StoryEditor
Politikabivša premijerka

Jadranka Kosor za ‘Slobodnu‘: Bilo bi sjajno imati Zlatu Đurđević na čelu Vrhovnog suda. Saborske zastupnice trebale bi podržati izbor te hrabre i pametne žene

12. lipnja 2021. - 09:35

U HDZ je ušla na poziv prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Punih osamnaest godina bila je u samome vrhu i HDZ-a i domaće politike. Bila je dugogodišnja potpredsjednica Vlade, predsjednica HDZ-a, prva i jedina hrvatska premijerka. Golemim naporima uspjela je Hrvatsku ukrcati u posljednji vlak koji je vodio u Europsku uniju. U unutarstranačkom obračunu, Tomislav Karamarko ju je izbacio iz HDZ-a, a Andrej Plenković nije je imao ni volje ni snage rehabilitirati. Danas objavljuje knjige, komentira izbore, "caruje" Twitterom. Iako se više ne bavi aktivno politikom, redovito prati što se u njoj događa. Zamolili smo je da za Spektar prokomentira rezultat HDZ-a u Dalmaciji, kao i druge aktualnosti s hrvatske političke scene.

Jesu li birači HDZ-u u Dalmaciji "zalijepili trisku"?X

– Dalmacija je oduvijek bila utvrda HDZ-a. Sigurno je da nisu očekivali gubitak Splita i to je bio baš udarac. Sigurno se nije očekivao ni poraz u Šibensko-kninskoj županiji. HDZ-u je, normalno, jako teško prihvatiti i da Škabrnja više nije u njihovim rukama, nije ni Vukovar, nije ni Knin. To su bile neosvojive utvrde, tri simbola važna za povijest, obranu i oslobađanje Hrvatske. Na koncu to su i tri mjesta komemoriranja žrtava, ali i slavljenja pobjeda, uz podsjećanja na stradanja u Domovinskom ratu. To su zato i simbolički gubici i otvorene političke rane za HDZ. Vodstvu stranke dosta će teško biti odlaziti tamo gdje će ih dočekivati ljudi protiv kojih se HDZ žestoko borio. U Sinju je Miro Bulj ostvario lijep rezultat i postao gradonačelnik. Njega je svojedobno predsjednik HDZ-a i Vlade u Saboru nazvao panjem, pa će na Alci morati s "panjem" sjediti u svečanoj loži. Bit će ovo toplo ljeto.

Most i Čačić

Da stvar bude gora, Bulj je zastupnik Mosta, stranke koja doista nije u premijerovoj milosti...

– Predsjednik vladajuće stranke ne propušta nijednu priliku za ponižavanje Mosta. Istjerao ih je iz koalicije zbog drukčijeg mišljenja, što sad ne čini, na primjer, s Ratkom Čačićem. A Mostove objekcije u vrijeme kada su bili na vlasti s HDZ-om neusporedive su s uvredama koje je Čačić ovih dana sipao na račun HDZ-a i njihovih lokalnih dužnosnika.

U pripremi razgovora rekli ste mi da je pobjeda Ivice Puljka u Splitu čudo. Zašto tako mislite?

– Mislila sam da će, unatoč tome što je Vice Mihanović bio neobičan kandidat za Split, prevagu ipak odnijeti HDZ-ova stranačka organizacija i disciplina. I da Ivica Puljak neće imati odgovor na to, bez infrastrukture i gotovo sam na političkom bojnom polju. Uz to, iskrsnule su mu kompromitirajuće činjenice kroz snimke, loše za svakog tko želi graditi sliku proeuropskog političara. A pjevanje ustaških pjesama, bez obzira kada i gdje se dogodilo, to svakako jest. No, vidimo, nije mu naštetilo. Mislim da je tu veliku ulogu odigrao splitski dišpet.

image
Goran Mehkek/Cropix

Na što točno mislite?

– Andrej Plenković je dobro procijenio kako je i zašto je pobjeda u Splitu HDZ-u važna. U kampanju se uključila gotovo cijela Vlada, prvi put u povijesti HDZ-a jedan je ministar sjeo u automobil s kandidatom i snimio spot za pobjedu... Opća mobilizacija. Pa su, među jakim snagama, u Split doveli i Nevenku Tuđman i Ćiru Blaževića, najvećeg od najvećih dinamovaca u gradu Hajduka. Možda su tako čak nešto i izgubili. Pokazali su strepnju, a ne snagu i nadmoć. Drago mi je da smo u Splitu na kraju svjedočili kulturnom, civiliziranom i svakog poštovanja vrijednom odlasku gospodina Andre Krstulovića Opare. U svojemu mandatu nije sramotio Split, unatoč bolesti grad nije ostavio u dugovima, u kampanji je bio diskretan, a predaja vlasti bila je ogledni primjer kako odlazi gospodin. To je dokazao i pljesak zaposlenika u Banovini. Jer ljudi, kakvi jesu, rijetko plješću odlazećima.

