StoryEditor
RegijaKOMPLICIRANA priča

Hoće li stranke u susjednoj državi za šest danih im tjedana uspjeti riješiti ono što nisu za 30 godina? Zanimljiva je izjava intelektualca koji već godinama nije po guštu ‘najžešćih’ Hrvata

1. kolovoza 2022. - 09:20

Što mislite: mogu li u zemlji triju naroda postojati (ili biti problem) samo dva nacionalizma?! I to baš unutar onih konstitutivnih etničkih zajednica koje su malobrojnije?! Ali ne i u narodu koji je brojniji od ostala dva zajedno?!

Taj narod je bošnjački. Poharan, etnički počišćen iz velikih dijelova vlastite zemlje i žrtva genocida.

I što reći kada moćnim političkim elitama tog naroda odjednom jako smetaju pripadnici manjeg naroda, osvjedočeni kritičari nacionalističkih težnji u vlastitim etničkim redovima. Poput Ive Komšića, fra Ive Markovića ili fra Drage Bojića. Intelektualaca koje već godinama ne mogu smisliti upravo hrvatski nacionalisti u Bosni i Hercegovini. Pogotovo Hercegovini.

Naprimjer, fra Drago, bosanski franjevac, teolog i publicist, nedavno je rekao:

- Politički pluralizam u BiH najčešće je privid ili prevara. Nema bitnih razlika među političkim stranakama u Republici Srpskoj. Nema ni unutar bošnjačkog naroda, jer su nominalno građanske stranke gotovo u cijelosti preuzele bošnjačke nacionalne i državotvorne narative. Još gore je kod Hrvata koji zbog malobrojnosti misle da će propasti ako svi ne glasaju za HDZ. Pritom ne uviđaju da propadaju upravo zbog toga što su svi, ili gotovo svi, uz HDZ.

Dodao je i da svi nacionalizmi nalikuju jedan drugom. Bošnjački se skriva iza patriotizma, države, ljubavi prema domovini. Kao takav, jednako je poguban za državu kao i druga dva koja se naslanjaju na nacionalizme susjednih zemalja.

Svi rade isto

- Bošnjački nacionalizam ne može i neće donijeti ništa dobro Bošnjacima. On samo sluđuje taj narod i obećava mu ono što mu ne može dati - cijelu državu. U dijelovima zemlje gdje dominira bošnjački nacionalizam sve je manje pripadnika drugih dvaju naroda, o čemu bošnjački intelektualci koji kritiziraju srpski i hrvatski nacionalizam uglavnom šute. Nije to samo posljedica rata, mnogi su otišli poslije rata upravo zbog sve agresivnijeg i goropadnijeg bošnjačkog nacionalizma. Dakle, bošnjački nacionalizam radi isto što i druga dva - čisti teritorij od drugih.

Uz zaključak: da je Hrvata više od Bošnjaka, jasno je da bi bošnjački političari i Bošnjaci tražili isto ono što danas traže Hrvati, svoga člana Predsjedništva i institucionalnu zaštitu kolektivnih prava u Domu naroda.

Poslušajte fra Ivu, profesora na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu:

- Ne mislim da je ikakav koncept HDZ-a BiH rješenje problema, ali se politička likvidacija bosanskih Hrvata mora zaustaviti. Evo, ponavljam svoj raniji prijedlog koji držim tradicijom dobrosusjedskih odnosa u BiH: neka Željko Komšić podnese ostavku, a neka se SDA i Islamska zajednica ispričaju što su Hrvatima nametali svoga čovjeka i neka obećaju da će pozvati Bošnjake da budu korektni i ne biraju Hrvatima predstavnika. To bi srušilo glavni oslonac Draganu Čoviću i dalo šansu probosanskim hrvatskim političarima u BiH.

image

Christian Schmidt dao je političarima šest tjedana za dogovor. A nisu uspjeli ništa dogovoriti u 30 godina afp

AFP

Profesor Marković nije se ustručavao biti potpuno eksplicitan:

- Najopasniji nacionalizam je nacionalizam najjačeg naroda, to je u Bosni i Hercegovini bošnjački narod. Samo oni mogu uništiti BiH, kao što je srpski nacionalizam uništio Jugoslaviju. Barem bi to SDP trebao znati i osloboditi ih se kako bi imao realnu šansu biti najjača politička snaga u BiH i povesti BiH iz ovoga nacionalističkog pomračenja uma.

