataka o tome kako je nastao izraz ‘bugarski vlak‘ i zašto je u našoj zemlji postao toliko uobičajen za kršenje izbornih pravila – što promatrači na međunarodnoj razini nazivaju ‘kružnim glasovanjem‘ (engl. ‘carousel voting‘)", navode iz organizacije CRTA.
Taj je izraz privukao najviše pozornosti u Srbiji i regiji, dok se u Bugarskoj, članici Europske unije, ova izborna manipulacija naziva "indijska nit".
Prije više od 100 godina istraživači u Bugarskoj primijetili su da se metode "poticanja" birača razlikuju po suptilnosti i stupnju pohlepe, piše Georgi Manolov, profesor na Odsjeku za političke znanosti Sveučilišta za nacionalno i svjetsko gospodarstvo u Sofiji, u istraživanju o fenomenu trgovine glasovima.
"Povijest pokazuje da fenomen ’trgovine glasovima’ nije novost u političkoj stvarnosti Bugarske, jer se pojavio i razvio odmah nakon oslobođenja od osmanskog ropstva."
Trgovina glasovima postupno se ustalila kao jedna od najizraženijih negativnih karakteristika bugarske političke scene, navodi on.
Neki političari dijele alkohol i kobasice, neki lijeve cipele
"Neki su političari nudili samo alkohol i kobasice, dok su se drugi oslanjali na manje svote novca. Taj problem do danas nije riješen, a glavni razlozi širenja podmićivanja i trgovine glasovima su politički, ekonomski i društveni", objašnjava Manolov.
Društveni razlozi, dodaje on, posljedica su "nesretne dvadesetogodišnje tranzicije" u Bugarskoj, siromaštva, društvene marginalizacije te slojeva društva koji postaju sve neobrazovaniji.
"Ovo su objektivni razlozi zbog kojih stanovnici, odnosno birači, prihvaćaju mito. Krajem 1990-ih u Bugarskoj, jedan kandidat za gradonačelnika svakom je mještaninu dao jednu lijevu cipelu, obećavši im desnu tek nakon što glasaju za njega", piše on u svom radu. Stvar je jednostavna – jedeš, piješ, zabavljaš se i glasaš za onoga tko ti je dao najviše, zaključuje on.
ODIHR redovito ukazuje na problem kupovine glasova u Srbiji, ali i na druge pritiske na birače.
Kako pojašnjavaju iz organizacije CRTA, građani nerado prijavljuju da su izloženi pritiscima ili ponudama za kupovinu glasova jer se boje posljedica i ne vjeruju da im institucije doista mogu i žele pomoći.
"Čak i kada postoji sumnja da je birač primio novac ili druge pogodnosti u zamjenu za glas, teško je dokazati što je točno bilo predmet dogovora između birača i osobe koja je nešto nudila", objašnjava Orestijević iz organizacije CeSID.
Zbog toga je, ističe on, učinkovit rad policije i tužiteljstva od velike važnosti.
"U Srbiji upravo tu vidimo jedan od najvećih problema. Kazneni zakon predviđa niz kaznenih djela protiv izbornih prava, pri čemu su davanje i primanje mita povezani s glasovanjem, no broj istraga, optužnica i pravomoćnih presuda vrlo je ograničen", napominje Orestijević.
Međutim, trgovanje glasovima ne podrazumijeva samo izravnu razmjenu novca. Na birače se može utjecati na razne nezakonite načine, dodaju iz organizacije CRTA.
odgovornost za članove biračkih odbora
"Neke se ljude zastrašuje gubitkom radnog mjesta, drugima se obećava zaposlenje, a ponekad se cijelom kolektivu prijeti zatvaranjem proizvodnje ovisno o tome izgubi li ili pobijedi određena stranka na izborima", navode iz ove organizacije.
Također, nije uvijek lako prijaviti nepravilnosti.
Promatračima organizacije CRTA provaljeno je u automobil u dvorištu policijske postaje u Odžacima, mjestu u Vojvodini, kamo su otišli prijaviti slučaj "bugarskog vlaka" uočenog na biračkom mjestu u selu Karavukovo, pojašnjavaju iz te organizacije.
"Nitko nije odgovarao za taj ‘bugarski vlak‘, kao ni za nasilje nad našim promatračima. Tijekom lokalnih izbora u Lučanima na mnogim je biračkim mjestima uočeno fotografiranje glasačkih listića, što ukazuje na to da se od birača tražilo da pruže dokaz o tome kako su glasali", navode iz organizacije CRTA.
Stroga kontrola jedini je način sprječavanja izbornih manipulacija, poput "kružnog glasovanja".
"A to znači da se, pod svaku cijenu, ne smije dopustiti da itko napusti biračko mjesto, a da prethodno nije ubacio glasački listić u glasačku kutiju. Oporba ranije nije imala značajnu kontrolu, pa su mnoga biračka mjesta ostajala izvan nadzora", kaže Vučićević.
Jedan od najvećih problema povezanih s trgovinom glasovima jest pitanje odgovornosti članova biračkih odbora, odnosno izostanak njihove kaznene odgovornosti, zaključuje Orestijević.
Član biračkog odbora iz redova Srpske napredne stranke u Mionici osuđen je u ožujku 2026. na šest mjeseci zatvora – uz primjenu uvjetne osude na rok od dvije godine – zbog krivotvorenja izbornih rezultata, što se smatra presedanom, piše BBC.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....