Spor oko izgradnje katoličke crkve Kristova Uskrsnuća u središtu Mostara dobio je novu, ozbiljniju dimenziju. Nakon što je Islamska zajednica zatražila inspekcijski nadzor nad izdanim dozvolama, a nadležno ministarstvo poništilo urbanističku suglasnost, gradonačelnik Mostara Mario Kordić iznio je tvrdnje koje otvaraju pitanje odnosa vjerskih autoriteta, državnih institucija i sekularnog karaktera Bosne i Hercegovine.
Slučaj koji je prvotno bio urbanističko i administrativno pitanje prerastao je u javni spor s političkim, nacionalnim i vjerskim konotacijama. Posebnu je pozornost izazvala Kordićeva tvrdnja da se Medžlis Islamske zajednice Mostar u sudskom postupku poziva na fetvu kao obvezujuću za dužnosnike i službenike.
Gradnja crkve Kristova Uskrsnuća već je godinama predmet različitih tumačenja i neslaganja. Iako je projekt pokrenut prije više desetljeća, pitanje njegove realizacije ponovno je postalo aktualno nakon što je Medžlis Islamske zajednice Mostar zatražio inspekcijski nadzor nad urbanističkom suglasnošću. Nakon postupanja nadležnih službi, Ministarstvo graditeljstva Hercegovačko-neretvanske županije poništilo je urbanističku suglasnost i predmet vratilo na ponovno odlučivanje.
Takav razvoj događaja izazvao je reakciju gradonačelnika Mostara Marija Kordića, koji je cijeli slučaj podigao na širu institucionalnu i ustavnopravnu razinu.
Fetva obvezujuća za službenike
Komentirajući reakcije Muftijstva mostarskog, Kordić je otvorio pitanje koje nadilazi konkretan spor oko građevinske dozvole.
„Kad se Medžlis u sudskom postupku poziva na fetvu kao obvezujuću za dužnosnike i djelatnike, kako to nazivate?“, upitao je Kordić, prenosi portal Hercegovina.info.
Njegova izjava upućuje na zabrinutost zbog mogućeg utjecaja vjerskih autoriteta na rad javnih institucija i državnih službenika. Gradonačelnik time problematizira granicu između vjerskog autoriteta i zakonskih ovlasti institucija u državi koja je ustavno definirana kao sekularna.
Kordićeva izjava dodatno je zaoštrila raspravu o slučaju mostarske crkve, ali i otvorila šire pitanje: mogu li vjerski propisi i tumačenja imati obvezujuću snagu za državne službenike koji su dužni postupati u skladu s Ustavom i zakonima?
Što je zapravo fetva i što znači?
Fetva je islamsko-pravno mišljenje koje izdaje ovlašteni vjerski autoritet, najčešće muftija, odnosno institucija nadležna za tumačenje islamskog prava. Njome se daje odgovor na određeno vjersko ili pravno pitanje na temelju islamskih izvora i pravne tradicije.
U islamskoj pravnoj teoriji fetva predstavlja stručno vjersko mišljenje, odnosno tumačenje o tome kako bi u određenoj situaciji trebalo postupiti prema islamskim propisima. Sama po sebi nije državni zakon niti odluka državnog suda.
Važno je razlikovati vjersku obvezu od pravne obveze. Fetva može imati značenje i autoritet za pripadnike vjerske zajednice koji prihvaćaju njezino tumačenje, ali u sekularnoj državi ne može automatski stvarati zakonske obveze za državne službenike, inspektore, suce ili druge nositelje javnih funkcija.
Njihovo postupanje mora biti utemeljeno na Ustavu, zakonima i važećim propisima, a ne na obvezujućoj snazi vjerskog mišljenja.
Zbog toga je Kordićevo pitanje politički i institucionalno osjetljivo. Ako se tvrdnja o pozivanju na fetvu kao obvezujuću za državne službenike može potvrditi uvidom u konkretne sudske podneske, riječ je o pitanju koje zaslužuje ozbiljno pravno razjašnjenje.
U konačnici, spor oko crkve u Mostaru ne bi se smio rješavati pritiscima, političkim porukama ili vjerskim autoritetima, nego zakonitim postupkom i jednakom primjenom propisa na sve građane i vjerske zajednice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....