Situacija postaje sve neizvjesnija, novi krediti generiraju potražnju na fragmentiranom tržištu i rast cijena. Javit će se platežno sposobni, oni koji mogu računati i na obiteljske potpore, a nekima možda ti stanovi nisu ni potrebni, nego će samo povećati obiteljsko bogatstvo ulaganjem u nekretnine – kazao nam je dr. sc. Gojko Bežovan, profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu, kad smo ga pitali o novom krugu prijava za subvencionirane stambene kredite, odnosno kako taj program utječe na tržište nekretnina i stambeno zbrinjavanje.
- Oni u Hrvatskoj koji su dobrostojeći nemaju gdje ulagati novac, u burzu više nemaju povjerenja i onda ulažu u nekretnine. Prema mojim uvidima, znatan dio kupaca stanova su upravo građani koji na taj način čuvaju vrijednost svog novca. To utječe na rast cijena nekretnina. Oni se često u njih ne useljavaju niti ih daju u najam koji je skup i mogu ga platiti jedino oni koji rade za velike strane tvrtke, u veleposlanstvima i sl. Znatan dio tih stanova stoji prazan. Na podstanarskom tržištu, koje je kod nas crno, ljudi koji trebaju stanove ne mogu si ih priuštiti, ne mogu se zadužiti za kupnju stanova niti plaćati skupi najam za pristojan stan – kaže prof. Bežovan.
Produbljivanje krize
Ujedno ukazuje i na produbljivanje korona-krize. Ističe kako je BDP dramatično pao, nejednakosti se povećavaju, jedan dio sugrađana ostaje bez primanja, tvrtke imaju probleme u poslovanju, dio njih će otići u stečaj. Sve to dovodi i do toga da će građani imati problema s plaćanjem troškova stanovanja, dok će dio onih koji su se već zadužili stambenim kreditima imati probleme s otplatom kredita.
- Izgledno je i da turistička sezona neće biti onakva kakva se priželjkuje. Dosad bi tržište nekretnina oživljavalo nakon dobre turističke sezone i stoga će se na tržištu događati promjene. Rekao sam, jedan dio ljudi neće moći otplaćivati svoje kredite, jedan dio neće moći plaćati troškove stanovanja. Izgledne su nove ovrhe i blokade računa građana. Stoga bi Vlada trebala napraviti djelotvoran koncept subvencioniranja najamnine i troškova stanovanja, a i razmisliti o pomoći onima koji neće moći otplaćivati kredite – naglašava prof. Bežovan.
Dodaje i kako se govori o problemu stanovanja u velikim gradovima, ali taj problem imaju i u manjim mjestima i seoskim područjima. I nemaju ga samo mladi ljudi, već i starije generacije.
- Trebalo bi potaknuti općine i manje gradove da kupuju zemljište, urbaniziraju ga, pa omogućiti gradnju obiteljskih kuća. Stanovanje je problem i u malim mjestima, gdje se tradicionalno grade obiteljske kuće, a teško je doći do građevinskog zemljišta. Za dobar primjer mogu navesti malo mjesto u Istri, Sv. Marija na Krasu, tamo su to jednom napravili preko stambene zadruge i bilo bi korisno odvesti načelnike malih općina iz Dalmacije i drugih dijelova Hrvatske, i reći im: pogledajte kako je kupljeno zemljište, kako je urbanizirano i kako su ljudi napravili obiteljske kuće sa širokim ulicama, normalnim razmakom i kako imaju visok standard – ističe prof. Bežovan, dodajući kako bi dio europskih sredstava trebalo usmjeriti u te projekte.
Na pitanje o primjerima dobre prakse u Europi, naglašava kako je svaka priča za sebe, ono što je dobro u Beču, Barceloni i Amsterdamu, možda nije adekvatno za Hrvatsku, ali svi ti primjeri mogu se analizirati i vidjeti što je primjenjivo kod nas.
Projekti za dobivanje izbora
- U Europi se ozbiljno raspravlja o problemu stanovanja, potiče se udruživanje građana koji traže stanove i zagovara se razvoj neprofitnih stambenih zadruga. Europska unija pokrenula je projekt "Partnerstvo za stanovanje" i napravila akcijski plan provedbe, a sada je aktualan projekt "Housing 2030.". Nedavno je bio zanimljiv webinar kojem su domaćini bili naši susjedi Slovenci, razgovaralo se o stambenim projektima koji se provode u zemljama u tranziciji. Europa je donijela i akcijski plan za europski stup socijalnih prava koji obuhvaća i stanovanje, a financirat će se u EU perspektivi 2021. - 2027. iz Europskog socijalnog fonda plus. I mi smo to u Hrvatskoj trebali raspraviti, druge zemlje su dale svoje priloge, i vidjeti što možemo napraviti u području stanovanja – naglašava dr. Bežovan.
Nadalje kazuje kako su u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj gradili socijalne stanove financirane europskim novcem, što nije bio slučaj kod nas.
- Između ostalih mogućnosti EU financiranja, u financijskom razdoblju 2014. - 2020. proširen je mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) na 14 naših gradova. Kroz ITU program koji se provodi u najvećim urbanim središtima, među kojima je i Split, mogli bi se graditi socijalni stanovi, a kroz program ruralnog razvoja trebalo bi omogućiti malim općinama da mogu ulagati u zemljište za gradnju obiteljskih kuća.
Vjerujem da bi u izborima za načelnike i gradonačelnike birači dali glasove onim kandidatima koji bi predložili takve stambene projekte. To su egzistencijalna pitanja i nedvojbeno ulaganje u razvoj. Daje nam se mogućnost da nešto dobro i svrhovito napravimo glede problema stanovanja korištenjem EU novca i učenjem iz iskustava drugih, međutim, naša su ministarstva slabo kapacitirana na ovakve procese europeizacije – kaže prof. Bežovan.