Ne stišavaju se odjeci posjeta njemačkoga kancelara Olafa Scholza Srbiji i Kosovu. U Srbiji se spekuliralo da će posjet biti težak, da će njemački kancelar inzistirati na uvođenju sankcija Rusiji, ali Scholz je otvorio još neka ozbiljna i važna pitanja kako za Srbiju, tako i za regiju, pa i Europu u cjelini.
Čak i ako srpska vlast na čelu sa Aleksandrom Vučićem bude spremna ispuniti čitav niz zahtjeva, poput vladavine prava i slobode medija, na kojima Europska unija opravdano inzistira, onda nam se kao nepremostiva prepreka pojavljuje uvjet o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, koji je u Beogradu iznio njemački kancelar. Jasno je i da će za bilo kakav pomak u daljnjim pregovorima s EU-om biti neophodno da Beograd uvede sankcije Rusiji i da ovdašnja vlast nema puno vremena da to provede, piše Nataša Latković za Novu.rs.
Posjet Olafa Scholza nije bio ugodan ni za Vučića, ni za onaj dio građana koji očekuju da će Srbija u nekom trenutku postati članica Europske unije. Vučića je iznenadio "novi" Scholzov uvjet o "međusobnom priznanju Srbije i Kosova", iako je Njemačka priznala kosovsku neovisnost.
Imajući u vidu da u EU postoji pet država koje to nisu učinile, europski dužnosnici su do sada od Beograda zahtijevali potpisivanje pravno - obvezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa s Prištinom. To nije moralo značiti i formalno priznanje neovisnosti Kosova.
'Putuj, Europo, nemoj misliti na nas'
"Nezamislivo je da zemlje koje se međusobno ne priznaju budu primljene u EU", pojasnio je njemački kancelar na zajedničkoj konferenciji za medije.
Takve Scholzove poruke ne ulijevaju nadu da bismo se u nekom trenutku mogli učlaniti u EU, a malo je vjerojatno da bi bilo koji političar u Srbiji, s iole pristojnom podrškom, "de jure" priznao kosovsku neovisnost.
Diplomat Zoran Milivojević navodi za "Novu" da uvjet o međusobnom priznanju treba uzeti kao njemački stav koji se neće mijenjati i koji će vjerojatno važiti za 22 države članice EU koje su priznale Kosovo.
"Sigurno da u ovom trenutku nijedna politička elita koja je na vlasti, pa čak i dobar dio u opoziciji, na to ne bi bili spremni. Ova vlast će inzistirati na kompromisnom rješenju i tu će tražiti prostor", kaže Milivojević.
On ističe da je u interesu Srbije da se ubrza proces eurointegracija. To znači, kako dodaje, da Srbija napravi ono što može, a što je i do sada mogla uraditi. Riječ je o poglavljima 23 i 24, koji se odnose na vladavinu prava, ljudska prava, demokratske institucije, slobodu medija, borbu potiv korupcije i organiziranog kriminala.
"To je interes ove zemlje", ističe Milivojević.
'Tko bi primio mafijašku državu'?
On navodi da ne treba zanemariti ni to što politika proširenja nije na agendi Europske unije i dodaje da je službeni Berlin za to da se to pitanje vrati.
"To je očigledno stav ove vlade u Njemačkoj, ali imamo i francuski i Macronov stav. Realno je da će tek sljedeći saziv u EU, poslije izbora 2024, imati jasniji stav oko proširenja", kaže Milivojević.
Da iz politike koja je do sada vođena ne može proisteći članstvo, navodi Bojan Pajtić, profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu.
"Razlog je i činjenica da Europa ne bi u svoje redove primila državu u kojoj ne postoji sloboda medija, u kojoj se kupuju glasovi, krade na izborima, u kojoj mafija dominira u svim sferama života… Ne zaboravimo da sve zemlje EU-a glasaju za pridruženje nove članice Europskoj zajednici naroda i da bi se mnoge države suprotstavile ulasku ovakve Vučićeve Srbije u EU, čak i da nema problema s Kosovom ili sankcijama. Ovo su samo neka dodatna opterećenja koja nas dovode u vrlo tešku situaciju", zaključuje Pajtić.
On navodi da je Vučićev režim prihvatio da u jednom međunarodnom dokumentu posredno prizna međunarodni subjektivitet Kosova.
"Oni su Briselskim sporazumom pristali da se Kosovo tretira kao neovisna država. To formalno ne znači da su Srbija i Kosovo jedno drugo priznali, ali to znači da je Srbija pristala da se Kosovo u međunarodnim dokumentima tretira kao neovisna država i to vrlo jasno proizilazi iz rečenice da Kosovo i Srbija jedno drugo neće kočiti na putu EU integracija. Ono na čemu Scholz inzistira je samo jedan korak dalje u realizaciji onog što jest obaveza iz Briselskog sporauma", smatra Pajtić, piše Nova.rs.