Dok je Plenković bio u Drvaru, velika skupina posjetitelja odlučila se za Titovu špilju; evo koga je tu bilo najviše

Drvar je protekle subote bio domaćin dvaju događaja koji su pokazali različite poglede na povijest ovoga bosanskohercegovačkog grada. Dok je hrvatski premijer Andrej Plenković nazočio posveti crkve svetog Josipa, pedesetak posjetitelja iz Slovenije i Istre obilazilo je Titovu špilju i spomen-kompleks posvećen njemačkom desantu iz Drugog svjetskog rata. Nekadašnje veliko turističko odredište danas bilježi znatno skromniji broj gostiju, ali interes za njega ponovno raste, piše dnevno.hr.

Skupina izletnika, većinom iz Buzeta i Slovenije, stigla je autobusom u Drvar kako bi upoznala povijest mjesta koje je tijekom Drugog svjetskog rata bilo jedno od važnih središta partizanskog pokreta, izvijestila je Hina.

Njihov cilj bio je Spomen-kompleks "25. maj 1944.", poznat po Titovoj špilji i muzejskim sadržajima koji čuvaju uspomenu na njemačku vojnu operaciju usmjerenu protiv Josipa Broza Tita i partizanskog vrhovnog zapovjedništva.

Istodobno se u drugom dijelu grada održavala svečanost posvete katoličke crkve, kojoj je nazočio hrvatski premijer. Dva događaja, udaljena svega nekoliko kilometara, privukla su pozornost na Drvar, mjesto čiju su prošlost snažno obilježili ratovi, političke promjene i međunacionalni odnosi.

Titova špilja kao podsjetnik na njemački desant

Spomen-kompleks nosi naziv prema 25. svibnja 1944. godine, kada su njemačke snage pokrenule operaciju Rösselsprung, poznatu kao Konjićev skok.

Cilj operacije bio je zarobljavanje ili likvidacija Josipa Broza Tita te uništavanje zapovjedne strukture partizanskog pokreta. Njemačke padobranske i druge postrojbe napale su Drvar, ali nisu uspjele ostvariti glavni cilj jer je Tito izbjegao zarobljavanje.

Upravo je špilja, koja je tijekom rata služila kao sklonište i mjesto rada partizanskog vodstva, postala najpoznatiji dio memorijalnog područja.

Kompleks je nakon rata prerastao u jedno od važnijih odredišta školskih ekskurzija, organiziranih putovanja i posjeta iz svih dijelova tadašnje Jugoslavije.

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini devedesetih godina pretrpio je znatna oštećenja, a poslije je djelomično obnovljen.

Muzej u kojem je sačuvan duh nekadašnje države

Dolazak u kompleks i danas posjetitelje vraća u razdoblje socijalističke Jugoslavije. Na ulazu se nalazi drveni stup s crvenom petokrakom i putokazima prema mjestima koja su nekoć u svojim nazivima nosila Titovo ime.

Među njima je i Drvar, koji se u jugoslavenskom razdoblju nazivao Titov Drvar, kao i nekadašnja Titova Korenica u Hrvatskoj.

Muzejski postav obuhvaća povijesne fotografije, dokumentaciju i različite predmete povezane s partizanskim pokretom i događajima iz svibnja 1944. godine.

Posebnu pozornost privlači odijelo koje su njemački vojnici zaplijenili tijekom desanta, iako samog Tita nisu uspjeli zarobiti.

O sadržajima kompleksa govori kustos Dušan Dragoš, koji je u Muzeju "25. maj" zaposlen tek nekoliko mjeseci.

"U sklopu spomen-kompleksa nalazi se Titova vila, Etnografski muzej i još jedan muzejski objekt, a iznad samog muzeja nalazi se Titova pećina", objašnjava Dragoš.

Nekada su dolazile stotine tisuća ljudi, danas tek nekoliko tisuća

Razlika između nekadašnje i današnje posjećenosti kompleksa iznimno je velika.

Od 1950. do 1991. godine ovaj memorijalni prostor godišnje je obilazilo približno 200.000 posjetitelja. Bio je jedno od prepoznatljivih mjesta jugoslavenske kulture sjećanja i nezaobilazna postaja brojnih organiziranih putovanja.

Kompleks je 2011. godine proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, ali taj status nije vratio nekadašnji turistički promet.

Tijekom 2025. godine zabilježeno je između 3500 i 4000 posjetitelja. Ipak, ovogodišnji podaci upućuju na postupno povećanje interesa. Od 8. srpnja do 18. kolovoza kompleks je posjetilo približno 2000 ljudi.

