StoryEditor
Regijaistraga još traje

Misterij rupe na zrakoplovu Croatia Airlinesa: Zbog jednog jedinog metka Butmir ili Pleso postali bi ‘opasna zona‘, a nije zanemariv ni rizik za putnike i posadu

Piše Jadran Kapor
24. lipnja 2022. - 07:48

Tek će detaljna istraga utvrditi kako je nastala rupa na Croatijinom avionu Dash 8 Q400, koja je uočena nakon slijetanja na relaciji Zagreb - Sarajevo.

Zataškavanja o incidentima u zrakoplovstvu ne bi smjelo biti jer o točnim informacijama izravno ovise životi ljudi, kako putnika i posade, tako i okolnog stanovništva koje bi pri padu zrakoplova moglo stradati. Iako se u prvim informacijama Tužiteljstva BiH tvrdilo da je riječ o rupi od metka, ispaljenog iz vatrenog oružja, rezultati preliminarne istrage na zrakoplovu Croatia Airlinesa, koji je oko ponoći između srijede i četvrtka sletio u Sarajevo, pokazali su da na oplati aviona nema tragova barutnih čestica, pa su istražitelji donekle odahnuli i moraju samo još utvrditi od čega je nastala misteriozna rupa.

Pune ruke posla

Da je ipak riječ o rupi nastaloj pucnjavom iz vatrenog oružja sa zemlje, stvari bi postale izuzetno osjetljive i baš komplicirane.

Naš sugovornik Tonči Peović, dugogodišnji direktor nekoliko zračnih luka u Hrvatskoj, a po struci inženjer aeronautike, upozorio je na sigurnosni Annex 17 Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) da je država odgovorna za provođenje mjera "zaštite zračnog prometa od neovlaštenog ometanja" (Safeguard Aviation from Unlowfull Interferance). To znači da država treba osigurati zrakoplove i u prilazno-odlaznim ravnima svojih aerodroma.

Da je kojim slučajem riječ o oštećenju vatrenim oružjem, a istražitelji su već sada sigurni da to nije bio slučaj, osiguravajuće kuće bi aerodrom mogle tretirati kao opasnu zonu. Osim zabrane leta kao jedne opcije, osiguravatelji bi mogli uvesti i dodatak na policu osiguranja avionima koji slijeću u tu zračnu luku. Dakako, tada bi se povela i rasprava o tome je li oštećenje nastalo na polijetanju iz Zagreba ili pri slijetanju u Sarajevo i forenzičari bi imali pune ruke posla.

Oplata zrakoplova ne predstavlja osobit problem za puščane metke pješačkog naoružanja. Jasno je da avion mora biti dovoljno nisko da bi ga takav metak mogao pogoditi. Kad bi takav metak pogodio prozor, predstavljao bi realnu opasnost za nekog od putnika ili člana posade, ali ne i za čitav zrakoplov, jer na maloj visini ne bi došlo do eksplozivne dekompresije koja bi nastala na velikim visinama ako dođe do pucanja prozora.

image

Spuštanje u Sarajevo

Zvonimir Barisin/Cropix/Cropix

Svejedno, ispod oplate aviona nalaze se hidraulički sustavi i kablaža, čije bi oštećenje moglo postati stvarna prijetnja za čitav zrakoplov. Ne zaboravimo da krila i trup zrakoplova skrivaju i rezervoare goriva, a avio-kerozin je vrlo zapaljiv (nešto manje nego dizel).

"Sarajevo Landing" bio je dobro poznat i dugo rabljeni izraz u zrakoplovnim snagama UN-a za vrijeme rata u BiH. Zbog opasnosti od pogodaka iz pješačkog naoružanja, zrakoplovi su koristili posebnu proceduru koja bi započela negdje iznad gradskog naselja Otes. Avion bi se toj točki približio na visini koja je naizgled prevelika za slijetanje, a onda bi vojnici dobili zapovijed da sjednu na pancirke, kacigu stave na pod, a noge na kacigu.

Vožnja toboganom

Od tog trenutka pa idućih 30 sekundi do slijetanja, let bi se pretvorio u vožnju toboganom - najprije bi putnici iskusili djelovanje negativne gravitacije, a posljednjih 10 sekundi bi ih pritislo u sjedište s izrazitim pozitivnim opterećenjem. Naime, avion bi se spuštao pod kutom od 25 stupnjeva ili deset puta strmije nego što smo to navikli u putničkim zrakoplovima. U takvom režimu avion bi proletio između naselja Pejton na Ilidži i susjednog naselja Stup.

U mirnodopskim uvjetima pogotci aviona iz vatrenog oružja ipak su izrazita rijetkost. Internet pamti samo nekoliko pogodaka u manje i sporije "sportske" zrakoplove. Civilni putnički ili teretni avioni uglavnom su bili meta protuzračnih raketnih sustava, a jedini civilni zrakoplov koji je takav napad preživio je DHL-ov Airbus 300 B4 pogođen raketom SA-7 na letu za Bahrain, koji se nakon polijetanja uspio vratiti u zračnu luku Bagdad.

image
Antonio Balic/Cropix/Cropix

Koliko države ozbiljno shvaćaju sigurnost zrakoplova koji se nalaze u prilaznoj ili odlaznoj ravni njihovih aerodroma, možda najbolje govori podatak o tome kako reagiraju kad neko dijete ili adolescent "pogodi" avion laserom kakvi su donedavno bili jako popularni. Takva dječja igra u ključnim trenucima može zaslijepiti posadu i cijela stvar može završiti kobno. Zato počinitelji redovito završavaju u rukama specijalnih snaga i potom u zatvoru.

Rekli smo već, unatoč prvim službenim informacijama, rupa na avionu hrvatskog nacionalnog zračnog prijevoznika nastala je bez upotrebe vatrenog oružja. Moguće je da je nastala kao posljedica udarca nekog manjeg predmeta koji je odbačen s tla u trenutku polijetanja ili slijetanja, ili pak kao udarac prilikom održavanja. Ako je tome tako, zrakoplov će nakratko svratiti do aviolimara i - mirna Bosna (i Hercegovina).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. lipanj 2022 07:49