A što mislite o optužbama za Ivoševićev antisemitizam?

– Svaki prizvuk bilo kakvog antisemitizma u meni izaziva zgražanje. Primijetila sam, međutim, da su se u HDZ-u referirali na Ivoševića, ali da Puljku nitko iz HDZ-a nije javno prigovarao pjevanje ustaških pjesama. Ovdje je riječ o dvostrukim konotacijama, jer su se upravo pod pokličem "Za dom spremni" ubijali Židovi i provodila se antisemitska politika u NDH.

Kalmeta, veteran veterana

Ovih je dana Slobodna Dalmacija objavila intervju sa zadarskim HDZ-ovcem Božidarom Kalmetom, u kojemu je on izravno pohvalio Matu Frankovića za rezultat u Dubrovniku. Franković je samo koji dan prije prilično oštro kritizirao zagrebački rezultat Davora Filipovića. Što mislite, šalje li to Kalmeta poruku i vrhu HDZ-a?

– Kalmeta je veteran veterana HDZ-a. Uspio je preživjeti mnogo i mnoge, i dalje je moćan u stranci i svojoj županiji, i dalje je autoritet HDZ-ovcima na zadarskom području i to se mora respektirati. On rijetko istupa u javnosti, pa kad to učini, onda bi njegove poruke trebale temeljito pročitati. Prvi je glas bio s istoka, onaj Ivana Anušića, pa onda s juga, od Frankovića, na kraju i od veterana iz Zadra. A svi ti glasovi govore manje-više isto: da predsjednik stranke nije dobro procijenio u izboru kandidata u Zagrebu i da je to bila ozbiljna greška u koracima.

Zauzimaju li se sad pozicije za vrijeme kada će Plenković otići u Bruxelles, a HDZ će trebati birati novog lidera?

– Kad ne dobijete Vukovar, Škabrnju, Knin i Sinj, sredine koje HDZ-ovcima puno znače, onda se poruke šalju prije svega članovima stranke i počinje razgovor o tome kako dalje. Anušić je očito ozbiljno shvatio funkciju potpredsjednika HDZ-a, on ima izborni legitimitet i ponaša se u skladu s tim. Ne želi samo klimati, nego i raditi i odlučivati. Više je nego znakovita bila njegova poruka ministru obrane da izvoli doći u svoju Vukovarsko-srijemsku županiju i počne raditi. Što se Frankovića tiče, na unutarstranačkim izborima 2012. godine, u borbi protiv Karamarka, pamtim ga kao osobu s integritetom koja se nije bojala pokazati stav. Mislim da je to u politici vrlo važno. U HDZ-u počinju pozicioniranja, a stranku uskoro čekaju i unutarstranački izbori za Predsjedništvo, u čijem su sastavu i ljudi koje je premijer maknuo iz Vlade zbog afera, od Gabrijele Žalac do Gorana Marića. To više što je istraga za ozbiljna kaznena djela protiv Žalac dodatno proširena, a ona i dalje u Predsjedništvu odlučuje o bitnim pitanjima za Hrvatsku. To baš nije politički pristojno.

image
Sandra Šimunović/Cropix

Svjetionik u mraku

Je li Zlata Đurđević prekršila zakon kada u prvoj rundi nije poslala svoju kandidaturu za predsjednicu Vrhovnog suda?

– Ne. Zlata Đurđević nije prekršila ni Ustav ni zakon.

Je li je, po Vašemu mišljenju, ipak trebala poslati? Ako pretpostavimo da su teze da je HDZ ne želi jer bi srušila okosnicu njihove dominacije hrvatskim pravosuđem točne, zašto im onda davati razlog da je eliminiraju? Ništa je nije koštalo da je poslala kandidaturu prema propisanoj proceduri...