Ne može se fratar načuditi kako se SDP BiH nikako ne može otrgnuti od SDA i kako ih Izetbegovićeva stranka tako jeftino - “probosanskom” parolom - uvlači pod svoje okrilje i ubija im svu političku samostojnost.

A član ratnog Predsjedništva BiH, jedan od čelnika Hrvatskog narodnog vijeća, bivši gradonačelnik Sarajeva i sveučilišni profesor Ivo (ne Željko) Komšić ovako je sve sročio:

- Prema kome je usmjerena ta retorika, prema ovima koje ćemo staviti u dva vagona i poslati ih da odu. Jer nema se tko drugi odavde potjerati osim nas, srednjobosanskih Hrvata. I što će mu ostati od Bosne? Ti ljudi ne misle o svojoj državi, o našoj državi, nas ne može nitko odavde otjerati. Mora znati Bakir Izetbegović da je ovo i moja država. Kada su me zvali da se uključim u projekt uništavanja Bošnjaka i BiH, ja sam im rekao da ću biti na drugoj strani kada krenu u taj projekt. Isto sada poručujem Izetbegoviću: kada krenu u to, ja ću biti protiv njih žestoko kao što sam bio protiv politike koja je vođena protiv njih u ratu. Oni znaju s čim će se suočiti ako krenu u taj projekt, a ne dao im Bog da krenu u to.

image

Ivo Komšić: Prema kome je usmjerena ta retorika, prema ovima koje ćemo staviti u dva vagona i poslati ih da odu afp

AFP

Čudna neka demokracija

Naime, sve se u Bosni i Hercegovini, posebno u njezinu entitetu koji se zove Federacija BiH, usijalo oko izbora koji će se održati početkom listopada, iako na federalnoj razini nikada nisu implementirani ni rezultati prošlih izbora, pa i danas (u tehničkom smislu) vladaju ministri i entiteski predsjednik izabrani prije osam godina.

Prijepori su razni. Naprimjer, izbor članova Predsjedništva BiH, odnosno realnost u kojoj su Bošnjaci dovoljno brojni da biraju dva člana: i Bošnjaka i Hrvata, bez obzira što se time ne krši doslovna riječ Ustava. Jer, ne postoje dva biračka listića u Federaciji, jedan za hrvatske, drugi za bošnjačke birače. Već samo jedan: s nanizanim kandidatima od kojih se svaki morao izjasniti kao Hrvat ili kao Bošnjak. Nitko treći ne može se ni kandidirati. Znači, Alija i Anto na biračkom mjestu dobiju isti listić i zaokruže koga žele među ponuđenim Bošnjacima i Hrvatima.

Baš kao što u Republici Srpskoj na izbornu listu za Predsjedništvo BiH može doći isključivo Srbin. Bez obzira iz koje stranke. Pa, naprimjer, banjolučki biskup Franjo Komarica, ili muftija Nusret Abdibegović, mogu dati glas samo Srbinu (Srpkinji). A njih dvojica kandidirati se ne mogu sve i kada bi htjeli. Baš kao ni svi ostali koji nisu Srbi.

Međutim, ta izborna pravila za sada se neće mijenjati. Bez obzira na svu silu europskih presuda iz Strasbourga (Sejdić, Finci, Zornić, Pilav, Šlaku, Pudarić...) koje zahtijevaju ispravak diskriminacije i jednako pravo svih građana na kandidaturu i izbor u cijeloj zemlji.

Ali, jedno od najvažnijih aktualnih pitanja ipak je način izbora i popunjavanja Doma naroda federalnog Parlamenta. To je jedan od dva ravnopravna parlamentarna doma. (Kakav u Republici Srpskoj, odnosno u Narodnoj skupšitin RS, uopće ne postoji, usput budi rečeno.)

Zastupnički federalni dom nije sporan. Klasičan je, kao naš Sabor. Tu vlada uobičajeni građanski princip: jedan čovjek, jedan glas, bez nacija, vjera i kolektivnih prava. Naravno, Bošnjaka je u Federaciji najviše, pa se tako rasporede i mandati. Ali, u federalnoj vladi zakonski su rezervirana ministarska mjesta za Hrvate (primjerice, gotovo uvijek financija i pravosuđa).

