StoryEditor
Regijatenzije sa susjedima

Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH: Neki u Hrvatskoj surađuju s bošnjačkim političkim elitama; ne znam jesu li plaćeni, korumpirani ili samo budale

Piše Zoran Šagolj
18. kolovoza 2021. - 16:15

Na kraju tjedna čiji je početak i kraj obilježilo traženje Tužiteljstva iz susjedne Bosne i Hercegovine da Republika Hrvatska procesuira svojih 14 visokih zapovjednika iz akcije "Bljesak", razgovarali smo s predsjednikom Federacije BiH Marinkom Čavarom.

On je dužnosnik HDZ-a BiH i jedan od bližih suradnika Dragana Čovića, predsjednika stranke. Mnogi ga sutra vide i kao njegova potencijalnog nasljednika.

U čijoj je političko-obavještajnoj kuhinji podgrijan slučaj hrvatskih časnika iz akcije "Bljesak", star petnaest i više godina – srpskoj, bošnjačkoj...?

– Teško je točno reći o čijoj se, kako kažete, kuhinji radi. Preciznih informacija nemam, ali uvijek se može zaključivati na temelju onoga što je komu interes, cilj. U posljednje vrijeme očit je politički napad na institucije pravosuđa i tužiteljstva BiH, i to prvenstveno od strane SDA, koja je, kako kaže njezin predsjednik Bakir Izetbegović, napokon preuzela kontrolu nad Visokim sudskim tužiteljskim vijećem (VSTV), Sudom BiH, a evo, pokušavaju i smjenom glavne tužiteljice Gordane Tadić, koja nije bila pod njihovom kontrolom, barem su oni to tako predstavljali i to je postalo očito s tolikim napadima, sada isto učiniti i s Tužiteljstvom BiH.

Donesena je i prvostupanjska disciplinska odluka o njezinoj smjeni, i to za jedan benigni prekršaj. Znatno su veći prekršaji predsjednika Suda BiH Rajka Debevca, ali njega se, iako je skrivao dvojno državljanstvo i nekretnine u Španjolskoj – poštedjelo. Prošao je samo s javnim ukorom, i to zbog svojih veza sa SDA-om i njihovim direktorom Obavještajne agencije Osmanom Mehmedagićem, protiv kojega se isto tako vode sudski postupci zbog fakultetskih diploma.

Cilj je SDA utjecati i na procese koji se vode protiv premijera Fadila Novalića zbog nabave respiratora, isto kao i u slučaju spomenutog Osmanagića, kojemu sudac u predmetu kaže da to što nema adekvatnu diplomu jest kazneno djelo, ali da svako kazneno djelo nije i kažnjivo?! To vam najbolje govori o političkom utjecaju na Sud BiH.

image
Premijer Plenković s optuženim generalima
Damjan Tadic/Cropix

Je li srpska strana u BiH, ali i Srbija, imala interes povući pitanje "Bljeska" u ovom trenutku?

– Ne možemo znati što je sve iza kulisa. Vjerojatno postoji i neki interes s njihove strane, jer svjedočimo da se i danas procesuiraju neki ratni zločini koje su počinili Srbi. Moguća je, znači, i takva strana gledanja, ali ipak je veći interes bošnjačke strane i SDA, jer pod svojom kontrolom imaju obavještajnu službu, Federalnu upravu policije, MUP, represivni aparat Porezne uprave i inspekcijski nadzor...

I Izborno su povjerenstvo popunili predstavnicima političkih stranaka koje njima odgovaraju, što govori o naporima za preuzimanje svih institucija u BiH.

Gruba presija

U jednoj od prvih reakcija hrvatski general Pavao Miljavac vidio je u pozadini osvetu Sarajeva za pelješki most. Može li se cijeli slučaj gledati i u tom kontekstu?

– Te dvije stvari ne bih povezivao. Stjecajem okolnosti ili ne, ali sve se događa tijekom obilježavanja akcije "Oluja". Tu može biti i utjecaja srpskih predstavnika, jer s njihove se strane oduvijek negirao tijek i karakter akcije kako bi je se prikazalo kao ratni zločin, a ne poraz na vojnom polju. Prema tome, jasno je da ovdje ima utjecaja i bošnjačkih i srpskih predstavnika u ovim institucijama.

U Hrvatskoj dio političkog establišmenta ostaje u čudu kako Sarajevo može dovoditi u pitanje "Oluju" kad je ona spasila Bihać, ali i cijelu državu.

