Mirela Holy, nekadašnja ministrica zaštite okoliša u Vladi Zorana Milanovića i predsjednica stranke Održivi razvoj Hrvatske – ORaH, često se tijekom svoje političke karijere isticala zbog propagiranja politika zaštite okoliša. Upravo to potaknulo nas je da s njom porazgovaramo o tome kako će na zelene politike utjecati povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a, a zanimalo nas je i kako komentira izostanak zelenih tema u kampanjama naših predsjedničkih kandidatkinja i kandidata.
Kazala nam je da će Trumpov povratak na svjetsku političku scenu sigurno utjecati na zelene politike, poznato je da je njegov stav prema zaštiti okoliša i klimatskim politikama otvoreno neprijateljski.
- Njegov prošli predsjednički mandat bio je obilježen vidljivim skepticizmom prema klimatskim promjenama, štoviše, Trump je ismijavao znanstvenike koji se bave klimatskim promjenama te uvjeravao svijet da su klimatske promjene teorija zavjere woke aktivista i političara.
Trump je inicirao povlačenje SAD iz Pariškog sporazuma, no iako su se SAD kasnije ponovno uključile u Sporazum pod Bidenom, nažalost, to ponovno uključivanje SAD-a u Pariški sporazum nije dao globalne rezultate. Činjenica je da bi Trumpova politika u novom predsjedničkom mandatu mogla rezultirati time da države u kojima su na vlasti desne i/ili populističke opcije smanje svoje klimatske ambicije ili u potpunosti ignoriraju zelene politike - kaže nam Holy.
To bi, dodaje, moglo oslabiti globalnu suradnju na pitanjima vezanim uz klimatske promjene. Istaknula je da treba podsjetiti i kako je Trumpova administracija smanjila financiranje istraživanja i razvoja obnovljivih izvora energije pa od njega ponovno možemo očekivati isto. To će usporiti tehnološke inovacije i projekte vezane uz zelenu tranziciju.
- Trumpov povratak na svjetsku političku scenu bez ikakve sumnje će polarizirati zelene politike, koje će se desnica proglašavati teorijama zavjere koje inicira takozvana duboka država i svjetska elita koja na tome puni džepove nauštrb siromašnog, radnog stanovništva - zaključuje.
Desnica jača i u Europi...
Osvrnula se Holy i na evidentno jačanje desnice u Europi, što dovodi do eskalacije skeptičnosti prema klimatskim politikama. Europski desničari mogli bi, kaže, profitirati zbog Trumpovog novog mandata.
- Stranke poput Alternativne za Njemačku, ili političarke poput Marine Le Pen u Francuskoj ili Giorgije Meloni u Italiji, te Orbana u Mađarsko mogli bi profitirati od Trumpovog novog mandata i zbog slaganja s Trumpovim stavovima o nacionalnom suverenitetu. Jačanje ovakvih političkih opcija može dovesti do slabljenja europske politike zaštite okoliša, među kojima su klimatske politike ključne. EU se već suočava s unutarnjim podjelama oko klimatskih ciljeva, a takve podjele mogle bi se dodatno produbiti - tvrdi Holy.
Ipak, dodaje da se zbog vidljive eskalacije klimatskih promjena politike zaštite okoliša ne mogu zaustaviti, već samo usporiti, svim desnim političarima unatoč. One su tu, dramatično već na nas utječu, a budućnosti to može biti samo još dramatičnije. Morat ćemo, htjeli - ne htjeli, mijenjati naš odnos prema klimi i okolišu, kaže Holy.
- Privatni sektor potaknut rastućom potražnjom za zelenim tehnologijama, nastavit će ulagati u održive projekte, a i građanske inicijative poput Fridays for Future, Extinction Rebellion i sve veća svijest građana o utjecaju klimatskih promjena osigurat će da zelene politike ostanu na političkoj agendi - zaključila je.
‘Ekološke teme u Hrvatskoj nisu dovoljno mainstream‘
Pitali smo je i o politikama zaštite okoliša u kampanjama predsjedničkih kandidata. One su, nažalost, iz kampanja potpuno izostale, a Holy smatra da je za to kriv - pojednostavit ćemo njene riječi - populizam.
- Izostanak zelenih tema u kampanji hrvatskih predsjedničkih kandidata, uključujući i kandidatkinju iz navodno zeleno-lijeve platforme "Možemo!", Ivanu Kekin, ukazuje na to da zelene teme nisu dio diskursa hrvatskih političara, a ni javnosti.
Naime, kada bi birači bili zainteresirani za zelene politike, onda bi se i političari bavili tim politikama jer oni odgovaraju na interes javnosti u želji da se svide - kaže.
Ipak, smatra da političari ne bi trebali samo reaktivno djelovati jer bi im dužnost trebala biti promicanje tema koje su u javnom interesu, a politika zaštite okoliša to zasigurno jest.
- Predsjednička kampanja koja je u tijeku je izrazito populistički dizajnirana jer se predsjednički kandidati bave temama koje su bliže građanima i njihovim svakodnevnim brigama, poput korupcije, gospodarstva, zdravstva ili demografije.
Nažalost, čini se da se i kandidatkinja Možemo! prilagođava širem političkom spektru kako bi pridobila što više birača, uključujući one koji se ne identificiraju s ekološkim pitanjima. Ekološke teme u Hrvatskoj nisu dovoljno mainstream da bi ih kandidati percipirali kao ključne, no izborne kampanje su idealne za osvještavanje birača o važnim temama koje nisu u prvom planu - smatra Holy.
Za kraj je istaknula da ignoriranje zelenih tema samo perpetuira njihovu marginalizaciju u političkom diskursu.
- Iako predsjednički kandidati nisu nužno u poziciji da oblikuju zelene politike, mogli su iskoristiti kampanju za promicanje svijesti o ovim pitanjima, čime bi barem potaknuli raspravu ili izvršili pritisak na druge političke aktere - zaključila je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....