StoryEditor
PolitikaKOMENTAR: UOČI OLUJE

Zašto je dobar dio hrvatskih Srba za Vučića ‘nevidljiv‘ i zašto mu nikako ne odgovara ni Miloševićev odlazak u Knin

4. kolovoza 2020. - 15:28
Damjan Tadić/HANZA MEDIA

Bruka i sramota! Srbin ide da slavi "Oluju"... Ovo je nečuveno: Srbin ide na proslavu "Oluje"?!... Srbin ne sme da proslavlja progon Srba... Bruka: sramno je da bilo koji Srbin slavi "Oluju"... Šta može Srbin da slavi u Kninu... Bedno: Srbin hvali Gotovinu...

Ovo je samo dio naslova u srpskim tabloidnim medijima ovih dana, jasno kao reakcija na najavu da će se potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a, Boris Milošević, pojaviti u Kninu i tako postati prvi politički predstavnik hrvatskih Srba koji će sudjelovati u službenom obilježavanju jedne od godišnjica "Oluje", kao ključnog datuma u slamanju paradržave SAO Krajine, odnosno, oslobađanju do tada okupiranih dijelova RH.

Ako pitate srpske tabloide, Milošević (ima neke simbolike i povijesne ironije u činjenici da se ovaj mladi, hrabri političar preziva baš tako) bio je na proslavu 25. godišnjice "zločinačke ustaške akcije".

"Molim ljude, ako je to moguće, da se mi posvetimo našem obilježavanju. Jer čak i kad dobronamjerno vodite hajku, pravite nepotrebno heroje od tih ljudi", poručio je srpski predsjednik Aleksandar Vučić u svom poznatom stilu bivšeg radikala u janjećoj koži, a tabloidi su očito dobro shvatili poruku. I postali još dobronamjerniji. U hajci na Miloševića.

I dok Vučića to, kao, ne zanima, ulogu trbuhozborca najustrajnije odrađuje njegov koalicijski partner Ivica Dačić (ne može uvijek sve stići Aleksandar Vulin!), koji u "Oluji" vidi tek "etničko čišćenje" i realizaciju ciljeva "ustaškog pokreta", podsjećajući da je prije rata u Hrvatskoj živjelo 560.000 Srba, dok ih je "sada ostalo 180.000".

Jasno, sve je to moguće ako ste operirani od činjenica i čitavu stvar gledate isključivo iz velikosrpske vizure, pa živite u autističnom uvjerenju da je rat ustvari započeo "Olujom", kao dugo planiranom operacijom čiji je jedini cilj bilo – kako se riješiti Srba... A eto, "zaboravili" ste usput sve što se događalo od 1991. pa nadalje, tisuće i tisuće prognanika iz okupiranih dijelova Hrvatske (jedan od njih je, eto, bio i autor ovoga teksta, ali ne pada mi na pamet licitirati osobnom nesrećom) u kojima je, treba i to podcrtavati, formirana paradržava u kojoj se, ništa manje važno, nije naziralo ni "d" od bilo kakvog demokratskog poretka, a preostali Hrvati, uglavnom starci po selima kojima se u smiraj života nije išlo u prognaništvo, bili su prepušteni samovolji i iživljavanju lokalnih šerifa kojima je ideal bio beskrupulozni kninski milicajac Mile Martić.

I zato je legitimno na današnji se datum zapitati – žali li aktualni srpski državni vrh, kad proklinje "Oluju", i za takvom - oni bi na primjeru Kosova rekli - "terorističkom paradržavom", koja je uz pomoć ostataka JNA stvorena na teritoriju jedne međunarodno priznate države?

I još važnije za budućnost Srba u Hrvatskoj – ako Milošević sa simboličnim odlaskom u Knin čini nešto loše, griješi ili je naprosto izdajnik, kako mu već neki tepaju ovih dana u Srbiji, što su onda svi oni Srbi koji su čitav rat ostali u Hrvatskoj, ne pridruživši se pobuni, ne želeći istodobno pristati niti na koncept po kojem je njima automatski bilo mjesto u SAO Krajini ili u Srbiji? A to je nerijetko značilo i "krive" poglede susjeda Hrvata i prozivanje od "braće" Srba.

Što su za Vučića Srbi – poznajem i sam neke takve – koji su zajedno s Hrvatima izbjegli s okupiranih područja i zaputili se u nepoznato, a ne u "svoj" Beograd?
Da ne govorimo o onim građanima RH srpske nacionalnosti koji su stupili u redove – Hrvatske vojske, braneći svoja sela i gradove pred agresijom. Kakvi li su tek oni "teški izdajnici" u očima onih za koje "Oluja" nije bila prije svega oslobodilačka akcija?

Svi oni očito ne postoje za Vučića i njemu slične dušebrižnike Srba u Hrvatskoj, jer se ne uklapaju u godinama dominantni etnički kriterij definiranja ljudi i njihovih postupaka. Jesu li i oni, onda, izdajnici? Jesu li oni možda "lošiji" Srbi od ovih koji su živjeli na području SAO Krajine, uvjereni da će takvo stanje valjda zauvijek trajati, i da će Kričke, Đevrske ili Kistanje valjda postati dio beogradske, ili barem batajničke općine?!

I da će im Beograd, evo samo što nije, rješavati pitanje održavanja javne rasvjete ili širenja vodovoda i kanalizacije? To tadašnja tamošnja djeca od osam ili devet godina, jasno, nisu mogla pojmiti, ali su o tome mogli i morali razmišljati njihovi roditelji, koji su u takvoj tvorevini mirno živjeli, nimalo ne mareći za činjenicu da njihovi dojučerašnji susjedi Hrvati istodobno životare u ponižavajućim uvjetima progonstva, tek 30-ak kilometara dalje, a kući ne mogu jer bi ih to moglo stajati i glave...

"Nepostojanje" ili bolje reći ignoriranje tzv. lojalnih hrvatskih Srba u ovoj priči službenog Beograda je zato vrlo indikativno. Jer zapravo govori o tome da su žalopojke nad sudbinom Srba nakon "Oluje" dobrim dijelom i nostalgija za danima u kojima u kojima je jedina politička ideja srpstva bila ona – velikosrpska. A svi "pravi" Srbi su dijelili logiku paradžave, Mile Martića i njemu sličnih...
Utoliko je i Milošević koji ide u Knin za takvu logiku, koju ne zanima ni međunarodno pravo ni kronologija ratnih događaja – ustvari izdajnik. Jer se ne uklapa u definiciju srpstva kakvu i danas, toliko godina nakon brutalnih sloma velikosrpskih politika iz devedesetih, službeni Beograd još uvijek, nažalost, nudi.

Nije Vučić u tome usamljen. Ima u takvom diskursu i "braću" u ovdašnjim desničarskim ekstremima, onima koji pravdaju i osvetničke incidente i pljačke nakon "Oluje", jer i oni u Miloševiću ne gledaju pojedinca koji Hrvatsku očito smatra svojom domovinom, nego u njemu vide tek - Srbina. A Srbin je za njih, je li, isto što i četnik, i "što on onda uopće ima raditi u Kninu"... Baš kao što je za sve koji i ovih dana zavijaju s vučićima, svaki Hrvat – ustaša. Što bi drugo bio...

Odluka Borisa Miloševića o odlasku na obljetnicu "Oluje" u Knin zato je ohrabrujući dokaz da retorika iz devedesetih nije i ne mora biti jedina moguća.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

28. rujan 2020 11:35