Nekadašnji predsjednik Vlade Herceg-Bosne Jadranko Prlić, kojega je ICTY osudio za ratne zločine nad Bošnjacima, zatražio je od Međunarodnog rezidualnog mehanizma (MICT) prijevremeno puštanje na slobodu te je izrazio kajanje i poručio da zločine ne čine narodi, nego pojedinci.
Prlić kaznu od 25 godina zatvora – na koju ga je, zajedno s još petoricom dužnosnika Herceg-Bosne, osudio Međunarodni sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) – služi u Ujedinjenom Kraljevstvu. Za razmatranje prijevremenog puštanja stekao je uvjete u travnju 2024. godine, nakon što je odslužio dvije trećine kazne. Njegov prvi zahtjev, podnesen u ožujku 2024., odbijen je godinu dana poslije. Prlić u novom podnesku predsjednici MICT-a, sutkinji Gracieli Gatti Santani, ponovno traži prijevremeno puštanje na slobodu.
Navodi da prihvaća pravomoćnu presudu, težinu zločina za koje je osuđen te svoju osobnu odgovornost. Izražava duboko kajanje zbog svoje uloge u počinjenju zločina i upućuje iskrenu sućut bošnjačkim žrtvama i njihovim obiteljima zbog izgubljenih života te pretrpljene tjelesne i psihičke patnje.
Dodaje da su njegove riječi, postupci, odluke i propusti, dok je obnašao dužnost predsjednika HVO-a, a potom predsjednika Vlade HR Herceg-Bosne, omogućili, poticali ili pridonijeli počinjenju zločina.
„Zločine ne čine narodi, nego pojedinci. Zločini se moraju iskreno priznati, a ne poricati ili opravdavati, a osuđene ratne zločince ne smije se proglašavati herojima jer to izravno i duboko vrijeđa žrtve. To se jednako odnosi na sve“, napisao je u podnesku.
Prlić u podnesku prihvaća činjenične i pravne zaključke svojih presuda, uključujući zaključke o etničkom čišćenju i brojnim zločinima počinjenima nad bošnjačkim, odnosno muslimanskim stanovništvom tijekom rata u BiH kroz zajednički zločinački pothvat.
U podnesku ističe da BiH želi vidjeti kao stabilnu i prosperitetnu državu, punopravnu članicu Europske unije, u kojoj će različitosti biti izvor ponosa, a nesporazumi se rješavati dijalogom, a ne silom i oružjem.
U slučaju da ga MICT odluči pustiti iz zatvora, najavio je da planira živjeti sa suprugom u Zagrebu, gdje žive i njegove kćeri s obiteljima. Najavio je da će nastaviti djelovati protiv poricanja zločina i glorifikacije ratnih zločinaca, te pridonositi izgradnji trajnog mira i obnovi povjerenja među narodima i građanima Bosne i Hercegovine.
Bivšeg čelnika Vlade Hrvatske zajednice, a zatim i Hrvatske republike Herceg-Bosne Jadranka Prlića, Haaški tribunal osudio je na 25 godina zatvora. Presuda je postala pravomoćna u studenom 2017. godine. U istom predmetu nekadašnji ministar obrane HR Herceg-Bosne Bruno Stojić, načelnik Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i zamjenik zapovjednika HVO-a Milivoj Petković osuđeni su na po 20 godina zatvora. Bivši zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić dobio je 16 godina, a predsjednik Komisije HR Herceg-Bosne za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić deset godina zatvora.
Tijekom izricanja pravomoćne presude 2017. godine Slobodan Praljak u sudnici je popio otrov, od kojega je istoga dana preminuo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....