U Boki kotorskoj, dvadesetak kilometara od hrvatske granice, jutros je uhićen šef Putinove propagandne mreže Rybar, čije informacije vezane za ukrajinsko bojište razmjerno često koriste i neki hrvatski mainstream mediji.
Prema saznanju podgoričkog dnevnog lista Vijesti, pripadnici crnogorske Agencije za nacionalnu sigurnost (ANB) i policije uhitili su Mihaila Zvinčuka, njegovu suprugu, kreativnu direktoricu Rybara Valeriju Vladimirovnu Zvinčuk, i još troje njihovih suradnika u Risnu. U opsežnoj operaciji sigurnosnih službi, koja se pripremala danima, pronađena je sofisticirana digitalna oprema, dronovi, elektronički uređaji i mobilni telefoni. Posjedovanje dronova i digitalne opreme samo po sebi nije dokaz kaznenog djela. No međunarodna mreža koju je izgradio već je dobro dokumentirana. A njezina najveća snaga nije u proizvodnji očitih laži, nego u sposobnosti da stvarne događaje pretvori u političke poruke čije podrijetlo publika često više ne prepoznaje. Privođenje šefa Putinove propagandne mreže otkriva razmjere njezina međunarodnog djelovanja. Ribar odavno djeluje i na Balkanu, a hrvatske sigurnosne službe već godinama upozoravaju na rast ruskih hibridnih aktivnosti.
Crnogorske službe sumnjaju da je Zvinčuk doputovao kako bi organizirao informacijsku operaciju protiv europskih integracija Crne Gore. Navodno je namjeravao snimiti dokumentarni materijal kojim bi uvođenje viza ruskim državljanima prikazao kao politički diktat Bruxellesa, štetan za crnogorski turizam i gospodarstvo. Vlada u Podgorici odlučila je da će Rusi od 1. studenoga za ulazak u Crnu Goru trebati vize, čime ispunjava jedan od uvjeta za članstvo u Europskoj uniji.
Za Moskvu je to politički osjetljivo pitanje. Crna Gora godinama privlači brojne ruske turiste i investitore, a ruski kapital posebno je prisutan na njezinu primorju. Prema prijašnjim podacima crnogorske vlade, zemlju je godišnje posjećivalo oko 230.000 Rusa. Ograničavanje njihova dolaska pruža mogućnost da se stvarna gospodarska dilema pretvori u političku kampanju protiv europskih integracija. Upravo je takvo iskorištavanje postojećih društvenih problema jedna od metoda suvremenog informacijskog ratovanja.
Pukovnik ruskog GRU-a
Zvinčuk pritom nije običan ruski novinar. Podgorička Pobjeda tvrdi da je riječ o pukovniku ruske vojne obavještajne službe GRU, zaduženom za hibridne operacije. Taj podatak zasad nije neovisno potvrđen. Međutim, veze njegove organizacije s ruskim državnim strukturama dokumentirane su u britanskim i američkim sankcijskim materijalima.
Rybar, čije ime na ruskom znači "ribar", osnovan je 2018. godine, a međunarodnu prepoznatljivost stekao je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Njegov Telegram kanal objavljivao je detaljne karte bojišta, analize vojnih operacija i informacije o razmještaju postrojbi. Za razliku od klasičnih ruskih propagandnih medija, povremeno je otvoreno kritizirao rusko vojno zapovjedništvo i priznavao ukrajinske uspjehe koje je službena Moskva prešućivala.
Upravo mu je to donijelo vjerodostojnost. Čitatelji koji su pratili Rybar zbog relativno preciznih vojnih analiza istodobno su bili izloženi političkim interpretacijama koje su odgovarale interesima Kremlja. Zvinčuk je postupno stvorio međunarodnu mrežu za koju je sam tvrdio da obuhvaća više od 250 komunikacijskih kanala na 28 jezika.
Britanska vlada u prosincu 2025. sankcionirala je Rybar i njegova čelnika, navodeći da mrežu djelomično koordinira administracija ruskog predsjednika Vladimira Putina, da je financira državna obrambena korporacija Rostec te da surađuje s pripadnicima ruskih obavještajnih službi. U srpnju ove godine London je sankcionirao još deset osoba povezanih s organizacijom.
Britanci tvrde da Rybar stvara privid neovisnog i pouzdanog medija, a zatim preko anonimnih profila, lažnih istraživačkih projekata i sadržaja proizvedenih umjetnom inteligencijom provodi prikrivene operacije političkog utjecaja.
Američki State Department otišao je korak dalje. U sklopu programa "Rewards for Justice" nudi nagradu do deset milijuna dolara za informacije o osobama uključenima u rusko miješanje u američke izbore, među kojima su i suradnici Rybara. Washington navodi da je organizaciju prije financirao Jevgenij Prigožin, osnivač Wagnera, a da je kasnije financiranje preuzeo Rostec. Uoči američkih izbora 2024. Rybar je pokrenuo projekt "TEXASvsUSA", kojim je iskorištavao sukobe oko migracija kako bi produbio političke i rasne podjele u SAD-u.
