StoryEditorOCM
RegijaTOMISLAV ŽIGMANOV

Hrvata je u Srbiji pet puta manje nego prije 60 godina, po popisu stanovništva, ali to ne mora biti realan broj

Piše VIJESTI SD
10. svibnja 2023. - 13:31
Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini i hrvatski zastupnik u Skupšštini Srbije  Damir Škomrlj/Cropix

U povodu nedavno objavljenih rezultata Popisa stanovništva u Srbiji iz 2022. godine predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je da se moglo očekivati da će negativni demografski trend među Hrvatima u Srbiji biti nastavljen, a da razloge tome treba tražiti u kontinuiranom radikalnom opadanju i iznadprosečnoj starosti nacionalno izjašnjenih članova hrvatske zajednice - piše Danas.rs.

“Prema Popisu iz 1961. godine, u Srbiji je živjelo 196.409 Hrvata, a prema prošlogodišnjem popisu ima 39.107 Hrvata. Dakle, za 60 godina ostala nas je tek jedna petina ukupnog broja, po čemu smo nacionalna zajednica u Srbiji koja ima najveće demografske gubitke”, istakao je Žigmanov.

Prema njegovom mišljenju, to je posljedica brojnih nepovoljnih društvenih faktora u novijoj povijesti, među kojima navodi politiku asimilacije, protjerivanje značajnog broja Hrvata iz Vojvodine u prvoj polovini 1990-ih, tzv. bunjevačko pitanje, zatim ekonomsko stagniranje i nerazvijenost područja u kojima tradicionalno žive Hrvati, te "raširenosti antihrvatskog raspoloženja u društvu, kao i naravi politika koje su znale biti ne samo etnički isključive, nego i nenaklonjene Hrvatima".

On smatra i da najnoviji podaci o broju Hrvata u Srbiji nisu potpuno realni.

“Ovu tvrdnju potkrepljujemo činjenicom da se čak oko osam posto građana Srbije, njih više od 460.000, nije u pogledu nacionalnosti izjasnilo ili je taj podatak ostao popisivačima nepoznat. Sasvim je opravdano i utemeljeno uvjerenje da u tom društvenom stratumu postoji znatan broj onih koji su u etničkom smislu pripadnici hrvatskog naroda, ali su to, iz straha, nesigurnosti ili nelagode, zatajili pri popisu”, smatra Žigmanov.

Predsjednik DSHV-a je naveo i da se u kampanjama koje su se vodile na nacionalnoj razini prije Popisa stanovništva, iz njima nejasnih razloga, snažno isticalo da se podaci o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti ne moraju davati, za što Žigmanov smatra da je dodatno olakšalo i uvećalo etičku mimikriju kod Hrvata.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. ožujak 2024 04:52