StoryEditor
PolitikaAPSURDI

Sve češće čujemo zahtjeve za referendumima, traži se ‘više demokracije‘, a istodobno - izlaznost na izbore pada. Što će biti u nedjelju?

3. srpnja 2020. - 09:20
Neja Markicević/Ilustracija/HANZA MEDIA

Hoćete li u nedjelju otići do birališta? Ma što odgovorili na to pitanje, dio ste statistike izlaznosti na parlamentarne izbore, a ona je posljednjih nekoliko izbornih ciklusa u Hrvatskoj – u stalnom padu. Neki su analitičari izrazili bojazan da bi mogla po prvi put pasti i ispod razine od 50 posto...

Istina, izlaznost je samo jedan od parametara koji utječu na konačni omjer mandata, i zato je teško rezolutno tvrditi kome pogoduje veća ili manja izlaznost, pogotovo ako imamo na umu i činjenicu da posljednjih godina na djelu imamo i "razmrvljenost", odnosno fragmentiranost stranačke strukture u Saboru, odnosno, da sve više stranaka osigurava "prolaz" u sabornicu i samim time "otima" nekoć gotovo zajamčene udjele glasova "velikih stranaka".

Opet, pad izlaznosti u kontradiktornosti je s argumentacijom nekih stranaka koje se zalažu za više neposredne demokracije, odnosno, za referendumski oblik izravnog odlučivanja o što više važnih pitanja. Jer, ako je suditi upravo po izlaznosti, moglo bi se zaključiti i da Hrvatima iz nekog razloga i nije toliko stalo do sudjelovanja u odlučivanju, odnosno demokratskom participiranju.

Tako je 2000. godine, kada se u zraku moglo osjetiti raspoloženje promjena, tj. da je "vrijeme da se krene", izlaznost bila na gotovo euforičnih 76,53 posto (od tadašnjih 3.686.378 birača u popisu).

Kao što je znano, ti su izbori donijeli promjenu u Banskim dvorima, a Hrvatska je dobila prvu lijevu, tj. "nehadezeovsku" vlast od osamostaljenja.

Na izborima 2003. HDZ se vraća na vlast glasovima 66,83 posto birača (iliti 3.690.891 građanke ili građanina s pravom glasa).

Izlaznost na parlamentarnim izborima 2007. bila je 63,41 posto (3.824.731 glas), a 2011. godine 61,95 posto (3.842.363 glasa).

image
Marko Todorov/Ilustracija/HANZA MEDIA


Svoje izborno pravo 2015. iskoristilo je 60,78 posto glasača (od ukupno 3.788.788 registriranih birača). Nije previše motivirajuće očito djelovala niti "povijesna", tada po prvi put uvedena mogućnost preferencijskog glasa unutar kandidacijskih lista, dakle, zaokruživanje konkretnog kandidata koji se ujedno vodi i kao glas za listu na kojoj je navedeno njegovo ime, čime smo iz sustava zatvorenih i blokiranih lista prešli u sustav zatvorenih i neblokiranih lista, kako je to u jednoj svojoj analizi zapaža politolog Višeslav Raos.

Prijevremeni izbori održani 2016. godine donijeli su nam deveti po redu saziv Hrvatskog sabora, uz participaciju svega 52,59 posto registriranih birača iliti manje od dva milijuna (po prvi put!).

Jasno, daleko je to raspoloženje pred ponovljene izbore bilo od onog koje je, primjerice, vladalo Hrvatskom 1992., kad je na predsjedničkim izborima pobijedio Franjo Tuđman, a izlaznost je dosegla 74,90 posto. Statistički veći odaziv zabilježen je tek na parlamentarnim izborima iste godine, prvima po novom izbornom zakonu, kada je na birališta došlo 75,61 posto glasača. No, treba i to reći, tada se baš i nismo mogli pohvaliti nekim parlamentarizmom i stranačkim pluralizmom u praksi.

Uoči novih izbora, ne treba se praviti pametan: izlaznost će se u nedjelju kretati od 50 do 60 posto. Prijetnja korona-pandemije
sasvim sigurno taj prosjek neće dizati, ali neće ga ni osjetnije uzdrmati.

Virus nepovjerenja birača u predstavnički model i postojeći izborni sustav očito se raširio još ranije. 

image
Damjan Tadić/Ilustracija/HANZA MEDIA
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. rujan 2020 15:03