Crna Gora ima sve manje vremena za rješavanje sporova s Hrvatskom, Crnogorcima je rečeno da EU neće pritiskati Zagreb

Crna Gora je u ponedjeljak, 12. listopada zatvorila još tri pregovaračka poglavlja u pristupnim pregovorima s Europskom unijom. Time je došla do 21 privremeno zatvorenog poglavlja, pa joj je u praksi preostalo zatvoriti još 12 te dodatna dva o kojima se ne pregovara jer se tiču financija i institucionalnih pitanja EU-a.

I Europska komisija, i Crna Gora, i irsko predsjedništvo Vijećem EU-a imaju za cilj zatvoriti pristupne pregovore do kraja ove godine. Broj od 12 poglavlja koja još treba zatvoriti nije malen, a razdoblje od nešto više od dva mjeseca do kraja godine prilično je kratko, pa se među diplomatima sve više govori kako je realnije očekivati zatvaranje pregovora početkom sljedeće godine.

U idealnim okolnostima i to bi bilo dovoljno da se ostvari cilj ulaska Crne Gore u Europsku uniju kao 28. članice 2028. godine. No postavljeni rokovi služe samo kao koristan poticaj za ostvarenje tog cilja, a ne kao formalno utvrđeni datumi.

Crnogorski čelnici s francuskim predsjednikom Macronom

 

Ludovic Marin/Afp

Crna Gora još mora ispuniti formalne uvjete za zatvaranje preostalih poglavlja, a s ocjenom o njihovu ispunjenju moraju se složiti sve države članice. Nedavni slučaj u kojem je vladajuća većina bojkotirala zasjedanje Skupštine Crne Gore, na kojem se trebalo glasati o smjeni predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog izražavanja sućuti povodom smrti Ratka Mladića, pogoršao je odnose između vlasti i oporbe. To bi se moglo odraziti i na usvajanje reformi nužnih za pristupanje Europskoj uniji, a za koje je potrebna dvotrećinska većina. EU uvijek osuđuje svaki bojkot parlamenta u regiji, takvu praksu smatra nedemokratskom i zagovara političko suprotstavljanje argumentima u parlamentarnim klupama.

VLAST BOJKOTIRA RAD PARLAMENTA

Obično se takve poruke šalju oporbi, a Crna Gora do sada je bila svijetao primjer demokratske rasprave, a ne bojkota. Međutim, sada je vlast ta koja bojkotira rad parlamenta kako bi srušila kvorum i spriječila glasanje o smjeni njegova predsjednika. Iako je taktički razumljiv, taj postupak nije demokratski i ponajmanje je u skladu s europskim standardima. No kako Europska komisija ne želi nametati dodatni uteg Crnoj Gori na njezinu europskom putu, službena osuda Bruxellesa ovoga je puta izostala. 

Hoće li sada i oporba posegnuti za bojkotom ili će pak sudjelovati u donošenju odluka nužnih za zaključenje pregovora s EU-om, vidjet će se vrlo brzo. Vlast, s jedne strane, može optužiti oporbu da su joj politička prepucavanja važnija od članstva u EU-u, no oporba, s druge strane, jednako tako može uzvratiti da je vladajućoj većini jedna osoba važnija od europske budućnosti države.

Kako se približava trenutak u kojem bi Crna Gora mogla zaključiti pristupne pregovore, preostaje sve manje vremena za rješavanje otvorenih pitanja između Podgorice i Zagreba. Za neka od njih Hrvatska smatra da su dio zajedničkih europskih kriterija, a ne tek stvar bilateralnih odnosa. I doista, dobrosusjedski odnosi, suočavanje s prošlošću, procesuiranje ratnih zločina te pitanja nestalih osoba dio su uvjeta Europske unije za sve države regije, a ne pojedinačni zahtjevi Zagreba.

ZAGREB I PODGORICA

I Zagreb i Podgorica javno ističu da su u stalnom kontaktu te da iskreno rade na rješavanju tih sporova, no prevladava dojam kako u tome ne postoji potpuna iskrenost. I diplomati iz drugih država članica EU-a, pa i službenici europskih institucija, navode kako nije korektno neprestano govoriti o "hrvatskoj blokadi Crne Gore". Tome se pridodaje i medijski spin iz Beograda, koji kroz medije, Srpsku pravoslavnu crkvu i pojedine političke stranke plasira narativ o "kroatizaciji Crne Gore" te o tome da će "Crnogorci postati hrvatski vazali". Nije tajna da službeni Beograd neće biti zadovoljan ako Crna Gora, ili bilo koja druga država iz regije, uđe u EU prije Srbije. Zato s podcjenjivanjem govore o Crnoj Gori i čine sve kako bi podizali tenzije u odnosima Podgorice i Zagreba. 

Otkako se počelo govoriti o "hrvatskoj blokadi Crne Gore" na njezinu putu prema EU, Crna Gora zatvorila je čak 17 poglavlja. Hrvatska i dalje ima rezerve za dva poglavlja, ali bez prikrivenih namjera te s jasnim i specifičnim primjedbama o tome zašto to čini. I crnogorski premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije u Luksemburgu, nakon zatvaranja triju poglavlja, izjavio je da "bez podrške Hrvatske ne bi mogli zatvoriti ova poglavlja". Prava blokada bila bi ono što je Grčka nekada činila Sjevernoj Makedoniji, a što joj sada čini Bugarska zbog bilateralnih sporova.

POSEBAN NADZOR

Diplomatski izvori iz EU-a te dužnosnici Komisije i Vijeća navode kako su crnogorskoj vladi preporučili da nesuglasice s Hrvatskom riješi bilateralno te dodaju kako ne očekuju da će itko zbog toga vršiti pritisak na Zagreb. Europska komisija nudi svoje "dobre usluge" stranama u rješavanju otvorenih pitanja, no ona ne može biti posrednik između sadašnje i buduće članice EU-a. Osim što mora nastaviti s reformama za ispunjavanje uvjeta za zaključenje pregovora, rješavati otvorena pitanja s Hrvatskom te ubrzati prevođenje europske pravne stečevine na svoj jezik, Crna Gora će i nakon zaključenja tih pregovora, kao i nakon potpisivanja ugovora o pristupanju pa sve do samog ulaska u punopravno članstvo, morati nastaviti ispunjavati te uvjete. Europska komisija stoga priprema i poseban nadzor te mjere kako bi se spriječilo nazadovanje države nakon prijema u članstvo.