– To je paradoks na koji mi često ukazujemo i ne možemo ni sami vjerovati da je političkoj eliti u Sarajevu najveći problem Hrvatska. To je dio tog plana da se ovlada Federacijom, za koju je Washingtonskim sporazumom definirano da su Bošnjaci i Hrvati njezini ravnopravni i konstitutivni narodi.

To je sve sukladno ratnim ciljevima da BiH postane islamskom državom. Jasno je onda da za prvog neprijatelja vide Hrvate, unatoč tome koliko su im pomogli i spasili ih u ratu. Dalmacija je najbolji primjer te pomoći, od prihvata i zbrinjavanja izbjeglica pa do toga da Bihać nije doživio sudbinu Srebrenice zahvaljujući Hrvatskoj.

Pokazuje to – iako, naravno, svi Bošnjaci ne misle tako – i nemoralnost njihova političkog vrha. Pitanje je samo tko se s ovakvom grubom presijom kroz policijske i obavještajne službe, kroz tužiteljstvo i sudove, može tome oduprijeti.

image
Bošnjaci žele zavladati Bosnom i Hercegovinom
AFP

Postavlja se i pitanje reakcije hrvatskih kadrova, prije svega HDZ-ova državnog ministra pravde Josipa Grbeše, a i spomenute tužiteljice Tadić. Jesu li oni, po vašem mišljenju, mogli postupiti drukčije?

– Jasna je trodioba vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku. Ministar pravde dio je izvršne vlasti i jasno je da ne može upravljati, ali ni drukčije komentirati oko pravosudnog sustava. Imamo VSTV, koje bira suce i tužitelje, i potpuno je odvojeno od Ministarstva i izvršne vlasti. Radi se o eksperimentima koje je ovdje provodila međunarodna zajednica.

Pokazalo se još jednim neuspjelim projektom, ali, Bože moj, situacija je takva kakva jest. Sve je napravljeno i u vrijeme kad se očekuje drugostupanjska odluka oko tužiteljice, pa je se željelo i dodatno destabilizirati. Već sam govorio o nastojanjima SDA da preuzme institucije, ali i o namjeri srpskih kadrova da se umanji vrijednost akcije kao što je "Oluja".

U Hrvatskoj postoji bojazan da će se isti scenarij, ali s puno više imena, ponoviti i sa zapovjednim kadrom iz "Oluje". Čak se navodi 25 do 30 časnika HV-a i HVO-a. Je li to realno?

– Teško je povjerovati, kao što je bilo teško povjerovati da će netko tražiti odgovornost za generale druge države i ono što se zbivalo isključivo na njezinu teritoriju. To je apsurd, ali govori da sve ima ne samo pravosudnu, nego i političku pozadinu. Ako mi u BiH ne uspijemo obraniti pravosuđe od političkog utjecaja, takav je scenarij moguć.

Ja sam i nedavno na sastanku s predstavnicima hrvatske Vlade rekao da je apsolutno neprihvatljivo da se u BiH događa preuzimanja represivnog i pravosudnog aparata od strane jednog naroda i jedne stranke, i to bez reakcije s hrvatske strane i međunarodne zajednice. Isto je u razgovoru s novim visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom naglasio i predsjednik Dragan Čović.

Agresori kao žrtve

Kakva je bila reakcija hrvatske strane na to vaše upozorenje i kako općenito komentirate držanje dvojca Milanović – Plenković kad je u pitanju politika prema Hrvatima u BiH? Čini se da taj stav Zagreba odavno nije bio jedinstveniji.

– Kad sam to izjavio, informacija je primljena na znanje. Vjerujem da su i ranije hrvatski dužnosnici znali za to. Što se tiče potpore Hrvatima u BiH, to jasno govori o poziciji u kojoj smo se našli. Mnogi prijašnji dužnosnici nisu shvaćali ozbiljnost situacije u BiH, nisu shvaćali namjere političkog Sarajeva i bošnjačke elite, koja još uvijek ima ratne ciljeve.

Nažalost, neki u RH s njima surađuju. Jesu li plaćeni, korumpirani ili su tolike budale, ja ne znam, ali su takve zablude, hvala Bogu, sada razbijene u većem dijelu političkog vodstva hrvatske države.

