Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u utorak, na predstavljanju svoje knjige ‘‘Progon i nacionalno buđenje - Borba za demokratsku Hrvatsku‘‘, da borba za demokraciju još traje te da je Hrvatskoj potrebna dogradnja dostignutih demokratskih načela.
Nakon tri desetljeća demokracije u Hrvatskoj, mnogi se pitaju zašto slika naše stvarnosti nije onakva kakvu smo zamišljali ostvarenjem državnosti, rekao je Mesić govoreći o prvoj od tri knjige u kojima iznosi svoje političke memoare.
"Državnost je ostvarena, ali borba za demokraciju time nije okončana. Svjedokom sam nekih silnica koje su taj proces usmjerile, ponekad i priječile, njih sam zabilježio svjestan da postoji potreba dogradnje dostignutih demokratskih načela u našoj Hrvatskoj", kazao je.
Prvi predsjednik Vlade u samostalnoj Hrvatskoj ustvrdio je kako je nezaobilaznu ulogu u demokratizaciji zemlje imao i Savez komunista Hrvatske, da bi se na čelu političkih stranaka nakon uvođenja višestranačja našli upravo "kadrovi izrasli u partijskoj birokraciji" kao i oni koji su "stradali od te iste birokracije".
"Hrvatska partijska birokracija je, sa svim svojim deficitima, spoznala da se hrvatsko demokratsko društvo ne može graditi na temelju jedne ideologije. Mirni put u višestranačje zasigurno je njezin najveći doprinos borbi za demokratsku Hrvatsku", rekao je.
Mesić je podsjetio da se i on našao među progonjenima prije 50 godina kada je podržao reforme koje su tražili pokretači Hrvatskog proljeća. Međutim, svojim progoniteljima, kaže, sve oprašta.
"Oprost nije samo dio katoličkog nauka, već i doseg civilizacijskog poimanja, jer su suživot, kultura i vjera u narod bogatstvo na kojemu se temelji budućnost, a miri prošlost", poručio je.
Urednik knjige Franjo Maletić kazao je da događaji iz 1971. nisu bili nacionalistički ispad hrvatskog naroda ili kontrarevolucija, već obrana prava na jezik i pismo kao i prava da se dohodak raspodjeljuje u republici u kojoj je stvoren.
"Mesić nastoji pojasniti kako isticanje nacionalnog u pojedinim povijesnim okolnostima nije bilo upereno protiv drugih naroda, izuzev razdoblja NDH, već protiv režima‘‘, ističe Maletić.
Povjesničar i profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu te jedan od recenzenata knjige, Tvrtko Jakovina istaknuo je da je Stjepan Mesić uveo mogućnost kritike HDZ-a kao njezin član, i to dok je stranka bila na vlasti, što nije bila mala stvar. Mesić je također bio jedan od brojnih ljudi u vrhu HDZ-a, s antifašističkom i partizanskom prošlošću, dodao je.
"Dok se HDZ ne pogleda u lice, Hrvatska se neće moći objasniti u ‘90-ima i do tada ćemo nositi sve ove povijesne tragove i jedne te iste reportaže svakog studenoga kada govorimo o Vukovaru ili kolovoza kada govorimo o Kninu te u travnju i svibnju kada dođu Jasenovac i Bleiburg. Svaki puta s istim rečenicama i istim akterima bez ikakve katarze", kazao je Jakovina.
Na katarzu je pozvao i aktualni predsjednik države Zoran Milanović. Mesićeva knjiga neće se svima dopasti, kazao je, posebno ne nekim protagonistima koji se spominju u njoj, no vrijedna je čitanja.
"To je nekako i receptura za nastavak ovog našeg života, da konačno uđemo u nekakvu katarzu. Jer sve te pomirbe o kojima se priča su, iz perspektive moje generacije, bespredmetne. Naime, moju generaciju unutar Hrvata nije ni trebalo miriti, mi nismo bili u sukobu, odrasli smo normalno", izjavio je Milanović.
