Četiri stranke ljevice s područja bivše Jugoslavije - Socijaldemokratska unija iz Srbije, slovenska Levica, te Radnička fronta i Nova ljevica iz RH – objavile su Deklaraciju.

Povod, kako su pojasnili inicijatori, nesvakidašnji su razmjeri krize izazvane pandemijom COVID-19 i duboke ekonomske, socijalne i političke posljedica koje će zahvatiti sva društva.

'Posljednjih trideset godina su za najveći dio stanovništva država nastalih nakon raspada Jugoslavije bile obilježene nacionalističkim sukobima, masovnim stradanjem, sveopćim osiromašenjem, privatizacijama društvenih i javnih dobara, mjerama štednje kao i međusobnim neprijateljstvima i konkurencijom.

Uvođenje kapitalističkih odnosa donijelo je deindustrijalizaciju, produbljivanje klasne nejednakosti, emigraciju i depopulaciju. Na udaru neoliberalnih politika našlo se i javno zdravstvo, što je rezultiralo urušavanjem standarda zdravstvene zaštite i infrastrukture, povećanjem osobnih troškova liječenja, povišenim brojem fatalnih ishoda i, konačno, masovnom emigracijom zdravstvenih radnica i radnika', naveli su u tekstu deklaracije objavljene na više jezika.

U njoj se također konstatira da sva društva, iako već tri desetljeća nisu dio istog državnog okvira, dijele veliki broj istih socijalnih i ekonomskih problema, a pandemija i mjere za njezino suzbijanje, samo ubrzavaju već postojeće procese.

"Pandemija će se okončati, ali naša društva više neće biti ista. Globalna ekonomska depresija pred nas postavlja dva izbora: ili ćemo pasivno promatrati dodatno srozavanje životnog standarda i radnih uvjeta te ovisnost o domaćim tajkunima i stranom kapitalu zainteresiranom isključivo za izvlačenje profita; ili ćemo se aktivno boriti za osnovne potrebe najvećeg broja ljudi.

Ta borba nije moguća bez zajedničkih napora i regionalne solidarnosti", upozorili su, dodajući da se regionalna solidarnost za koju se zalažu zasniva na sedam principa - socijalnoj pravdi i jednakosti, rodnoj i seksualnoj ravnopravnosti, nacionalnoj i etničkoj ravnopravnosti, očuvanju zajedničke životne sredine i njenih resursa, antifašizmu, suradnji i miru, empatiji i međusobnoj pomoći.

Zato su najavili kako će se unutar svojih društava, ali i na regionalnoj razini, među ostalim, boriti protiv uništavanja i zanemarivanja javnih i zajedničkih dobara, privatizacije, marginalizacije i komercijalizacije zdravstva, školstva, visokog obrazovanja i znanstvenih istraživanja, rasprodaje prirodnih resursa i strateške infrastrukture, kao i izazivanja sukoba, međunacionalne mržnje i ugrožavanja dobrosusjedskih odnosa, te zatvaranja granica i podizanja zidova i žica.

S druge strane, navode kako će se uz čitav niz stvari zalagati da svaka osoba, bez obzira na državljanstvo, ima slobodan i besplatan pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, intenzivnu akademsku suradnju od sveučilišnih programa do znanstvenih istraživanja, udruživanje istraživačkih kapaciteta i razmjenu kadrova, slobodno kretanje, nastanjivanje, studiranje i zasnivanje radnog odnosa unutar zemalja regije i regionalnu suradnju po pitanju izbjeglica i migranata, prava na azil i nastanjivanje.

Do subote ovu je deklaraciju online potpisalo više od 700 uglednih pojedinaca s područja cijele bivše Jugoslavije, među kojima su Boris Buden, Dubravka Ugrešić, Vedrana Rudan, Rajko Grlić, Mira Furlan, Dino Mustafić, Viktor Ivančić, Srećko Horvat, Dragan Markovina, Antonije Pušić - Rambo Amadeus, Vladimir Arsenijević, Filip Balunović, Snježana Kordić, Todor Kuljić, Semezdin Mehmedinović, Nerzuk Ćurak, Duško Vujošević, Nenad Veličković, Dejan Jović, Andrej Nikolaidis, Dževad Prekazi, Una Hajdari, Ljiljana Burcar, Artan Sadiku, Srđan Dvornik, Zlatko Dizdarević...