Meni je drago da premijer Plenković i predsjednik Milanović imaju gotovo identične stavove o pitanju BiH, a isto tako i o zaštiti digniteta generala koji su oslobodili hrvatsku državu. Ne može se dopustiti da netko nakon 26 godina provodi reviziju događanja i da pokušava kroz sudske procese prikazati Hrvatsku kao okupatora svojih prostora, a stvarne agresore kao žrtve.

U BiH dogodine slijede opći izbori. Kad se sluša Dodika, Izetbegovića..., čini se kao da je kampanja za njih već krenula. Hoćemo li do njihova održavanja svjedočiti ovakvim stalnim tenzijama?

– Hrvatski narodni sabor, kao krovna institucija Hrvata u BiH, drži da uopće nisu stvoreni uvjeti za njihovo održavanje. Poznato je da je Ustavni sud BiH poništio određene odredbe Izbornog zakona u pogledu izbora izaslanika u Domu naroda, jer smo svjedočili nastojanjima Bošnjaka da svojom voljom biraju one koji će zastupati Hrvate. Prije svega treba provesti tu odluku suda, ali bošnjačke političke elite rade sve kako ne bi došlo do izbornih promjena.

Sada imaju i veće mogućnosti za manipulacije jer su postavili politički podobno Izborno povjerenstvo, točnije njegovih 90 posto članova. Njihov je cilj bez promjena izbornog zakonodavstva dogodine do kraja ovladati Federacijom, a samim time postupno i cijelom BiH.

Nama je to neprihvatljivo i stalno tražimo da se pristupi razgovorima, prvenstveno provedbi odluka Ustavnog suda BiH, ali i onih Suda u Strasbourgu u pogledu poštovanja temeljnih ljudskih prava i mogućnosti kandidiranja i ostalih na određene političke pozicije. Zahvaljujem u tom smislu premijeru Plenkoviću na potpori i nadam se da ćemo za isti stol uspjeti dovesti bošnjačke predstavnike. Očekujem i podršku međunarodne zajednice.

Ista ta međunarodna zajednica, međutim, lani je bila mentor Mostarskog sporazuma HDZ-SDA. Izbori u tom gradu su provedeni, ali ne i dogovor o legitimnom predstavljanju naroda. Ne vidim da na tome OHR i inozemna veleposlanstva sada uopće inzistiraju.

– U pravu ste. To je još jedan primjer licemjernosti bošnjačkih političkih elita, ali i inertnosti međunarodne zajednice. Oni jesu sudjelovali, jesu svjedoci dogovora, jesu za to da se provede Mostarski sporazum, ali ne bi oni oko toga previše inzistirali.

Tu nam je bitna podrška RH kako bi zaživio i drugi dio sporazuma. Ostalo nam je jako malo vremena, na sredini smo kolovoza i očekujemo da ćemo najkasnije najesen postići dogovor. Sama rješenja su iskristalizirana, radi se još o nijansama koje se mogu vrlo brzo definirati, ako postoji spremnost. Bošnjačka politička elita, na čelu sa SDA-om, traži jednu alibi-politiku da ne dođe do dogovora.

Hrvati i visoki predstavnici napravili su nam veliku štetu

Kakva su očekivanja od novog visokog predstavnika? Čini mi se da, što se tiče Hrvata, od početnog zanosa ona sada pomalo kopne.

– Mi ne polažemo nade u ulogu visokog predstavnika, niti smo ih ikada polagali. Visoki predstavnici su Hrvatima u BiH do sada napravili veliku štetu.

Samo ću podsjetiti na dosadašnjeg Valentina Inzka, koji je zaradio ogroman novac na temelju stvaranja nereda. On je 2011. poništio odluku Izbornog povjerenstva o izboru čelništva Federacije BiH, onemogućio bilo kakvu žalbu s objašnjenjem da je sve privremeno, a potrajalo je iduće četiri godine.

Nadam se da novi predstavnik neće posezati za takvim rješenjima, da će završiti ovaj mandat OHR-a u BiH i raditi na implementaciji Daytonskog sporazuma, čiji je temelj ravnopravnost konstitutivnih naroda, kao i svakog građanina da ima jednaka prava, a ne, kako se želi prikazati, da građani imaju jednaka prava kao kolektiviteti, konstitutivni narodi.

image
Cropix
item - id = 1120949
related id = 0 -> 1132305
related id = 1 -> 1086926
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. listopad 2021 09:13