StoryEditor
PolitikaANALIZA CROBAROMETRA

Afera Janaf nije ugrozila HDZ, dok je izbor Grbina ojačao SDP. Milanoviću pao rejting treći mjesec zaredom, ali ne kao njegovoj najvećoj kritičarki

27. listopada 2020. - 15:09
Prizor uoči zajedičke sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeca HDZa.Srdjan Vrancic/Cropix

Plaća li Zoran Milanović skupu cijenu svojeg verbalnog divljanja? Gubi li platforma Možemo dah? I je li Plenkovićev HDZ doista nepobjediv? To su dileme koje su otvorili rezultati posljednjeg istraživanja raspoloženja među biračima Crobarometar agencije Ipsos Puls.

A koji otkrivaju da je HDZ – unatoč eksploziji epidemije korone, aferi Janaf i gospodarskoj krizi – u listopadu uvjerljivo najjača hrvatska stranka. Koja među građanima uživa gotovo pa rekordan rejting od 32,5 posto. Na valu kritika vladajućih raste i Domovinski pokret Miroslava Škore, koji je ponovno izbio na treće mjesto sa 8,4 posto potpore. I to, zanimljivo je istaknuti, ne na račun HDZ-a.

Izborom Peđe Grbina za predsjednika SDP-a, ta je stranka blago narasla na 18,7 posto. Istovremeno, taman koliko je narastao SDP, pala je platforma Možemo.

- Ovdje doista možemo govoriti o zakonu spojenih posuda. Još uvijek postoji dio razočaranih birača ljevice koji variraju između SDP-a i Možemo. Bernardić je sada već bivši, SDP se konsolidirao i oni su za nekoliko postotaka rasli. Platforma Možemo percipirana je kao jedan od pobjednika parlamentarnih izbora. No pobjedniku koji nije vladajuća stranka jako je teško održati takav trend – ocjenjuje stručnjak za politički marketing Jerko Trogrlić.

- Ono što ovu zeleno-lijevu platformu na nacionalnoj razini ponovno može lansirati je pobjeda ili izvrstan rezultat u Zagrebu. Srećom po njih, ističe ovaj stručnjak, lokalni izbori su brzo, već u svibnju iduće godine.

Istraživanje Ipsos Pulsa otkrilo je još jedan zanimljiv podatak.

- HDZ i Domovinski pokret očito na desnici imaju različite birače. Domovinski pokret još uvijek čvrsto drži publiku desniju od HDZ-a. Na tržištu trenutno ne postoji nitko desniji ni autohtoniji od njih. Osim toga, nije im se dogodilo rasipanje. Glavi razlog zašto su ostali kompaktni je što saborski zastupnici Domovinskog pokreta Andreju Plenkoviću nisu bili potrebni, pa su ostali jedinstveni – ističe Trogrlić. I njima će lokalni izbori biti veliki test. Jer ako u nekoliko većih gradova ne budu imali značajniji rezultat, to bi ih, prema Trogrlićević riječima, moglo dovesti u probleme.

S druge pak strane predsjedniku Republike ne cvjetaju ruže. Njegov rad, prema istraživanju Ipsos Pulsa, uglavnom ne odobrava 53 posto birača. A uglavnom odobrava njih samo 39 posto. Za usporedbu, na tako niske grane Milanovićeva prethodnica Kolinda Grabar Kitarović pala je tek u četvrtoj godini svoje mandata.

image
Zoran Milanović i Andrej Plenković
Bruno Konjević/Cropix

U rujnu 2019. je 38 posto ispitanika podržavalo njezin rad, a 52 posto ga nije odobravalo. Milanović ne briljira ni kada je riječ o dojmu kojeg građani imaju među političarima. O Milanoviću pozitivan dojam ima 51 posto ispitanika. O Josipoviću je u jesen prve godine njegovog predsjedničkog mandata pozitivan dojam imalo njih 81 posto.

- Kod predsjednika Milanovića već možemo govoriti o trendu. Njegov rejting pada treći mjesec zaredom, još od odlaska u Albaniju, ljetovanja i eksplozije verbalnih napada. Osobno mi je čak i čudno da pad nije i veći. Neosporno je da je njegov rejting niži nego što je bio onaj Kolinde Grabar Kitarović ili Ive Josipovića u istoj fazi mandata. No on je očito još uvijek percipiran kao protuteža HDZ-ovoj Vladi. Milanović je jedini rival HDZ-u na političkom tržištu i zato taj pad nije toliko velik – analizira Trogrlić. Istraživanje je pokazalo da je među ispitanicima koji podržavaju njegov rad ima i 49 posto Mostovih te 30 posto HDZ-ovih birača.

- Podržavaju ga drugim riječima i oni birači od centra prema desnici koji mu na izborima nikad neće dati svoj glas – ocjenjuje Trogrlić.

Najveći osobni pad, naglašava naš sugovornik, u listopadu je doživjela  Dalija Orešković. Ona je sa 40 pala na 31 posto.

- Njoj po svemu sudeći nije toliko presudio sukob sa Milanovićem. U sukob sa predsjednikom je ušla i Marijana Puljak, no ona nije imala takav pad. Njezin je rejting stabilan. Kod Dalije Orešković se po svemu sudeći, dogodilo nešto drugo: javno je inzistirala da se raščisti afera Janaf, a onda se otkrilo da je i ona svojedobno nešto radila za tu tvrtku – ističe Trogrlić. I pritom upozorava na jedan indikativan sindrom koji postoji u Hrvatskoj.

- Kada javnost otkrije HDZ-ovca koji je po povlaštenim uvjetima kupio stan, to se ne odrazi na njihov rejting. Njihovi birači naviknuti su na takvo ponašanje. No kada bi se Tomislavu Tomaševiću dogodilo da kupi stan po povlaštenim uvjetima, vjerojatno bi njegova politička karijera taj dan završila – zaključuje Trogrlić.  

image
Dalija Orešković
Bruno Konjević/Cropix
image
Miroslav Škoro
Damjan Tadić/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. travanj 2021 00:31