Napetost je dosegnula vrhunac. Broje se glasovi, pljušte optužbe, redaju se obrati. Kandidati nestrpljivo prate rezultate. Nitko ne zna hoće li im izbori donijeti pobjedu. Ili poraz.
To se danas događa u Sjedinjenim Američkim Državama. Američke predsjedničke izbore doista je teško uspoređivati sa bilo kojim izborima koji su održani u Hrvatskoj u posljednjih 30 godina. Ipak, ni ovdje se nije uvijek lako pobjeđivalo.
Velika je napetost vladala uoči predsjedničkih izbora 2014. godine, kada je tadašnjem predsjedniku Ivi Josipoviću na megdan izašla HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović.
Ankete su veliku prednost davali SDP-ovom kandidatu. Predviđajući da je tadašnji predsjednik na korak od pobjede u prvom krugu. U izbornoj noći, međutim, uslijedio je hladan tuš. Razlika između Josipovića i Kolinde Grabar Kitarović bila je 1,24 posto. Samo 22 tisuće glasova. U drugom krugu tijesnu je pobjedu odnijela HDZ-ova kandidatkinja. Sa razlikom od 1,48 posto glasova, pa je u jednom trenutku Josipović morao priznati da je „gospođa pobijedila“.
Tijesna bitka vodila se i 2005.godine. Tada je Boris Mikšić sa populističkom retorikom i obećanjem da će od Hrvatske napraviti Ameriku zamalo preskočio tadašnju HDZ-ovu kandidatkinju Jadranku Kosor. I ušao u finale. Tadašnjem predsjedniku Stjepanu Mesiću za dlaku je izmakla pobjeda već u prvo krugu. Dobio je 48,92 posto glasova. Samo 1,08 posto manje od pobjede u prvom krugu.
No prava bitka se odvijala između Jadranke Kosor i Mikšića. Ona je na kraju dobila 20,3 posto glasova (njih 452 218). Dok je Mikšiću pripalo 17,79 posto, odnosno 396 093. Mikšiću, koji je tijekom večeri bio praktički izjednačen sa Jadrankom Kosor, nije bilo jasno što se u posljednjem trenutku dogodilo.
U izbornoj je noći pokušao organizirati prosvjede zbog navodne izborne krađe. Stotinjak njegovih simpatizera prodefiliralo je Markovim trgom sa svijećama u rukama tražeći pravdu. No situacija je bila prilično čista. Mikšić je bio blizu, ali nije uspio osvojiti dovoljan broj glasova.
Nije Mikšić jedini koji se žalio na prevaru. Tomislav Karamarko je 2015. optužio APIS za krađu 5 do 6 HDZ-ovih mandata. Zato što je u upravi te tvrtke koja obrađuje izborne rezultate sjedilo troje SDP-ovaca. Na jednim od najneizvjesnijih parlamentarnih izbora u povijesti hrvatske demokracije HDZ je na kraju završio sa jednakim brojem mandata kao i dotad vladajući SDP. Blagu prevagu HDZ-u su donijela 3 zastupnika dobivena u inozemstvu.
- Pobijedili smo. Tijesno, ali smo pobijedili - objavio je te večeri svojim suradnicima tadašnji premijer i šef SDP-a Zoran Milanović. No izbornog pobjednika na kraju je odredio Most. Koji je sa 18 mandata bio pravi pobjednik izbora. I koji se nakon višetjednih pregovora na koncu priklonio HDZ-u.
Određena neizvjesnost vladala je i na parlamentarnim izborima 2007. godine. Izlazne ankete u 19 sati utvrdile su da je SDP pod Milanovićevim vodstvom osvojio najviše zastupničkih mjesta. Ljubo Jurčić, premijerski kandidat socijaldemokrata, na Iblerovom trgu davao je izjave kao idući predsjednik Vlade. A onda su se počeli brojati glasovi. Do konca večeri HDZ Ive Sanadera vodio je za 10 mandata: 5 u Hrvatskoj i 5 u inozemstvu. SDP nije imao nikakve šanse.
