StoryEditor
Regijasramotni komentari

Logoraš Fikret Alić iz Trnopolja reagirao na skandaloznu emisiju u kojoj je sudjelovao i redatelj ‘Dare‘: Sram ih bilo, pa nismo svi bolovali od tuberkuloze!

23. veljače 2021. - 17:24
Na fotografiji: Fikret AlićYoutube Screenshot

Predrag Gaga Antonijević, redatelj kontroverznog filma 'Dara iz Jasenovca', koji na veliku žalost nacionalista u Srbiji nije ušao u konkurenciju za Oscara, pokazao je da ima osebujan stav i rupe u znanju ne samo o davnoj, već i nedavnoj prošlosti.

Gostujući u jutarnjem programu na Happy TV, sa svojim domaćinom, novinarom radikalnih stavova Milomirom Marićem dotakao se logora koje su u okolici Prijedora u ratu u BiH držali bosanski Srbi, zloglasnih Omarske, Keraterma i Trnopolja, a u kojima su u neljudskim uvjetima držane na tisuće zarobljenih Bošnjaka i Hrvata.

- Otkrivanjem logora u okolici Prijedora cjelokupna svjetska propaganda je htjela da dokaže da su se pojavili nacisti novog doba i to su Srbi, iako je taj logor Omarska... - komentirao je Antonijević nakon što je temu servirao Marić.

Redatelj nije stao na tome.

- Onaj što je s tuberkolozom bio mršav, je li tako? - zapitao je Antonijević, a onda Marić u svom stilu nastavio:

- To je bilo otvoreno, oni su mogli da izađu iz tog logora kad god hoće, to je bio sabirni logor da se sklone, da ih neko ne ubije. Oni su njih poslije nahranili, odveli su onog mršavog, prikazivali su ga u cirkusu u Evropi, e to je njihova propaganda.

Nije dugo trebalo čekati na reakcije. Stigle su u prvom redu iz BiH, među ostalima i od Fikreta Alića, čija je isposnička slika s naslovnice magazina 'Time' 1992. godine obišla svijet.

- To samo pokazuje da žrtve nemaju nikakva prava. Znate da je Marić i ranije govorio na ovaj način tako da od njega nije ništa novo – izjavio je Alić za N1, dok je za Antonijevića imao sljedeću poruku:.

“Njemu mogu poručiti neka ga bude sram. Žao mi je što to čujem od njega. Neka me nazove i neka provjeri, Fikret Alić je živ i zdrav.

Alić je uvjeren da ovo nije posljednji put da se relativizira i negira golgota koju su on i građani nesrpske nacionalnosti na sjeverozapadu Bosne prošli na početku rata.

- Bit će toga još. Zato što nema države, ni zakona, ni sankcija. Samim tim žrtve nemaju nikakva prava – uvjeren je Alić.

Po njemu, vrijeme je da se konačno usvoji Zakon o zabrani negiranja genocida i da se prestane pljuvati po žrtvama svih nacija.

- Po žrtvama danas pljuje ko hoće. Ne mora on gledati jesam li ja musliman ili druga vjera. Dosta je nacionalizma ljudi, skoro trideset godina se vrtimo unazad. Umjesto da gradimo bratstvo, mi gradimo mržnju – poručio je bivši logoraš iz Keraterma i Trnopolja.

- Srbija kao država trebala bi reagirati i kazniti Milomira Marića za širenje jezika mržnje, takvim ljudima treba zabraniti djelovanje u javnom prostoru – založio se Jusuf Arifagić, Bošnjak koji je na svojoj koži osjetio tretman u sva tri zloglasna logora

- Fotografija logoraša iza žice koju su prikazali, a na kojoj sam i ja, je iz logora Trnopolje. Ne trebam se pravdati niti dokazivati Milomiru Mariću da je logor Trnopolje bio logor i da su tamo ljudi ubijani, žene silovane. Nije valjda da su svi logoraši bolovali od tuberkuloze. Čovjek koji ima imalo savjesti ne može komentirati te snimke na taj način. To je isto kada bih ja tvrdio da slike iz Jasenovca nisu stvarnost i da je tamo bio tranzitni centar koji je osnovao Pavelić. Vrlo dobro znamo da je tamo bio koncentracijski logor, da su stotine hiljada ljudi pobijene, da su većinom stradali Srbi, ali i Romi i Židovi – reako je za Avaz ogorčeni Arifagić.

Omarska, najpoznatija od tri logora, bivši je rudnik, u koji su vlasti na čeu sa SDS-om početkom rata i preuzimanjem grada pod svoju kontrolu uz pomoć JNA zatvarali lokalne Bošnjake i Hrvate. U Prijedoru je ubijeno 3.100 ljudi, među kojima 100 djece i 260 žena, a svaki peti od njih upravo u Omarskoj. To je drugi najveći masakr nakon Srebrenice.

Brojke bi bile još više zastrašujuće da skupina američkih novinara u kojoj su bili Roy Gutman, Penny Marshall, Ed Vulliamy i Ian Williams nije došla do informacije što se zbiva iza žice i natrpanim hangarima, pa su inzistirali na posjetu.

Nakon rata logorima oko Prijedora bavio se i Haaški sud, koji u jednoj od svojih presuda ustvrdio da je kroz logor Trnopolje prošlo oko 30.000 žrtava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. lipanj 2021 12:07