Loše izgrađeni objekti zbog kojih su stradali deseci tisuća ljudi u Turskoj, glavna su tema ovih dana. Apostrofiraju se korumpirani i nemarni građevinari, čiji se objekti nisu mogli othrvati potresu jer su bili konstrukcijski ranjivi.
No i nisu mogli biti drukčiji jer su rađeni bez dozvola ili mimo odobrenih projekata, ali su naknadno legalizirani. Zvuči vam poznato?
Primijenjen je, dakle, naš model koji funkcionira logikom kad broj na divlje izgrađenih objekata bude toliki da ih se više ne da porušiti jer su u pitanju cijele četvrti i mjesta, onda ih jednostavno proglasiš zakonitima bez obzira što investitori koji su ih podizali nisu najčešće poštivali struku, što između ostalog znači da nisu marili ni za sigurnosne aspekte.
Nitko od divljih graditelja ili tek rijetki pojedinci, nije koristio usluge inženjera građevinskih konstrukcija, a takav se propust skupo plaća. Generalno, u nas je potresno inženjerstvo zanemarivano desetljećima, a o njemu se više govori i piše tek nakon potresa u Zagrebu i na Baniji.
Da su se pri njihovoj gradnji poštivale zakonske odredbe, kuće bi pretrpjele tek neznatna oštećenja, ali ne i oštećenja konstruktivnih elemenata i bile bi stambeno uporabljive, opći je zaključak nakon katastrofe koja nas je zadesila. Ovdje se, baš kao i u Turskoj, gradi navrat-nanos, a to se na koncu skupo plaća - ljudskim životima i ogromnom materijalnom štetom.
Tko je kriv za građevinsku katastrofu u Turskoj? Šire se snimke koje sve govore. Nevjerojatno je da se i hvalio time
U Hrvatskoj je samo u posljednjem valu legalizacije, ozakonjeno milijun objekata! Potres na Baniji dokazao je da su neki bili građeni kao kule od karata, a inženjeri koji su popisvali štete, konstatirali su da bi se dobar dio njih srušio ili bi bio ozbiljno oštećen i kod manjih podrhtavanja tla. Tu se najčešće radilo o kućama po sistemu "uradi sam" kao i u Turskoj.
Ovdje je država za par tisuća kuna legalizirala takve objekte. Njihovim je vlasnicima praktički darovana uporabna dozvola pa je tako dovedena u pitanje sigurnost njezinih korisnika.
- U Erzinu nema srušenih zgrada u potresu jer, kako je gradonačelnik toga turskog grada objasnio, nije bilo ni bespravne gradnje jer joj se on žestoko suprotstavljao. Znači, legalizacija bespravnih objekata nije smjela biti samo puka forma, kao što je i u nas bio slučaj, već se morao provjeravati sadržaj takve gradnje. A tu se često radilo o manjku materijala, bilo da se taj materijal kralo ili se na njemu štedjelo, da se pri gradnji u konačnici jeftinije prođe - kaže arhitekt Jerko Rošin, koji se svojedobno žestoko suprostavio bujanju divlje gradnje u Hrvatskoj, no unatoč silnim naporima da se ona obuzda, u tome se nije uspjelo.
Iako blizu epicentru, ovaj grad prošao je bez ijedne žrtve, nijedna zgrada nije srušena. Zahvaljujući jednom čovjeku
Legalizacija koja je kasnije "proglašena", dodatno je ohrabrila investitore da grade "bez papira". Legalizirano je oko milijun objekata, a računa se da ih je tako izgrađenih još dvjesto tisuća, ali njihovi vlasnici nisu podnijeli zahtjev za legalizaciju. Ispada da pola stanovnika Hrvatske živi u kućama i stanovima čija je otpornost na potrese i druge prirodne nepogode, upitna?
- Nije, dakle, bespravna izgradnja samo uništavanje prostora, njom se dovode u pitanje i ljudski životi, što je najgora njezina posljedica. Naime, bespravna se gradnja odvija bez ikakvog tehničkog nadzora, mimo svake kontrole. Divlje graditelje nitko ne pita da im pokažu uzorke betonskih kocaka, niti koliko su željeza ugradili pa da to sve lijepo dokumentiraju fotografijama, jer oni rade što ih je volja. Pri tome ne varaju samo državu, već i same sebe, jer dovode u pitanje sigurnost onih koji u takvom objektu stanuju ili rade - rezolutan je Rošin.
- Problem je, dakle, što su objekti koji su u nas građeni bez dozvola, najčešće podizani bez statičkog izračuna, a kod legalizacije ih se samo praktički "odokativno" pregledavalo na terenu. To znači da nitko nije siguran mogu li takvi objekti izdržati jači potres - zaključuje arhitekt Rošin.
Treba li nam se dogoditi novi potres da konačno napustimo ovakvu praksu?
