U srijedu, 17. siječnja, Europski parlament bi trebao usvojiti skup pravila za zabranu obmanjujućih tvrdnji i greenwashinga radi zaštite potrošača, nazvan "Osnaživanje potrošača za zelenu tranziciju".
Zahvaljujući Progresivnom savezu socijalista i demokrata (S&D), novi zakon će uključivati zabranu generičkih ekoloških tvrdnji kao što su "prirodno", "biorazgradivo" ili "eko" osim ako tvrtke ne mogu dokazati da su tvrdnje točne. Također, novi zakon će zahtijevati od proizvoda s komercijalnim jamstvom da imaju oznaku trajnosti i podsjetnik na obvezno zakonsko jamstvo kako bi potrošači mogli prepoznati koji će proizvodi dulje trajati.
Sve ovo bi trebalo natjerati proizvođače da odustanu, ili barem prolongiraju, ugradnju namjernih kvarova u aparate, što se danas smatra standardnom praksom.
Biljana Borzan, potpredsjednica S&D-a i pregovaračica u EP-u na ovu temu, je predstavljajući ovu direktivu u Strasbourgu rekla:
"Danas 56 posto potrošača u EU-u uzima u obzir okoliš kada kupuje robu i usluge. Ovim novim zakonom građanima omogućujemo odabir proizvoda koji su trajniji, popravljiviji i održiviji.
U EU postoji više od 1200 zelenih oznaka i tvrdnji, ali jedva njih 35 posto ima bilo kakav oblik provjere. Džungla lažnih ekoloških tvrdnji će se ovim prijedlogom okončati. Obmanjujuće tvrdnje koje se temelje na shemama kompenzacije stakleničkih emisija, kao što je sadnja drveća, "ugljično neutralne" plastične boce ili letovi bit će zabranjene. Zrakoplovnim kompanijama više neće biti dopušteno prodavati "klimatski neutralne" letove, tako potičući putnike na kupnju ugljičnih kredita za kompenzaciju svojih emisija.
Studije pokazuju da se većina proizvoda, poput mobilnih telefona, pisača ili perilica rublja, pokvari između druge i treće godine korištenja. S ovim novim zakonom, industrija više neće profitirati od tjeranja potrošača da kupuju robu koja se pokvari upravo nakon isteka jamstvenog roka. Nova pravila borit će se protiv ranog zastarijevanja i zabranit će svaku komercijalnu komunikaciju u vezi s proizvodima koji uključuju značajke osmišljene za ograničavanje trajnosti proizvoda.
Oko 60 posto europskih potrošača nije svjesno da imaju zakonsko jamstvo na sve proizvode u trajanju od najmanje dvije godine. Proizvodi s komercijalnim jamstvom imat će oznaku s duljinom njegova trajanja kao i podsjetnik na zakonsko jamstvo. Na taj će način potrošači znati koji će proizvodi dulje trajati i stoga će odabrati one s većim brojem na etiketi."
Europski povjerenik za pravosuđe Didier Reynders je istaknuo da je jako sretan što EU parlament raspravlja o ovoj direktivi pošto su netočne i netransparentne informacije o proizvodima sve primjetljivije na europskom tržištu. Dodao je da je EU komisija jako zadovoljna zbog ovog prijedloga pošto su zakonodavci uvjereni da će on poboljšati zaštitu potrošača te doprinijieti zelenoj tranziciji. Reynders je iskoristio priliku da posebno zahvali Borzan na njenom radu.
Borzanini kolege europarlamentarci su se gotovo unisono izrazili iznimno pohvalno o ovoj inicijativi, a mnogi su i izrijekom zahvalili SDP-ovki na njoj. Tako ju je Talijan Sandro Gozi pravom prekretnicom, Slovak Martin Hojsík pobjedom koja prebacuje odgovornost o brizi za okoliš s potrošača na proizvođača, a Španjolac Jordi Canas sjajnom viješću koja štiti građane od dezinformacija.
I dvoje HDZ-ovih zastupnika je sudjelovalo u raspravi. Sunčana Glavak je primjetila da je dobro što građani više neće morati sumnjati u istinitost onoga što im prodaju i što će se stati na kraj manipulativnim praksama. Istaknula je da zelena tranzicija nije samo politička ili ekonomska promjena, već i kulturna. Dodala je da će točne i jasnije informacije ojačati potrošače te im pomoći da donesu tzv. održive odluke.
Tomislav Sokol je pak bio jedan od rijetkih koji su ovu odluku snažno kritizirali. "Bio sam uvjeren da ćemo ovim zakonom konačno stati na kraj ugrađenim kvarovima. Međutim, umjesto da se potpuno zabrani stavljanje na tržište takvih proizvoda, ovim zakonom se nepoštena tržišna praksa smatra samo komuniciranje povezano s robom. Drugim riječima, ovaj zakon neće spriječiti da na policama imamo proizvode s ugrađenim kvarovima."
Kada direktiva stupi na snagu, države članice će imati 24 mjeseca da nova pravila ugrade u svoje zakone.