StoryEditor
PolitikaKOMENTAR

Imamo li političare dorasle krizi koja nas očekuje? Oporba je posrnula već na prvom ispitu, HDZ tek čekaju prave provjere doraslosti situaciji

16. srpnja 2020. - 21:44
Sabornica čeka zastupnike desetog sazivaDavor Pongračić/Ilustracija/HANZA MEDIA

U posebnom izdanju Hanza Medije, "Business Outlook", objavljenom krajem prošle godine, kolega Frenki Laušić je prenio rezulatate velike ankete među čelnicima 936 tvrtki. Pritom mje svega 11 posto njih izjavilo da će sljedeća, tj. 2020. godina biti lošija. Samo jedan posto njih je očekivao da će im se situacija u 2020. jako pogoršati. A čak 40 posto anketiranih je da će ponoviti poslovne rezultate iz prethodne godine. Četiri posto direktora je u ovoj godini očekivalo bolje poslovne rezultate, a 36 posto je vjerovalo u barem malo bolje poslovne dosege... Najviše poslovnog optimizma iskazale su tvrtke iz sektora industrije i usluga.

Očekuje se snažnije korištenje fondova EU-a, što će pogodovati investicijama, pisao je u istom izdanju "Business Outlooka" guverner HNB-a Boris Vujčić...

Tajana Štriga je ustvrdila kako u 2020. možemo očekivati usporavanje rasta BDP-a na 2,6 posto.

Poduzetnici poput Branka Roglića su zavapili za "malo više hrabrosti u donošenju reformi", jer – kako je kazao – sva državna imovina i dalje nije u funkciji, da nema privatizacijje državnih i javnih poduzeća dok istodob općine osnivaju nova, svoja. "Je li ovo put u socijalizam?", zapitao se, nezadovoljan smjerom kojim ide ekonomija u kojoj se tzv. strukturne reforme stalno odgađaju...

Tomislav Globan je najavio smanjenje razine duga prema 67 posto BDP-a. Hrvoje Dolenec je kazao kao očekuje pad stope nezaposlenosti prema prosječnoj godišnjoj razini ispod 7 posto...

Sedam i po mjeseci kasnije, dobro znamo gdje smo - na pragu najveće ekonomske krize u ovom desetljeću.

Udarci koje je hrvatska ekonomija podnijela zbog posljedica pandemije koronavirusa tek će se zbrojiti nakon završetka "sušičave" turističke sezone. Oporavak će biti težak, uostalom, i ministar financija Zdravko Marić je, komentirajući ljetne ekonomske prognoze Europske komisije, kazao kako neće biti oporavka po ‘V‘ modelu, po kojemu bi se gospodarstvo oporavilo brzo, po istim stopama po kojima je palo...

image
Predsjednik Republike i predsjednik Vlade - kako će njihova suradnja funkcionirati u idućim mjesecima?
Goran Mehkek/HANZA MEDIA


Svjestan je toga i premijer Andrej Plenković, pa je tako odmah nakon uvjerljive izborne pobjede najavio da se Vlada mora što prije uhvatiti posla. S prvenstvenim ciljem očuvanja stope zaposlenosti i osiguravanja likvidnosti poduzeća.
"Spremni smo za svaki scenarij", kazao je u jednom od prvih postizbornih intervjua, upitan za mogući drugi val epidemije na jesen.

"Državu ćemo učiniti još učinkovitijom i otpornijom na izazove s kojima ćemo se suočiti", dodao je i naveo jednu konkretnu stavku uštede: "Prepolovit ćemo broj lokalnih dužnosnika ukidanjem mjesta zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana te ćemo smanjiti za petinu broj članova lokalnih predstavničkih tijela. To će donijeti godišnju uštedu od najmanje 100 milijuna kuna". Najavio je i modernizaciju javne uprave, nastavak porezne reforme, odnosno, rasterećenja gospodarstva...

Lijepo zvuči. Iako smo neka od tih obećanja već negdje čuli. I zato je za nadati se da se u HDZ-u, odnosno, Vladi, neće početi baviti sami sobom, odnosno, da ih pozicija vlasti sa sigurnom većinom u Saboru neće uspavati ili usporiti, te da neće ući u kompromise kako bi zadovoljili sve osobne apetite i interese svojih članova na lokalnim razinama.

Jer, da, svi znamo, dolazi neizvjesna jesen, ali nisu daleko ni lokalni izbori u svibnju iduće godine; sigurno će neki "dobronamjerno" u HDZ-u napominjati svom stranačkom šefu da treba "misliti i na to". No, upravo zbog uvjerljivosti većine koju je ostvarila na nedavnim izborima, ova vlast ima jedinstvenu prigodu da sprovede brojne reforme koje čekaju svog autora, a gotovo da nema stranke ili strančice koja ih ne zna pobrojati.

Budu li ipak, prije svega pragmatično hranili sva "gladna usta" u HDZ-u umjesto da uistinu sprovedu najavljene i toliko potrebne reforme, neće biti dobro... Bio bi to znak nedoraslosti situaciji, pad na velikom ispitu. Uostalom, i HDZ-u skloni HSLS-ov Dario Hrabak kaže kako je pri aktualnom smanjivanju broja ministarstava očekivao veći rez, podsjećajući da se govorilo o rezanju na 12 ministarstava, iako mu je, ako smo dobro shvatili, i smanjenje na 16 prihvatljivo.
Kako bilo, situacija je dovoljno izazovna da kozmetičke promjene neće biti dovoljne.

Parlamentarna oporba je u međuvremenu – nastavila s kampanjom. U redu, i u eri korone stoji ona stara da nova kampanja zapravo počinje dan nakon završetka prethodne, ali odbijanje čelnika oporbenih stranaka da se odazovu na Plenkovićev poziv na pojedinačne razgovore o izazovima koji su pred Hrvatskom u kontekstu nastavka pandemije, poprilično je nezrelo. Dovoljno tek za poen u krugu najbližih suradnika.

Zato su prilično neuvjerljivo zazvučali prigovori po kojima su, eto, odbili poziv starog/novog premijera jer se "svi razgovori moraju voditi u Saboru" i zato što im to nalikuje na "pokušaj političke trgovine ispod stola", odnosno, na trženje mandatima ispod stola. Iako je HDZ, podsjećamo, osigurao većinu dovoljnu za konstituiranje Sabora i formiranje Vlade...
Božo Petrov iz Mosta je, kako saznajemo, jedini bio pristao na ponuđeni termin, ali je u međuvremenu i on odustao, čuvši da su i svi ostali - odustali. 

Nadamo se samo da će u idućim mjesecima parlamentarni život u Hrvatskoj ipak biti iznad razine ovakvog pučkoškolskog natezanja. Uostalom, ni vlast ni oporba ne mogu biti same sebi dovoljne.

image
Božo Petrov - pristao na Plenkovićev poziv pa se predomislio
Damir Krajač/HANZA MEDIA
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

26. listopad 2020 05:22