Škole informacijskog ratovanja u Srbiji i Republici Srpskoj
Najzanimljiviji dio Rybarova djelovanja za Hrvatsku ipak je njegova prisutnost na zapadnom Balkanu. Zvinčuk je tijekom 2024. organizirao ili najavljivao predavanja u Beogradu i Banjoj Luci, na kojima su novinari, studenti, političari i stručnjaci za odnose s javnošću učili kako upravljati Telegram kanalima, povezivati ih u mreže i širiti sadržaj.
Rybar se sam pohvalio da je Zvinčukova zatvorena predavanja pohađalo više od 500 osoba te da je odabrano deset perspektivnih lokalnih projekata za daljnju suradnju. Neovisna potvrda broja polaznika nije pronađena, ali su aktivnosti i kontakti organizacije dokumentirani.
Istraživački portal Detektor otkrio je da je Agencija za informacijsko-komunikacijske tehnologije Republike Srpske pripremala sporazum o suradnji s Rybarom, uključujući osnivanje medijske škole i povezivanje s lokalnim fakultetima. Planirani program obuhvaćao je digitalno novinarstvo, multimediju, društvene mreže i analizu podataka. Naknadno nije potvrđeno da je škola službeno otvorena.
Zvinčuk je više puta boravio u Banjoj Luci i susretao se s predstavnicima tamošnjih institucija. Detektor je potvrdio i njegov boravak tijekom izbora za predsjednika Republike Srpske krajem 2025. godine.
Rybar je za Balkan razvio i poseban informacijski kanal Balkanar, posvećen političkim događajima u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Na njemu se europske i američke politike često predstavljaju kao prijetnja srpskim nacionalnim interesima, dok se ruska uloga prikazuje kao zaštitnička.
U kolovozu 2026., nakon smrti Ratka Mladića, Balkanar i Rybar objavili su poruke koje su relativizirale njegovu odgovornost za ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici. Time se ruska propaganda ne zadržava na aktualnim političkim sukobima, nego intervenira i u interpretaciju ratova devedesetih godina.
Operacije u Europi i hrvatska veza
Britanska vlada povezuje Rybar i s pokušajima utjecaja na izbore u Moldaviji i Armeniji. U Moldaviji su mreže povezane s ruskim informacijskim operacijama širile poruke protiv europskih integracija, dok su u Armeniji promovirane tvrdnje o zapadnom upravljanju političkim procesima. Ruski cilj, prema britanskim procjenama, nije nužno uvjeriti stanovništvo da podrži Moskvu, nego oslabiti povjerenje u demokratske institucije i produbiti postojeće podjele.
Hrvatska se također nalazi u prostoru ruskih hibridnih aktivnosti, premda nema javno potvrđenih dokaza da je Rybar na njezinu teritoriju organizirao posebnu operaciju.
Prema izvješću SOA-e objavljenom 2025., u Hrvatskoj je tijekom 2024. otkriveno 38 državno sponzoriranih kibernetičkih napada, sedam više nego godinu prije. Dvije trećine značajnih napada izvele su ruske državno sponzorirane skupine. Podaci za cijelu 2025. i prvih devet mjeseci 2026. nisu dostupni u usporedivom javnom pregledu.
Na širi spektar prijetnji početkom listopada upozorio je i general-bojnik Denis Tretinjak, direktor Glavnog stožera Oružanih snaga RH. U razgovoru za Jutarnji list naveo je da je među oblicima hibridnog djelovanja u Hrvatskoj detektirano i podmetanje požara. Nije precizirao o kojim je slučajevima riječ ni jesu li povezani s Rusijom. Broj od 38 napada pritom je pripisao izvješću SOA-e za prethodnu godinu, iako se taj podatak u izvornom dokumentu odnosi na 2024.
Postoji, međutim, druga, sasvim konkretna veza Rybara s Hrvatskom: njegove su informacije više puta koristili hrvatski mediji.
Index je još 2022. prenosio Rybarove karte ukrajinske protuofenzive kod Hersona, pri čemu je ruski kanal priznavao ukrajinske prodore. Večernji list citirao je njegove procjene gubitaka nakon ukrajinskog napada na ruske vojnike u Makijivki 2023., a Jutarnji list u svibnju ove godine prenio je Zvinčukove tvrdnje o golemom broju ukrajinskih dronova koji ugrožavaju ruske vojnike.
To ne znači da su hrvatski mediji sudjelovali u ruskoj propagandi. Rybarove informacije koristili su i zapadni vojni analitičari jer su povremeno pružale uvid u stanje ruskih snaga. No upravo je sposobnost da proizvodi stvarne, korisne informacije ono što ovu mrežu čini učinkovitijom od klasične propagande.
Kada takav izvor stekne reputaciju pouzdanog vojnog analitičara, njegove političke interpretacije lakše prodiru u međunarodni informacijski prostor. Sadržaj se potom prenosi drugim kanalima, često bez objašnjenja tko stoji iza njega i kakvi su njegovi stvarni interesi.
Zato je akcija u Boki kotorskoj mnogo više od privođenja skupine ruskih državljana. Ona pokazuje kako se informacijski rat prilagođava lokalnim prilikama: u Americi iskorištava migracije, u Moldaviji europske integracije, u Srbiji i Republici Srpskoj nacionalne i povijesne sporove, a u Crnoj Gori strah od gospodarskih posljedica približavanja Bruxellesu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....