No, ključan je Dom naroda. On štiti kolektivna, nacionalna prava. I svaki konstitutivni narod ima svoj klub sa po 17 delegata. Dok klub “Ostalih” broji tek sedam delegata.

Kvaka je u tomu da onaj tko kontrolira svoj nacionalni klub u federalnom Domu naroda, defakto može kontrolirati čitavu Federaciju. Jer bez blagoslova nacionalnih klubova, Dom naroda teško da može potvrditi ijedan zakon, teško se može izabrati predsjednika Federacije, pa onda Vladu, ustavne suce, proračun i slično. Nešto bi se i moglo, ali je jako komplicirana procedura.

Nezadovoljan - među ostalim - višestrukim Komšićevim izborom u Predsjedništvo BiH, uz izdašnu pomoć bošnjačkih glasova, HDZ BiH upravo kroz nacionalni klub u federalnom Domu naroda blokira Federaciju.

Konkretno: od ukupno 17 delegata hrvatskog kluba, njih 13 je iz HDZ-a. Tako Čović kontrolira dvije trećine i još jednog delegata više. Važno je uočiti da nijedna druga stranka ni u jednom nacionalnom klubu nema takvu nadmoć.

Preostalih četvero Hrvata su: Boris Krešić (DF, Željko Komšić) i Damir Marjanović (nezavisni, prethodno oporbena Naša stranka), te Anel Šahinović (Laburisti, Velika Kladuša, Unsko-sanski kanton) i Edim Fejzić (Bosanska narodna stranka, Goražde, Bosansko-podrinjski kanton).

Istovremeno, u Klubu Bošnjaka, od ukupno 17 delegata, SDA (Bakira Izetbegovića) ima “samo” šest delegata. Po dva imaju SDP, SBB (Fahrudin Radončić), Narodni europski savez (Nermin Ogrešević)… A srpski klub predvodi SDP, također sa šest delegata. Dodikov SNSD, naprimjer, ima ih tek dvoje...

Pa u čemu je još kvaka? I užasno nezadovoljstvo HDZ-a? Baš u ono dvoje (od ukupno četiri “hrvatska oporbenjaka” u nacionalnom klubu. Fejziću i Šahinoviću. Oni su se izjasnili kao Hrvati, a iz kantona gdje Hrvata gotovo pa i nema. Čovićevim riječima - nisu ih birali Hrvati i u stvarnosti su bošnjačko kukavičje jaje. (Krešić i Marjanović manje su etnički sumnjivi, ali politički itekako jesu, pitate li HDZ).

30 godina bez dogovora!

Dakle, proširi li se broj tih “nelegitimnih” Hrvata, izabranih na temelju “pravila s predumišljajem”, čvrsta kontrola mogla bi nestati iz ruku “legitimnog” Čovića. I pasti u ruke bošnjačkih nacionalista.

Zato bi HDZ, koji sebe drži jedinim legitimnim Hrvatima, volio da u nacionalni klub ulaze uglavnom samo Hrvati iz hercegovačkih županija. I da to postane propis.

Istovremeno, nitko ne ističe činjenicu da u Klubu Srba, primjerice, sjedi Zora Dujmović, članica HDZ-a. I Smiljana Viteškić iz SDA. A u bošnjačkom klubu Zvonko Marić (SBB, Fahrudin Radončić). Bez obzira koliko legitimni (ne) bili.

Zato će biti zanimljivo kako će se sve rasplesti. Hoće li se stranke dogovoriti za šest danih im tjedana. Usred ljeta i uoči izbora, a nisu uspjeli za proteklih 30 godina. Ili će Christian Schmidt, visoki međunarodni predstavnik, ipak uvoditi red. I kako?!

Nekidan smo vidjeli kako je završio prvi nagovještaj njegova pokušaja: uz odobravanje “legitimnih” Hrvata i bijesne sarajevske ulične i uredske ispade, gdje su “građanske” stranke - prije svih - dopustile da ih u svoje predizborno kolo uvale bošnjački nacionalisti. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. rujan 2022 04:20