Uoči ljetne turističke sezone, za koju crnogorska Vlada procjenjuje da će po prihodima oboriti sve rekorde, nedostatak radne snage predstavlja gorući problem. Samo u Budvi, metropoli turizma, tijekom ljeta potrebno je gotovo 4.000 sezonaca, kojih na tržištu rada nema dovoljno.
Među sezonskim radnicima, posebno mlađom populacijom, sve prisutniji trend je odlaska na Hrvatsko primorje. Oni koji su odluče za taj potez tvrde da im tamošnji poslodavci nude privlačnije uvjete, odnosno veće zarade, bolji smještaj, plaćene obroke, pišu crnogorske Vijesti.
Umjesto u Budvi, Kotoru, Crnogorci radije biraju rad u Splitu, Hvaru....
Dodatan problem predstavlja i što takav stav dijele i i sezonski radnici iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, pa crnogorski poslodavci nedostajuće kadrove sve više traže na nekim potpuno novim adresama poput zemalja Srednje Azije - Indije, Pakistana, Šri Lanke ili čak Nepala.
Dakle, radnici iz svih zemalja bivše Jugoslavije hrle u Hrvatsku, pa su zemlje ‘izvoznice radnika‘ u velikom problemu.
Hrvatska koja je u deset godina izgubila 10 posto stanovništva sa 3,871 milijun stanovnika ove godine bi zbog nestašice radnika prema procjenama stručnjaka mogla izdati čak i do 200 hiljada dozvola za boravak i rad stranim radnicima.
No, u Hrvatsku ne hrle visokoobrazovani kao u razvijene države EU. Najtraženija zanimanja na burzi rada su prodavač, konobar, čistač, kuhar, medicinska sestra, administrativni službenik, vozač, skladištar, kuhinjski radnik.
Inače, lani je u Hrvatskoj izdano 124 tisuće dozvola za boravak i rad stranim radnicima i to najviše državljanima BiH (36.783), Srbije (19.176), Nepala (12.222), Sjeverne Makedonije (10.053), Kosova (8979), Indije (7690), Filipina (5935), Bangladeša (4381), Albanije (4257)...
Najviše stranaca bilo je zaposleno u graditeljstvu, te turizmu i ugostiteljstvu.
Demografi u Hrvatskoj su, pišu crnogorske Vijesti, suglasni da udio stranih useljenika ne bi trebao prelaziti 10 posto jer se taj postotak smatra gornjom granicom koja omogućuje uspješnu integraciju useljenika. S druge strane poslodavci imaju svoju logiku, temeljenu prije svega na potrebi da ostvare što veći profit, pri čemu neki i zloupotrebljavaju strance i krše propise koji jednako vrijede za domaće i strane radnike.
Prema izvještaju zaštitnice prava za 2022. kojoj se obratio veći broj stranaca, najčešće zapošljavanih u uslužnim djelatnostima, graditeljstvu i poljoprivredi, žalili su se na rad bez radne dozvole, neisplatu plate, nezakonit i neplaćen prekovremeni rad... Zbog toga interveniraju inspektori rada. Petar Lovrić, direktor agencije Kadus za privremeno zapošljavanje i posredovanje u zapošljavanju govori nam da je najveća potražnja za radnicima u turističkoj sezoni, dok u građevini strani radnici sada rade skoro cijelu godinu.
Dodaje da je Hrvatska zbog jednog od najliberalnijih Zakona o strancima na svijetu postala meta švercera migranata preko Srbije i BiH koji uzmu od njih do 10.000 dolara ili eura i onda ti šverceri hrvatskim poslodavcima čak daju novce da naprave lažne papire, a kada migranti dobiju hrvatsku biometrijsku ličnu, nestanu. Smatra da će država kako bi se izbjegao kaos na tržištu rada, šverc migrantima, rad na crno i preotimanje radnika poslodavcima morati licencirati agencije za posredovanje u zapošljavanju stranaca, a manje vjerovati da je neko na internetu preko rođaka upoznao baš 100 Indijaca i doveo ih u Hrvatsku.
I demograf izv. prof. Marin Strmota kaže kako je sada situacija u Hrvatskoj s uvozom radnika, prepuštena poslodavcima, pomalo kaotična. I njega brine u kojem smjeru ide Hrvatska koja razvija uslužne djelatnosti i građevinu i uvozi jeftinu radnu snagu.