Dragoš navodi da gosti dolaze iz brojnih europskih zemalja, ali i iz Australije, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Japana, Palestine i Singapura.

Prema njegovoj procjeni, približno 70 posto posjetitelja dolazi izvan Bosne i Hercegovine, pri čemu u inozemne goste ubraja i stanovnike drugih država nastalih raspadom Jugoslavije.

Slovenci prednjače među posjetiteljima

Posebno je zanimljiv podatak da najveći udio posjetitelja čine Slovenci. Prema kustosovim procjenama, na njih otpada između 30 i 40 posto ukupnog broja gostiju.

Najčešće se radi o pripadnicima starijih generacija, kojima posjet Drvaru nije samo upoznavanje povijesnih događaja, nego i svojevrsno prisjećanje na život u nekadašnjoj zajedničkoj državi.

"To su uglavnom ljudi u dobi od oko 55 godina i stariji, dakle ljudi koji se sjećaju života u Jugoslaviji. Govore mi da im nikada u životu nije bilo ljepše nego u tom razdoblju", kaže Dragoš.

Prema njegovim riječima, slovenski posjetitelji često govore pozitivno o Josipu Brozu Titu i izražavaju nostalgiju za jugoslavenskim razdobljem.

Među gostima koji ne dolaze s prostora bivše države posebno se izdvajaju Nijemci. Riječ je o zanimljivoj povijesnoj poveznici jer su upravo njemačke snage 1944. godine izvele operaciju kojoj je posvećen ovaj memorijalni lokalitet.

"Iz razgovora s njima vidi se da je većina upoznata s onime što se ovdje događalo i da to prihvaćaju kao činjenicu", kaže kustos Dragoš.

Izletnici iz Istre i Slovenije govorili o antifašizmu

Skupina koja je u subotu stigla u Drvar nije pokazivala osobitu želju za duljim razgovorima s novinarima.

Ipak, pojedini posjetitelji osvrnuli su se na današnji odnos prema antifašističkoj baštini. Izrazili su zabrinutost zbog, kako smatraju, sve slabijeg zanimanja mlađih generacija za vrijednosti i povijesno nasljeđe antifašističkog pokreta.

U tom su kontekstu spominjali i događaje uoči Hajdukove utakmice, koje su povezivali sa širim društvenim odnosom prema antifašizmu.

Njihov dolazak u Drvar tako je, osim turističkog obilaska, imao i osobnu dimenziju povezanu s uspomenama i pogledima na prošlost.

Kustos Dragoš, s druge strane, nastoji se držati povijesnih činjenica i muzejskog sadržaja, bez uključivanja u političke rasprave.

Posjetiteljima želi predstaviti događaje koji su obilježili Drvar, ostavljajući im prostor da sami oblikuju mišljenje o Titu, Jugoslaviji i razdoblju Drugog svjetskog rata.

Za obnovu su potrebna dodatna ulaganja

Iako kompleks privlači goste iz različitih dijelova svijeta, njegov turistički potencijal još uvijek nije dovoljno iskorišten.

Dragoš smatra da bi se i relativno skromnim ulaganjima mogla poboljšati ponuda te povećati zanimanje posjetitelja.

Većina objekata nalazi se u zadovoljavajućem stanju, no na pojedinim dijelovima potrebni su dodatni popravci i održavanje.

Dosadašnja ulaganja uglavnom su se oslanjala na sredstva ostvarena prodajom ulaznica, što ograničava mogućnosti ozbiljnijih zahvata.

Do Titove špilje zahtjevnom stazom, ali koliba je bila zaključana

Nakon obilaska muzejskih prostorija izletnici su se uputili prema najpoznatijoj znamenitosti kompleksa, Titovoj špilji.

Do nje vodi staza preko stjenovitog terena, a uspon zahtijeva određeni fizički napor. Na tom se području nalazi i drvena koliba povezana s ratnim boravkom partizanskog vodstva.

Međutim, posjetitelji nisu mogli vidjeti njezinu unutrašnjost jer je objekt bio zaključan.

Dok se skupina nakon razgledavanja vraćala prema podnožju kompleksa, iznad Drvara začuo se helikopter kojim je premijer Andrej Plenković odlazio iz grada.

Tako su se u istom danu, na malom prostoru, susrela dva različita događaja povezana s povijesnim i društvenim identitetom Drvara.

Iza tih događaja ostaje svakodnevica grada u kojem se stanovništvo, bez obzira na nacionalnu pripadnost, suočava s gospodarskim poteškoćama, iseljavanjem i izazovima očuvanja života u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.