StoryEditorOCM
Regijatradicija ispred prava

Dokle tako?! Iako zakon propisuje ravnopravnost, žene na ovim prostorima često se odriču svoga dijela nasljedstva u korist brata: ‘Još uvijek je teško...‘

Piše PSD
29. kolovoza 2022. - 21:21
Žene na ovim prostorima još uvijek se često odriču svoga dijela nasljedstva u korist braće zbog tradicije i stava da muški članovi ostaju na zemlji uz roditelje (ilustracija)Shutterstock

Patrijarhat se teško tjera iz društva, unatoč najrazličitijim akcijama, i inicijativama. Jedan od brojnih dokaza za to, uz najistaknutije parametre kao što je zastupljenost u vrhovima vlasti ili ekonomije, izjednačene visine plaće i raspodjele kućanskih poslova, jest i podjela obieljskog nasljedstva.

Kao i u drugim državama u bivšoj Jugoslaviji, i u Hrvatskoj je slučaj da se žene odriču svoga dijela nasljedstva, bilo u nekretninama ili u zemljištu, u korist brata ili braće, slijedeći pri tome tradiciju ili očekivanja roditelja i braće.

Da se sestra odriče vlastitog dijela roditeljskog nasljedstva u korist brata - zvuči arhaično, ali takve situacije se i danas događaju u Srbiji. Iako po Zakonu o nasljeđivanju sva djeca imaju jednaka prava na imovinu roditelja, u gotovo 44 posto slučajeva sestre će svoj dio ostaviti bratu. Ne možemo reći da zakon radi protiv žena, ali tradicija je očito jača od zakona. Patrijarhalni odgoj je i dalje zastupljen i vidljiv u Srbiji, kaže Jelena Ružić iz Udruge žena Kolubarskog okruga (ŽUKO) za BBC.

"U seoskim sredinama još uvijek postoji stereotip da muška djeca ostaju na imanju i brinu se o roditeljima, jer ženska djeca kad se udaju odlaze u tuđu kuću, pa ne bi trebala sudjelovati u diobi roditeljske imovine. Nakon Drugog svjetskog rata muški i ženski nasljednici su izjednačeni, ali se ustalio običaj da se sestre odriču dijela nasljedstva u korist brata. Grijeh je bio bratu uzeti nešto jer se on brine o svojim roditeljima", kaže Zorica Mršević iz Instituta društvenih znanosti Srbije za BBC.

Manjak žena u vlasničkim knjigama

Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, u Srbiji je uknjiženo gotovo 25 milijuna nekretnina. Svaka šesta žena u ruralnim područjima upisana je u katastar, dok je na razini cijele Srbije svaka četvrta vlasnica ili suvlasnica neke nekretnine. Kuće u kojima žive seoske žene u 88 posto slučajeva su u vlasništvu muškaraca, a 84 posto žena ne posjeduje zemlju.

ŽUKO je uz podršku UN Woman Serbia pokrenuo kampanju "Koliki je moj dio" koja ženama treba pokazati da imaju pravo tražiti nasljedstvo i da od njega ne odustaju. U sklopu akcije nudi im se besplatna pravna pomoć.

Malina Stanojević je iz Priboja, a prije desetak godina osnovala je Udrugu žena "Spasimo selo", koja danas broji oko 50 članica. Kako je i sama odrasla na selu, zna s kakvim se problemima susreću žene na selu.

Udrugu smo pokrenuli jer smo htjeli skrenuti pozornost, ‘zagolicati društvo‘, uočiti te probleme, jer su žene te koje uglavnom vode kućanstvo. Glavni problem je što ženski rad nije prepoznat ili je nedovoljno prepoznat. Kad ženu sa sela pitate gdje radi, obično ćete čuti odgovor da ne radi nigdje. Pa budući da nigdje ne rade, kad znam da rade i danju i noću, ne mogu otići na godišnji odmor kad hoće", rekla je Stanojević za BBC.

image

Malina Stanojević: Ako žena potraži dio koji joj po zakonu pripada, dolazi do svađa, prekida se bilo kakva komunikacija s ostalim članovima obitelji. A one traže samo ono što im pripada (ilustracija)

Shutterstock

Iako su žene svjesne da imaju pravo na nasljedstvo ne samo u braku nego i kod roditelja, Stanojević smatra da su tradicionalni stereotipi i dalje prisutni.

"Još uvijek je teško reći - imam pravo, to mi slijedi. Navike su jače od zakona, njihova promjena je složen posao", kaže predsjednica udruge "Spasimo selo".

Drugi cilj udruge je potaknuti žene na pokretanje vlastitog posla kako bi same zaradile.