– Gospođa Zlata Đurđević je dosljedna i nije napravila nijedan pogrešan korak. Njezini potezi su u skladu s Ustavom, ona strpljivo odgovara na sva pitanja, pa i maliciozna, iako je svjesna da je većina u Saboru neće podržati. Od početka nije prihvatila tezu o kojoj i vi govorite, da HDZ kontrolira pravosuđe. Ona se ponaša kao da to nije tako, jer nijedna stranka ne može i ne bi smjela kontrolirati pravosuđe. Vrlo otvoreno nastupa i ne kalkulira i što vrijeme više odmiče, sve sam više sigurna da smo upravo taj profil osobe čekali. Gospođu Đurđević nisam upoznala, ali pratim njezin rad i mogu reći da njezin rad o ukidanju nekih presuda na Ustavnom sudu od riječi do riječi potpisujem. Predsjednica Vrhovnog suda ne može sama napraviti puno, ali je svojim radom, stavovima, dosljednošću i znanjem, sama po sebi poruka, neka vrsta svjetionika u mraku. Njezin izbor bio bi sjajan korak za Hrvatsku, i zato što je žena, naravno. Bilo bi blagotvorno da zastupnice, žene u Saboru, bez obzira na stranačku pripadnost, podrže izbor hrabre i pametne žene.

Miroslav Šeparović se, kao što vidimo ovih dana, prisno druži s HDZ-ovcima. Diskreditira li ga to kao predsjednika Ustavnog suda?

– To nije baš poruka kakva bi se u demokratskom društvu očekivala. Ipak, treba biti pošten, gospoda Šeparović i Bačić su dugogodišnji prijatelji, iz davnina, još iz vremena prije nego što je Šeparović postao predsjednik Ustavnog suda. S ljudske strane, to je dobra priča o prijateljstvu i vjernosti. No u političkom kontekstu, to uvijek otvara pitanja kakve se odluke na Ustavnom sudu donose i ima li HDZ utjecaj na njih i o tome treba voditi računa. Ustavni sud naložio je da Sabor usvoji Zakon o pobačaju, da se izmijene izborne jedinice, da se donese Obiteljski zakon. Rokovi su prošli, a Sabor to nije učinio. Možda na tim ručkovima razgovaraju i o tome. Inače, moje iskustvo suradnje s Brankom Bačićem je odlično. Bio je izvrstan suradnik, dobar ministar i vrijedan glavni tajnik stranke. U puno teških trenutaka bio je uz mene.

Odlazak unatrag

Jesmo li u pravosuđu nazadovali u usporedbi s vremenom kada ste završavali pregovore o ulasku u EU? Čini mi se da je tada bilo nezamislivo da splitski suci piju i jedu sa Željkom Kerumom, a da Mamić dijeli gotovinu, satove, avionske karte za Dubai sucima koji odlučuju o njegovoj sudbini...

– Da se to tada događalo, Viviane Reding, potpredsjednica EK-a i povjerenica za pravosuđe, trajno bi blokirala ulazak Hrvatske u EU. To je bilo vrijeme kada se pazilo na svaki pokret, mig, izjavu, zarez. Iznad nas je visio Damoklov mač suradnje s Haagom, mijenjali smo Ustav i jačali DORH, a unijeli smo i odredbu o nezastarijevanju pretvorbenoga kriminala, u koju je poslije "pucao" Ustavni sud odlukom o poništenju presude bivšem premijeru. Da se to tada dogodilo, Hrvatska ne bi završila pregovore za EU.

A je li zemlja išla prema naprijed otkako ste okončali pregovore?

– Nažalost, ne. Htjeli su nam nakon ulaska u EU uvesti monitoring na provosuđe, protiv čega sam se kao premijerka žestoko borila. Uvjeravala sam sve tada u Bruxellesu da smo dovoljno politički odrasli, dovoljno svjesni, da politika nema utjecaja na pravosuđe i da institucije progona neće raditi po nalogu politike. U mnogo čemu smo, nakon ulaska u EU, otišli unatrag. Danas svjedočimo tzv. dvostrukim konotacijama vezanim uz ZDS, pa je sam predsjednik Vlade rekao da je taj pozdrav prouustavan, ali da se ipak iznimno može upotrebljavati u komemorativne svrhe. Prošle godine ulicama Knina, na Dan pobjede, marširali su crnokošuljaši i uzvikivali ZDS u "komemorativne" svrhe, iako u Kninu ne komemoriramo, nego slavimo pobjedu. Ne komemoriraju se poginuli branitelji pozdravom pod kojim se ubijalo ljude. I dalje se usred Splita održava obljetnica bojne "Rafael Boban", na koju je jedne godine došao i državni tajnik iz Ministarstva branitelja, a država je, čini mi se 2017., financirala koncert Thompsona u Slunju koji je počeo zločinačkim pozdravom. To prije nije bio običaj. Razni skejani nisu nam bili sugovornici ni u ministarstvu ni u Vladi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. srpanj 2021 15:01