Inicijalna studija Marije Babović o ženskom poduzetništvu u Srbiji, objavljena 2012. godine, pokazuje da su prepreke žena za pokretanje posla psihološke: manjak samopouzdanja jer ne poznaju tržište, ali i propise, kao i strah od rizika od gubitka investicije. Poduzetnice sa sela uglavnom su srednje i starije dobi, srednjeg obrazovanja, udane i imaju djecu.

Nakon odricanja nema vraćanja

Ne postoji razlika u spolovima – sva djeca imaju jednaka prava na imovinu svojih roditelja.

Goran Đorđević, odvjetnik koji se godinama bavi obiteljskim pravom, kaže da je glavni problem što ljudi ne poznaju vlastita prava.

"Kada se, primjerice, odreknete dijela koji ste naslijedili, to znači da i vaši potomci gube pravo na njega, iako su po zakonu i oni potencijalni nasljednici. U slučaju da ne prihvate nasljedni dio, oni i dalje zadržavaju pravo sudjelovanja u ostavinskoj raspravi", objašnjava odvjetnik.

Dodaje kako mnogi ljudi nisu upoznati s tim razlikama, pa mu se često zna dogoditi da ga klijenti pitaju mogu li potraživati ​​dio kojeg su se odrekli prije nekoliko godina i mogu li sada to učiniti i njihova djeca. On kratko kaže da to nije moguće.

"Javio mi se čovjek, njegova žena ima tri sestre i sve tri su se odrekle nasljedstva u korist brata. Htio je znati može li se nešto učiniti po tom pitanju, ali zakon je jasan – kad se jednom odreknete dijela, ne možete ga više tražiti. Još uvijek ima slučajeva da se sestre odriču vlastitog dijela u korist brata, jer se to još uvijek smatra prihvatljivim u društvu", objašnjava on i dodaje da primjećuje pomake, ali da to nije dovoljno.

U Srbiji su 2018. godine usvojene izmjene i dopune Zakona o postupku upisa u katastar prema kojima će, ako kupite stan, a u braku ste, taj stan biti uknjižen na ime i muža i žene.

Prema tim izmjenama, muškarac više ne može prodati zajednički stan bez pisanog odobrenja supruge. Zato bilježnici pri kupnji ili prodaji stana pitaju jeste li u braku.

"Prije nekoliko desetljeća mužu je bilo teško zamoliti ženu da prilikom kupnje navede svoje ime na vlasničkom listu. Uglavnom je nekretninama upravljao muškarac, ali danas je situacija bolja", objašnjava odvjetnik. No, to nije slučaj ako se radi o izvanbračnim supružnicima, iako su oni po Ustavu Srbije izjednačeni s onim koji su u braku. U tom slučaju na vlasničkom listu stoji samo jedno ime.

Vlasništvo u rukama muškaraca

Analiza Nacionalne alijanse za lokalni razvoj (NALED) pokazuje da 25 posto muškaraca u Srbiji posjeduje stan, dok je postotak žena koje posjeduju tu nekretninu dvostruko manji.

Malina Stanojević potencijalno rješenje vidi u razgovorima s roditeljima. Treba razgovarati s njima, ukazati na potencijalne probleme s kojima se ženska djeca mogu suočiti ako im se oduzme nasljedstvo.

"Treba ih potaknuti da za života riješe pitanje nasljedstva jer problem nastaje upravo nakon smrti roditelja. Ako žena potraži dio koji joj po zakonu pripada, dolazi do svađa, prekida se bilo kakva komunikacija s ostalim članovima obitelji. A oni traže samo ono što im pripada", kaže Stanojević.

Sličnog je mišljenja i Zorica Mrščević.

"Ako se ugovor sklopi prije smrti, onda si pošten prema svima i ne vodiš se nekim slijepim običajima. Srbija je bila među prvim zemljama u kojima je zakon priznao da sva djeca, bez obzira na spol, imaju pravo na dio nasljedstva, nema razloga da u 21. stoljeću bude drugačije", zaključuje ona, za BBC piše Dejana Vukadinović.

Slično bi se moglo reći i za Hrvatsku i ostale zemlje iz regije. Osim neravnopravnosti žena ti slučajevi zorno pokazuju koliko je posljednjih desetljeća društvo postalo konzervativno.

image

U Srbiji su 2018. godine usvojene izmjene i dopune Zakona o postupku upisa u katastar prema kojima će, ako kupite stan, a u braku ste, taj stan biti uknjižen na ime i muža i žene (ilustracija)

Shutterstock
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. prosinac 2022 16:39